<p>Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje ponovo pozivaju Osnovno državno tužilaštvo (ODT) i Upravu policije da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma „Roda“ na Džada film festu - koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. </p>
<p>Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Jovan Ulićević iz  Asocijacije Spektra, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Maja Raičević iz Centra za ženska prava, Milena Popović Samardžić iz Ipso Facto, te građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević ukazali su da je već prošlo više od mjesec otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma „Roda“ reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa (DžFF) i nije dozvolila da bude prikazan.</p>
<p>Policija, kako su ukazali, i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.</p>
<p>- Uprava policije nije jedina koja se nije oglasila povodom ovog slučaja. To nije učinio ni Glavni grad Podgorica koji je i pokrovitelj festivala u okviru je film prikazan, kao ni Ministarstvo turizma koje je, takođe, pokrovitelj. Podsjećamo da je albanski jezik jedan od jezika u Ustavu Crne Gore, što je moralo dodatno obavezati nadležne organe da se ozbiljno posvete ovom slučaju - ukazali su u nevladinom sektoru.</p>
<p>Suzbijanje govora mržnje posebno je, upozoravaju oni, važno kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u okviru pregovora sa Evropskom unijom, ali se ni Ministarstvo pravde nije oglasilo ovim povodom.</p>
<p>- Nakon više od mjesec ćutanja institucija na otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika, postavlja se pitanje i o integritetu rada nadležnih organa. Takođe, podsjećamo da političke partije na vlasti nose odgovornost za čitav niz nacionalističkih provokacija koje su prethodile ovom događaju. Kada institucije šalju poruku da se mržnja može tolerisati i proći nekažnjeno, onda je za očekivati da se ovakvi incidenti nastave i postanu svakodnevnica - naveli su oni.</p>
<p>Ukazali su i da je grupa maloljetnika iz Podgorice prethodnog vikenda fizički napala i povrijedila maloljetnika iz Bosne i Hercegovine, te da su mu prilikom napada upućene uvrede na osnovu porijekla.</p>
<p>- Pozivamo nadležne organe da konačno reaguju u slučaju prekidanja projekcije filma “Roda” i hitno obavijeste javnost o preduzetim mjerama. Takođe, pozivamo gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da nedvosmisleno osudi nacionalističke incidente u glavnom gradu države koje pretenduje da bude sljedeća članica Evropske unije - zaključili su u nevladinom sektoru.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NVO sektor: Ko štiti huligane koji su prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku?

<p>Nova Demokratska Snaga - Forca najoštrije osuđuje incident koji se dogodio u Podgorici, u okviru filmskog festivala “Džada Fest”, gdje je tokom prikazivanja filma “Roda” poznatog albanskog reditelja Isa Ćosje, grupa ljudi kojoj je zasmetao film na albanskom jeziku, prekinula prikazivanje koristeći uvredljive riječi i agresivno ponašanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ovakvi napadi nijesu samo usmjereni protiv jednog umjetničkog djela, već predstavljaju direktan atak na identitet i ustavom zagarantovana prava Albanaca u Crnoj Gori - ocijenili su oni.</p>
<p>Takvo nedopustivo ponašanje je, podvlače oni, u suprotnosti, sa osnovnim vrijednostima suživota, poštovanja i multietničnosti na kojima počiva savremena Crna Gora.</p>
<p>- Forca poziva nadležne institucije da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne, kako bi se spriječilo ponavljanje govora mržnje i netrpeljivosti prema albanskom identitetu i jeziku - zaključili su oni.</p>

1084x550

Forca: Nedopustivo ponašanje na Zabjelu je atak na zagarantovana prava Albanaca, nadležni da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne

<p>To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja <b>Branka Baletića</b>, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.</p>
<p>- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.</p>
<p>On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.</p>
<p>- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.</p>
<p>Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.</p>
<p>- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.</p>
<p>Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.</p>
<p>- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.</p>
<p>Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.</p>
<p>- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.</p>
<p>Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.</p>
<p>&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.</p>
<p>Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;</p>
<p>Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.</p>

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

<p>Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.</p>

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

<p>Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.</p>
<p>Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.</p>
<p>Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.</p>
<p>Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.</p>
<p>Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.</p>
<p>Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.</p>
<p>Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.</p>
<p>Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;</p>
<p>Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.</p>

BMW stabilizovao prodaju

<p>Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;</p>
<p>- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.</p>
<p>Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.</p>
<p>Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.</p>
<p>- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.</p>
<p>Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.</p>

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

<p>Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;</p>
<p>Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.</p>
<p>Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.</p>
<p>- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.</p>
<p>Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.</p>
<p>- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.</p>
<p>Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.</p>
<p>Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.</p>
<p>Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.</p>
<p>- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.</p>
<p>Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.</p>
<p>- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.</p>
<p>Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.</p>
<p>Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.</p>
<p>Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.</p>
<p>Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.</p>
<p>- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.</p>
<p>- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.</p>
<p>Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.</p>
<p>Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.</p>
<p>Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.</p>
<p>Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.</p>
<p>- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.</p>
<p>Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.</p>
<p>Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.</p>
<p>Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.</p>
<p>Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.</p>
<p>- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.</p>
<p>Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.</p>
<p>- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.</p>
<p>Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.</p>
<p>- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.</p>

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

<p>Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.</p>
<p>- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.</p>
<p>S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.</p>
<p>- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.</p>
<p>- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.</p>

Tag: prekidanje-projekcije