Austrijski predsjednik Aleksander van der Belen oglasio se povodom dramatičnih događaja posljednjih dana, upozorivši na dolazak nove ere u međunarodnim odnosima. Američka vojna intervencija u Venecueli i želja Donalda Trampa za aneksijom Grenlanda, prema njegovim riječima, konačno su označile početak „novog svjetskog poretka“, piše austrijski Krone Cajtung.
<h3>Poziv na snažnu i jedinstvenu Evropu</h3>
Šef austrijske države u ponedjeljak je na društvenim mrežama poručio: „Sada smo stigli u stvarnost novog svjetskog poretka, u kojem se sve više nameće samovolja jačega. Samo zajedno, kao snažna Evropa, možemo se održati.“
- Mi, dakle Austrija i Evropska unija, sada moramo učiniti sve što je moguće kako bismo zahtijevali međunarodne odnose zasnovane na međunarodnom pravu i načelima Povelje Ujedinjenih nacija- &nbsp;istakao je savezni predsjednik.
Van der Belen se time nadovezao na svoj novogodišnji govor, u kojem je, imajući u vidu promjenjivu svjetsku situaciju, pozvao na razvoj „evropskog patriotizma“. „Jasno je i to da se u ovom novom svjetskom poretku možemo održati samo zajedno — kao snažna, ujedinjena i sposobna Evropska unija“, poručio je on.
- Naša Evropa je mjesto na kojem nam mnogi, zaista mnogi ljudi zavide. Ne dozvolimo da se o ovoj Evropi govori loše“, rekao je šef države u govoru emitovanom na ORF-u. „Važno je da i dalje vjerujemo u evropsku ideju- dodao je van der Belen.
<h3>SAD svrgnule diktatora Madura</h3>
Podsjećamo, u noći sa petka na subotu američke snage su u velikoj vojnoj operaciji napale ciljeve u Venecueli. Tom prilikom uhapšeni su venecuelanski šef države Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, nakon čega su prebačeni u Sjedinjene Američke Države. Vazdušni napadi bili su prvenstveno usmjereni na vojne baze, aerodrome, komunikacione objekte i luke.
Maduru bi sada trebalo suditi zbog „zavjere za narkoterorizam“ i uvoza kokaina u Sjedinjene Američke Države. Diktator, koji se nalazi u pritvoru u njujorškoj četvrti Bruklin, trebalo bi da se u ponedjeljak prvi put pojavi pred sudom. Saslušanje je zakazano za 18 časova po srednjoevropskom vremenu.
Američke televizije već su emitovale snimke Madura na putu ka sudu, u lisicama i u pratnji više teško naoružanih pripadnika obezbjeđenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Van der Belen: Stigli smo u stvarnost novog svjetskog poretka

Bivši predsjednik Demokratske Republike Kongo (DR Kongo) Žozef Kabila osuđen je danas na smrt posle suđenja u odsustvu zbog "izdaje i ratnih zločina" pred vojnim sudovima zemlje u kojoj nije boravio dvije godine.
Nedavno ponovno pojavljivanje Kabile u zemlji zabrinulo je Kinšasu, a prema nekim posmatračima, cilj ove kazne je da se isključi mogućnost da bi mogao da ujedini opoziciju unutar zemlje, iako nisu date nikakve informacije o trenutnom boravištu bivšeg šefa države koji je vladao od 2001. do 2019.
Kabila (54), koji nije bio prisutan na suđenju u glavnom gradu Kinšasi, niti je imao zastupnika, proglašen je krivim za saučesništvo sa antivladinom oružanom grupom M23.
Između januara i februara, M23, koju podržava Ruanda i njena vojska sproveli su velike ofanzive na istoku zemlje i zauzele ogromne djelove teritorije duž ruandske granice od kongoanske vojske.
Ubrzo posle tih vojnih neuspjeha, koji su oslabili režim u Kinšasi, Kabila, koji je, prema njegovoj pratnji, napustio kongoansko tlo 2023. godine, iznenada se pojavio u Gomi, glavnom gradu provincije Sjeverni Kivu i uporištu M23.
Poslednjih godina bivši predsjednik ostao je veoma diskretan i povremeno se pojavljivao u Južnoj Africi i Namibiji. Za sada je malo vjerovatno da će vlasti Konga uhapsiti Kabilu iako je osuđen na smrt.
Žozef Kabila, sin Lorana-Dezirea Kabile, pobunjenika koji je svrgnuo diktatora Mobutua Sese Seka, nasledio je vlast 2001. godine posle ubistva svog oca u januaru te godine.
Kabila se 2019. godine posle dva mandata povukao i tada je na vlast došao Feliks Čisekedi.

