Odluka Vlade Crne Gore da ne usvoji prijedlog o upisu studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost duboko nas je zatekla i zabrinula. Kao bivši studenti ove institucije, ośećamo dužnost da javno reagujemo na očigledan pokušaj gušenja slobodne i kritičke misli, navedeno je u saopštenju Foruma alumnista Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Ističu da FCJK nije samo visokoškolska ustanova, to je prostor đe se njeguje i brani crnogorski jezik, kultura i identitet.&nbsp;
- Ovom odlukom Vlada direktno potkopava pravo mladih ljudi da se školuju na sopstvenom jeziku i izučavaju sopstvenu književnost. To je opasna poruka da znanje više nije vrijednost koju država želi da podrži - dodaju Alumnisti FCJK-a.&nbsp;
Ova odluka, naglašavaju, nije tehničko pitanje, već duboko politička poruka o tome kakvu budućnost Crna Gora želi.&nbsp;
Oni su pozvali nadležne da odmah preispitaju svoju odluku i omoguće upis nove generacije studenata.&nbsp;
- Pozivamo i građane da se solidarišu sa FCJK, jer napad na ovu instituciju je napad na temeljne vrijednosti svakog slobodnog demokratskog društva. Nećemo ćutati dok se gase posljednji prostori slobode - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Forum alumnista FCJK: Odluka Vlade opasna poruka da znanje više nije vrijednost koju država želi da podrži

Predsjednik Upravnog odbora i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost prof. dr Boban Batrićević, reagovao je povodom današnje odluke Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na taj Fakultet, postavljajući pitanje "Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?
Pismo predsjednika UO FCJK-a prenosimo integralno:&nbsp;
Duboko sam zabrinut potezom Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na Fakultet za crnogorski jezik i književnost. To je krajnje čudna i upitna odluka koja nameće nekoliko pitanja:
Duboko sam zabrinut potezom Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na Fakultet za crnogorski jezik i književnost. To je krajnje čudna i upitna odluka koja nameće nekoliko pitanja:
1. Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?
2. Da li Vlada favorizuje Univerzitet Crne Gore u odnosu na FCJK, budući da je odluku o upisu nove generacije UCG usvojila bez rasprave.
3. Da li određeni elementi u Vladi poput ZBCG, Demokrata i SNP, inače prepoznati kao negatori crnogorskoga jezika i crnogorske nacionalne književnosti, sprovode agendu likvidacije državnih institucija s crnogorskim prefiksom?
4. Do kada će studenti i zapošljeni na FCJK trpjeti pritiske i demonizaciju od strane Vlade?
5. Kako Vlada koja za sebe kaže da je "front-runner" EU integracija misli napredovati u tom procesu kad guši akademske slobode?
Pitam ovo kao neko ko već godinama predstavlja instituciju koja je stalna meta napada vlasti i provladinih medija? Ne znam postoji li u ovih pet godina napadanija i ugroženija institucija u Crnoj Gori nego što je slučaj s FCJK kojemu se konstantno osporava rad, samo zato što ima kritičku percepciju vlasti i što brani nacionalne interese Crne Gore, njenog građanskog uređenja, euroatlantske agende te opstanak crnogorske nacije.
Na kraju želim poručiti, mi kapitulirati nećemo - ne možemo to uraditi zbog istorije koju proučavamo i štitimo od zaborava, zbog śećanja na Božićne ustanike, junake s Neretve i Sutjeske, svih onih ljudi koji su devedesetih godina prošlog vijeka čuvali obraz Crnoj Gori kroz antirarni pokret, na kraju, ne možemo zbog onih koji su 2006. osamostalili ovu zemlju, a ponajviše radi onih koji sebe vide kao studente FCJK. Branićemo naša prava svim demokratskim sredstvima i pobijediti. Jer mi se borimo protiv zla kojemu vi služite.
Prof. dr Boban Batrićević, predśednik UO FCJK

Batrićević: Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost?

