Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, Siniša Vuković, za 24 sata Televizije E.&nbsp;
U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...
Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.
Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.
- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.
Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.
- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trampu i poručio da je spreman razgovarati s njim.
Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se dodatno pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Putin je Trampa nazvao „hrabrim čovjekom“ i istakao da bi svaka inicijativa koja doprinosi okončanju rata u Ukrajini zaslužila pažnju.&nbsp;
Kako javlja Skaj njuz, na Valdai discussion clubu u Sočiju, Putin je takođe komentarisao Trampovo ponašanje nakon što je preživio pokušaj atentata na mitingu u julu. U tom kontekstu je rekao da je stekao utisak da je Tramp bio „zlostavljan“ tokom svog prvog predsjedničkog mandata.

Putin: Čestitam Trampu, spreman sam da razgovaram sa njim

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Lažne prijetnje bombama koje se pripisuju ruskim operacijama destabilizacije bile su danas upućene nekim biračkim mjestima u SAD, što je nakratko poremetilo glasanje u Džordžiji, jednoj od ključnih američkih saveznih država za predsjedničke izbore, saopštile su američke vlasti. 
 
Američka federalna policija (FBI) saopštila je da je upoznata sa prijetnjama bombama na biračkim mjestima u nekoliko država, od kojih se čini da "neke potiču sa ruskog internet domena". 
 
- Nijedna od tih prijetnji se do sada nije smatrala vjerodostojnom - navodi se u saopštenju FBI-a u kojem se ne precizira o kojim državama je riječ. 
 
FBI je pozvao stanovništvo da prijavi svaku sumnjivu aktivnost organima za sprovođenje zakona. 
 
Zvaničnik odgovoran za izbore u Džordžiji Bred Rafensperger je sa svoje strane potvrdio da je izvor lažnih prijetnji bombom u toj državi "identifikovan i da je u pitanju Rusija". 
 
Policija i opštinski zvaničnici u okrugu Fulton, u Atlanti, glavnom gradu Džordžije, prijavili su niz takvih incidenata koji su rezultirali kratkim zatvaranjem biračkih mjesta. 
 
Američke vlasti su poslednjih sedmica više puta upozoravale na pokušaje dezinformisanja "ruskih agenata uticaja", posebno u Džordžiji.

Prijetnje bombama pripisane Rusiji nakratko poremetile glasanje u SAD

Potpredsjednica Demokratske stranke Kamala Haris prednjački u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa za tri poena, sa 46 odsto prema 43 odsto - pokazuje posljednja anketa koju su sproveli Rojters i Ipsos.
Četvorodnevna anketa koja je završena u ponedjeljak pokazala je da je Tramp, koji je zaostao za Harisom šest poena u anketi Rojtersa/Ipsosa od 20. do 23. septembra, bio preferirani kandidat za niz ekonomskih pitanja i da bi neki birači mogli da budu podstaknuti njegovim tvrdnjama da su ilegalni imigranti skloni kriminalu, tvrdnje koje su akademici i istraživački centri u velikoj mjeri diskreditovali.
Anketa je imala marginu greške od oko tri procentna poena, piše Rojters.
Ispitanici su ocijenili ekonomiju kao najveće pitanje sa kojim se zemlja suočava, a oko 44 odsto je reklo da je Tramp imao bolji pristup u rješavanju „troškova života“, u poređenju sa 38 odsto onih koji su izabrali Haris.
Među nizom ekonomskih pitanja kojima bi sljedeći predsjednik trebalo da se pozabavi, oko 70 odsto ispitanika reklo je da bi troškovi života mogli da budu najvažniji, sa samo malim procentom onih koji biraju tržište rada, poreze ili tezu „ostavljaju me finansijski bolje“. Tramp je takođe imao veću podršku od Harisove u svakoj od tih oblasti, iako su glasači sa razlikom od 42 do 35 odsto smatrali da je Haris bolji kandidat za rješavanje jaza između bogatih i prosječnih Amerikanaca.
Činilo se da je Tramp ohrabren široko rasprostranjenom zabrinutošću oko imigracije, koja je trenutno na najvišem nivou u Americi u posljednjih više od jednog vijeka. Oko 53 odsto birača u anketi reklo je da se slaže sa izjavom da „imigranti koji su ilegalno u zemlji predstavljaju opasnost po javnu bezbjednost“, u poređenju sa 41 odsto onih koji se ne slažu. Glasači su po tom pitanju bili bliži u majskoj anketi Rojtersa/Ipsosa, kada se 45 odsto složilo, a 46 odsto se nije složilo.
Na predizbornim skupovima tokom cijele godine Tramp je skrenuo pažnju na zločine koje su ilegalni migranti počinili u zemlji. Iako postoji malo podataka o imigracionom statusu kriminalaca, studije su generalno otkrile da imigranti nisu skloniji kriminalu u odnosu na američke starosjedioce.
Haris je u odnosu na Trampa vodila u svakoj od šest anketa Rojtersa/Ipsosa otkako je ušla u trku krajem jula. Najnovija anketa pokazala je da je rezultat Kamale Haris porastao za dva procentna poena – 47 odsto u odnosu na 45 odsto – među biračima za koje je izgledalo da će najvjerovatnije da izađu na glasanje u novembru. Oko dvije trećine birača sa pravom glasa izašlo je na predsjedničke izbore 2020, prema procjeni istraživačkog centra Pev.
U posljednjoj anketi glasači su vjerovali da je mentalna oštrina Haris iznad Trampove, a 55 odsto se složilo sa izjavom da je ona „mentalno oštra i sposobna da se nosi sa izazovima“, u poređenju sa 46 odsto koji su rekli isto za Trampa.
Dok nacionalna istraživanja, uključujući Rojters/Ipsos ankete, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog koledža od države do države određuju pobjednika, sa sedam država na bojnom polju koje će vjerovatno biti odlučujuće. Ankete su pokazale da su Haris i Tramp nepokolebljivi na bojnom polju u tim državama, računajući greške u mnogim rezultatima.
Haris je ušla u trku kada je demokratski predsjednik Džo Bajden okončao napore za reizbor, a nakon lošeg učinka u debati protiv Trampa u junu. Tramp je u to vrijeme bio široko viđen kao favorit, dijelom na osnovu njegove percipirane snage u ekonomiji poslije nekoliko godina visoke inflacije pod Bajdenovom administracijom.
Najnovija anketa Rojtersa/Ipsosa anketirala je 1.272 odrasle osobe u SAD na mreži, širom zemlje, uključujući 1.076 registrovanih birača. Za 969 njih se smatralo da će najvjerovatnije izaći na dan izbora.

Rezultati najnovije ankete Rojtersa/Ipsosa: Haris vodi za tri procenta u odnosu na Trampa

Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.
U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.
I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.
Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.
Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.
Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.
Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;
Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.
Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.
„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: predsjednicki-izbori-u-sad