Bivši predsjednik Konga osuđen na smrt zbog izdaje

Karol Navrocki, konzervativni istoričar i obožavalac Donalda Trampa, položio je zakletvu danas u Varšavi, čime je zvanično postao predsjednik Poljske.
Njegov predsjednički mandat trajaće pet godina, a analitičari se boje da bi moglo da dođe da konflikta sa centrističkom Vladom premijera Donalda Tuska, te pogoršanja odnosa sa Ukrajinom.
Navrockog su podržale nacionalističke partije, prije sve Za pravo i pravdu (PIS), nezadovoljni zbog Tuskog pro-evropskog kursa.
Poljska se sada priprema za nastavak zastoja u izvršnoj vlasti koji je bio prisutan pod nacionalističkim odlazećim predsednikom Andžejom Dudom, jer Navrocki može koristiti svoja prava veta kako bi blokirao Vladine planove koji uključuju poništavanje sudskih reformi koje je sprovela stranka PiS, a za koje su kritičari smatrali da podrivaju nezavisnost sudova. 
 Takođe, Navrocki bi mogao predstavljati problem za Vladu predlažući mjere kao što su smanjenje poreza, koje bi mogle biti popularne među mnogim biračima, ali teško ostvarive za administraciju sa zategnutim budžetom.

1250x600

1084x550

Nacionalista i konzervativac Navrocki na čelu Poljske

Dejan Savićević ponovo je izabran za predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore.
Za njegov novi četvorogodišnji mandat glasalo je 40 od 41 prisutnog delegata na Izbornoj skupštini, koja broji 45 članova. Delegat OFK Grbalj bio je uzdržan.
Savićević je bio jedini kandidat.
Na poziciji prvog čovjeka naše Kuće fudbala je od 2001. kada je FSCG bio član FS Jugoslavije (kasnije FS Srbije i Crne Gore).
Za razliku od prethodne Izborne (2021) i redovnih skupština u minule četiri godine, današnjoj su prisustvovali i delegati dva najveća crnogorska kluba, Budućnosti i Sutjeske.
U Izvršni odbor FSCG izabrani su Ervin Tošić, Risto Lakić, Dejan Ognjanović, Nermin Bećirović, Palj Drešaj, Tomislav Čelebić, Mitar Novaković, Adem Nurković, Dejan Kandić, Željko Janović, Mojaš Radonjić i Dragan Drljević.

Savićević ostaje na čelu FSCG

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve.
- I ja sam potpuno za to - rekao je Tramp mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore predložiće predsjedniku Skupštine KSCG da održi sjednicu 13. juna na kojoj će se sprovesti izbori za predsjednika Saveza.
U Podgorici je juče održana sjednica Upravnog odbora Košarkaškog saveza, na kojoj su razmatrana pitanja u vezi sa organizacijom nesmetanog funkcionisanja Saveza u narednom periodu.&nbsp;
Pored ostalog, Upravni odbor je donio odluku da se u najskorije vrijeme održi još jedna sjednica UO KSCG, na kojoj će biti razmatran Izvještaj o finansijskom poslovanju KSCG za 2024. godinu.&nbsp;
Predložili su da da se i taj izvještaj razmatra 13. juna.

Upravni odbor predlaže: Predsjednika KSCG birati 13. juna

Statutarna komisija Socijalističke narodne partije sjutra će razmatrati mogućnost da se predsjedniku te partije Vladimiru Jokoviću omogući da se i treći put kandiduje za tu funkciju.
 
Od mišljenja te komisije i eventualne izmjene statuta stranke na narednom kongresu u velikoj mjeri zavisi i budućnost partije.
I u samom SNP-u smatraju da bi mogući treći mandat narušio jedinstvo i da bi vrlo vjerovatno došlo do novog cijepanja partije.
Funkcioner SNP-a Dragan Ivanović izričito je protiv toga da se jedno lice treći put kandiduje za predsjednika partije.
On se nada da će statutarna komisija poštovati statut i biti protiv toga. U suprotnom, kako je upozorio, može se očekivati i cijepanje SNP-a.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović za Dan.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Ivanović: Treći mandat za Jokovića cijepa SNP

Izvršni rukovodilac Direkcije za IMS i opšte poslove Elektroprivredni (EPCG) Aleksandar Popović novi je predsjednik Košarkaškog kluba Sutjeska, odlučeno je na večerašnjoj sjednici Skupštine tog kluba.
Popović je na mjesto došao umjesto Sašu Miličića, koji je podnio ostavku nakon poraza od Bosne i eliminacije iz NLB ABA2 lige.
- Potrudićemo se da finansijski konsolidujemo klub i da organizaciono odgovorimo zahtjevima – kako u smislu podizanja rada mlađih kategorija, tako i da se pripremimo da tokom ove sezone napravimo rezultat koji će nam omogućiti plasman u NLB ABA2 ligu naredne sezone. Takođe, potrudićemo se da napravimo igrački i trenerski kostur da kroz naredni period preko NLB ABA2 lige izborimo plasman u AdmiralBet ABA ligu - kazao je novi predsjednik Sutjeske, Aleksandar Popović.