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković reagovao je na odluku Vlade Crne Gore da ne odobri upis nove generacije studenata na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, ističući da je nepojmljivo da Vlada države koja pledira postati dio Evropske unije guši akademske slobode i po ko zna koji put otežava rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.&nbsp;
Đurašković naglašava da je gotovo pola decenije FCJK stalna meta Vlade Crne Gore, koja ne samo da pokazuje autoritarne tendencije i želju za disciplinom mišljenja, već i težnju da sve što ima crnogorski prefiks ugasi.
- Najoštrije osuđujem to što se na današnjoj sjednici Vlade nije donijela odluka o tome da se ove godine odobri upis nove studentske generacije. Kao gradonačelnik Prijestonice čvrsto stojim uz FCJK i zahtijevam od Vlade da promijeni ovu skandaloznu ulogu koja je direktni udar na crnogorski jezik, književnost i kulturu - istakao je Đurašković.&nbsp;
Gradonačelnik Cetinja je poručio da Vlada koja guši akademske slobode, ne može biti Vlada koja zemlju vodi u EU.

1250x600

1084x550

Đurašković: Gotovo pola decenije FCJK stalna meta Vlade koja ima težnju da sve što ima crnogorski prefiks ugasi

Nakon što je objavljeno da Vlada Crne Gore nije danas usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju za studijsku 2025/2026. godinu, poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je na današnjem skupštinkom zasijedanju, pitala ministra finansija Novicu Vukovića, da li je Vlada pristala na goli fašizam i nacizam.&nbsp;
- Da li je ta odluka donesena na Vladi? Ne samo da bi ta odluka bila velikosrpska, anticrnogorska, antievropska, ne samo da bi bila atak na slobodno mišljanje, ne samo što bi bio skandalozni odgovor na ono što je juče bio izvještaj Evropskog parlamenta o veličanju ratnih zločinaca, a da se oni koji veličaju ratne zločinice finansiraju iz budžeta Crne Gore. Ako je ovo odgovor na moje pitanje potvrdan, mi moramo imati hitnu reakciju, zahtijevaćemo prekid rada Skupštine Crne Gore jer ovo nećemo dozvoliti - poručila je Vukoivić Kuč.
Ministar finansija je odgovorio na pitanje Vuković - Kuč da nije bio na Vladi.
- Sjednica Vlade je počela u 11h. Ja sam već tada bio u Skupštini - kazao je ministar.

Vuković-Kuč ministru finansija: Ako je odluka o FCJK-u donešena na Vladi, obustavićemo rad parlamenta

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Kanadski teniser crnogorskog porijekla Miloš Raonić saopštio je danas, 12. januara da je završio igračku karijeru.
- Došlo je vrijeme, povlačim se iz tenisa. Ovo je trenutak za koji znate da će jednog dana doći, ali se nekako nikada ne osjećate spremnim za njega. Ovo je najspremniji trenutak koji će ikada biti. Tenis je bio moja ljubav i opsesija tokom većeg dijela mog života - napisao je Raonić na svom nalogu na društvenoj mreži X.
Raonić je najbolji plasman u karijeri na ATP listi imao u novembru 2016. godine kada je bio treći teniser svijeta.
- Bio sam najsrećnija osoba što sam mogao da živim i ispunim svoje snove. Imao sam priliku da se svakog dana pojavim i fokusiram samo na to da budem bolji, da vidim kuda će me to odvesti, i da igram igru sa kojom sam se, čistom slučajnošću, upoznao sa osam godina. Nekako je to postalo moja potpuna opsesija i djetinjstvo, a zatim i moja profesija i život - dodao je kanadski teniser.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fmraonic%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Raonić je rođen 27. decembra 1990. godine u Podgorici.
- Hvala Kanadi. Moja porodica i ja smo došli prije više od 30 godina. Zahvaljujući vama, bavio sam se tenisom. Zahvaljujući vama, to je promijenilo život moje porodice. Uživao sam u svakom trenutku predstavljajući vas širom svijeta - naveo je Raonić, prenosi Tanjug.
On je u karijeri osvojio osam ATP trofeja, a najbolji rezultat na grend slem turnirima ostvario je 2016. godine kada je u finalu Vimbldona poražen od Endija Mareja (4:6, 6:7, 6:7).
Raonić se posljednji put takmičio na Olimpijskim igrama 2024. godine u Parizu, gdje je u prvom kolu izgubio od Njemca Dominika Kepfera 7:6 (7:2), 6:7 (5:7), 6:7 (1:7).