Aleksandar Popović novi predsjednik KK Sutjeska

Premijer Han Duk So postao je juče vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje nakon smjene predsednika Jun Suk Jeola, javio je Tanjug.
Do promjene na vrhu vlasti u Južnoj Koreji došlo je nakon ponovljenog glasanja o opozivu Jun Suk Jeola u državnom parlamentu, pri čemu je 204 poslanika podržalo prijedlog za njegovu smjenu zbog nedavnog neuspjelog uvođenja ratnog stanja. Prvi zahtjev za opoziv Jun Suk Jeola, zbog proglašenja ratnog stanja 3. decembra, odbačen je prošle subote zbog nedostatka kvoruma, pri čemu su skoro svi poslanici iz vladajuće Partije moći naroda (PPP) bojkotovali glasanje.&nbsp;
Za usvajanje prijedloga potrebna je bila dvotrećinska većina, za šta je neophodna podrška najmanje osam poslanika PPP. Prijedlog za smjenu usvojen je juče uz 85 „protiv”, tri „uzdržana” i četiri nevažeća glasa, prenio je Jonhap.&nbsp;
U glasanju je učestvovalo svih 300 poslanika.
Dalji slijed političkih događaja u Južnoj Koreji je neizvjestan. Naime, Junovo uklanjanje sa funkcije sada zavisi od odluke Ustavnog suda. Proces smjene može da potraje nekoliko nedjelja, jer će biti održano suđenje, a za smjenu predsjednika potrebno je da šest od devet sudija Ustavnog suda potvrde opoziv izglasan u parlamentu. Ako smjena bude potvrđena, novi predsjednički izbori biće raspisani u roku od 60 dana od presude.
Tako, Han Duk So, može biti na čelu države mjesecima – sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o trajnoj smjeni ili vraćanju Juna na predsjedničku funkciju. Ukoliko Jun bude trajno smijenjen, novi predsjednički izbori moraće da se raspišu u roku od 60 dana. Opozicija, posebno Demokratska stranka, podnijela je prijavu protiv Hana, optužujući ga za to što nije spriječio Junov pokušaj uvođenja ratnog stanja.&nbsp;
Ako parlament odluči da smijeni Hana, slijedeći na redu za vršioca dužnosti predsjednika je ministar finansija. Južnokorejski Ustav ne precizira koliko ovlašćenja premijer može da ima u ulozi vršioca dužnosti predsjednika, ali stručnjaci smatraju da premijer treba da upravlja državnim poslovima samo do mjere koja je neophodna kako bi se izbegla potpuna paraliza vlasti.
U međuvremenu, Han Duk So (75) ima više od tri decenije iskustva na različitim ključnim funkcijama, uključujući dužnosti ambasadora u SAD, ministra finansija, ministra trgovine i premijera, a bio je i na čelu više organizacija. Han je doktor ekonomskih nauka sa Univerziteta Harvard, i, kako pišu mediji, poznat je po „racionalnosti, umjerenosti i stručnosti”.
Nakon stupanja na novu dužnost, Han je juče pozvao je zemlju da održi visoku spremnost kako bi spriječila moguće provokacije Sjeverne Koreje. Na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Han je naglasio da Južna Koreja treba da osigura svoje nacionalne interese aktivnom diplomatijom, uoči nove američke administracije predvođene novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom.

Premijer postao v.d. predsjednika Južne Koreje

Bivši fudbaler Mihail Kavelašvili izabran je danas u parlamentu za predsjednika Gruzije, većinom glasova komisije koja je sastavljena od 300 poslanika parlamenta i lokalnih uprava, prenio je AP.
Kavelašvili (53) je lako osvojio glasove s obzirom na to da vladajuća partija Gruzijski san kontroliše izborni kolegijum od 300 mjesta, kojim su po prvi put zamijenjeni direktni predsjednički izbori u Gruziji, od 2017. godine, navodi američka agencija.
Gruzijski san je zadržao kontrolu nad parlamentom u toj zemlji na izborima koji su održani 26. oktobra, za koje opozicija tvrdi da su namješteni uz pomoć Moskve.
Odlazeća predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili i glavne prozapadne stranke od tada su bojkotovali sjednice parlamenta i zahtijevali ponavljanje glasanja.
Kako je javio portal Georgiatoday.ge, odlazeća predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili nakratko se tokom glasanja pojavila u blizini parlamenta, kada je u izjavi medijima predsjedničke izvore nazvala "ruganjem demokratiji", prenosi Tanjug.
- Prije godinu dana Gruzija je dobila status kandidata (za članstvo EU), danas Centralni komitet poput parlamenta bira jednog i jedinog kandidata u sprdnji sa demokratijom. To nikada neće spriječiti Gruziju da ide svojim evropskim putem i demokratskom budućnošću - kazala je Zurabišvili.
Tokom glasanja na predsjedničkim izborima u parlamentu, policijske snage su bile mobilisane u blizini zgrade parlamenta, u ograđenom perimetru, sa vodenim topovima postavljenim na Trgu slobode, gdje su se nastavili protesti kao odgovor na predsjedničke izbore.
Demonstranti su iznosili svoje zahtjeve za raspisivanje novih izbora i puštanje na slobodu onih za koje tvrde da su nezakonito pritvoreni.

Gruzija izabrala predsjednika: Bivši fudbaler na čelu države

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: predsjednik