Miloš Raonić završio igračku karijeru: Uživao sam u svakom trenutku

Građani su zabrinuti jer se u Podgorici, u nekim gradovima na primorju i centralnom dijelu Crne Gore na ugostiteljskim objektima i trgovinskim lancima nalaze QR kodovi sa uputstvima na nekoliko jezika kako i na koji način se moći do psihoaktivnih supstanci - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspert za borbu protiv narkomanije i sudski vještak Dušan Raspopović.
Od pandemije kovida19 došlo je, kako navodi, do promjene na tržištu, distribuciji i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, zbog zaključavanja gradova i potpunog prekida transporta distribucija psihoaktivnih supstanci &nbsp;se seli u online prostor.&nbsp;
Kaže da su od tog perioda promijenjene međunarodne krijumčarske rute, u koju spada i Crna Gora, a mladi su vrlo dobro prihvatili, dodaje on, takav način distribucije i dostave psihoaktivnih supstanci.&nbsp;
- Ono što se zadnjih dana dešava u Crnoj Gori, ne samo u Podgorici nego i u gradovima na primorju i širom Crne Gore, nije novost, to smo imali negdje 2024.godine. Ova pojava se dešava u drugoj polovini decembra, negdje oko 20.decembra i mi smo već imali pozive građana i roditelja koji su primijetili da se u gradu na nekim ugostiteljskim objektima, trgovinskim objektima nalaze naljepnice sa QR kodom kako i na koji način se može kupiti i doći do kokaina, prvenstveno je bio kokain, poslije su bile i neke druge supstance, ali dominantno se ticalo kokaina, čak je na nekim naljepnicama bilo na ruskom, njemačkom i crnogorskom jeziku - rekao je Raspopović.
Dodaje da je ponuda narkotika putem QR kodova dostupna i u regionu, pa se i stručnjaci iz regiona bore sa tim, kako kaže, specifičnim i sofisticiranim načinom distribucije droga.
- Moram da napomenem da možemo da imamo i dvije različite situacije kada je ovaj način ponude u pitanju, to je da u jednoj varijanti možemo da imamo prevaru koja se tiče mladih ljudi, da sa druge strane ako neko pristupi tom QR kodu od njega budu traženi određeni podaci, da mladi ljudi daju dio podataka i da se ti podaci povuku, eventualno da se povuku novčana sredstva njihovih roditelja, ili da se povuku neki podaci iz mobilnog telefona ili računara koji mogu biti zloupotrebljeni za neke dalje aktivnosti od kriminalnih struktura - istakao je Raspopović.
Ističe da su mladi ciljna grupa, oni imaju navike da sve kupovine i usluge koje su dostupne obave onlajn, pa su se i dileri prilagodili izbjegavajući kontakt licem u lice, odnosno, kako kaze, odustaje se od starog načina i ulične prodaje narkotika.
- Dileri su prateći mlade generacije, nove naraštaje koji su sve više vezani za društvene mreže i internet i smisli su način da im na brži i bezbjedniji način ponude psihoaktivne supstance. Naravno da krijumčari i dileri prate sve nove trendove, prate mlade generacije, njihova interesovanja i potrebe, tako da iza ovih ponuda sa QR kodovima stoje dobro organizovane grupe i ovo je jedan novi vid kriminaliteta i koji iziskuje mnogo više vremena, truda i rada specijalizovanih službi - zaključio je Raspopović.

Tag: prekid-finansiranja-fcjk-a