Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv J.M. koja je zatečena u prodaji duvanskih proizvoda bez akciznih marki i od koje je oduzeto 411 paklica, 11 papirnih i četiri fabrička pakovanja duvana.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik te je tužilac koji je upoznat sa događajem kvalifikovao krivično djelo nedozvoljena trgovina. Protiv J.M. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku - kazali su u Upravi policije.
Kontrolisana je i S.G. od koje je oduzeto pet kilograma duvana i 102 paklice cigareta.
- Od nje su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija izvršila pretres stana i drugih prostorija koje ovo lice koristi. Tom prilikom pronađeno je 19 komada petardi, 119 pakovanja od po pola kilograma rezanog duvana, ukupne težine 59,5 kilograma, 60 paklica cigareta, 81 pakovanje kafe i 107 kutija filtera za cigarete - naveli su u policiji.
I protiv S.G. će u redovnom postupku, po nalogu tužioca, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Od S.Ć. je oduzeto 27 komada paklica cigareta. Ona se tereti prekršajno.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koja se izjasnila da se u radnjama S.Ć. ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja, te će ona biti prekršajno procesuirana - naveli su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvije krivične i jedna prekršajna prijava Danilovgrađankama: Policija oduzela 600 paklica cigareta

Tri maloljetnika sumnjiče se da su obili pravoslavnu crkvu u Ulcinju i odatle ukrali manju količinu novca. Zbog toga će, kako je saopšteno iz Uprave policije, biti podnijeta prekršajna prijava protiv njihovih roditelja.
- Protiv ukupno šest osoba, zbog nebrige o djeci, biće podnijeta prekršajna prijava iz čl. 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - naveli su u policiji dodajući da će o događaju i okolnostima, obavijestiti i Centar za socijalni rad u Ulcinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fobijena-pravoslavna-crkva-u-ulcinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj juče je sveštenstva obavijestilo da su obijena vrata crkve Mitropolije crnogorsko - primorske u naselju Bijela Gora u Ulcinju. Policijski službenici su izašli na lice mjesta, gdje je utvrđeno da su nepoznati počinioci polomili staklo na jednom oknu ulaznih vrata vjerskog objekta - pravoslavne crkve, ušli u unutrašnjost, izvršili premetačinu u unutrašnjosti objekta, te otuđili manju količinu novca u kovanicama - naveli su u saopštenju.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu teška krađa.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali lica za koja se sumnja da su izvršila krivično djelo, a radi se o tri maloljetna lica starosti ispod 14 godina, zbog čega su ova lica krivično neodgovorna, a o čemu je povratno upoznat i nadležni tužilac - dodali su u policiji.

Tri maloljetnika osumnjičena za obijanje crkve u Ulcinju i krađu manje količine novca, prekršajne prijave slijede njihovim roditeljima

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po događaju od 16. septembra u Moskovskoj ulici, gdje je došlo do fizičkog obračuna između B.R. (27), vozača putničkog vozila, i M.R. (59), vozača autobusa gradskog prevoza, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, do sukoba je došlo nakon verbalne rasprave i razmjene uvredljivih riječi, kada su se dvojica vozača i fizički obračunala. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela.
Policija je, cijeneći postojanje prekršaja i na osnovu prikupljenih obavještenja i dokaza, lišila slobode oba lica i protiv njih podnijela prekršajne prijave zbog vrijeđanja i drskog ponašanja na javnom mjestu, kao i fizičkog napada, u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru.
B.R. i M.R. su sprovedeni sudiji za prekršaje u Podgorici na dalju nadležnost.

UP: Prekršajne prijave zbog fizičkog sukoba vozača automobila i autobusa u Moskovskoj ulici

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat, rasvijetlili su tokom avgusta više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i procesuirali četiri osobe zbog ilegalnog držanja oružja i zloupotrebe narkotika.
Uhapšen je Z.G. (46) iz Kotora zbog krađe motocikla koji je kod njega pronađen i vraćen vlasniku.
Za krivično djelo krađa na štetu jednog butika garderobe visoke novčane vrijednosti odgovaraće
Državljanka Italije O.N. (37) tereti se da je iz jednog butika u mjestu Porto Montenegro u Tivtu, ukrala garderobu veće novčane vrijednosti iskoristivši nepažnju zaposlenih.
Krivična prijava u redovnom postupku podnijeta je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i protiv P.J. (46) iz Tivta zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. 
Pretresom stana kod njega je pronađen okvir od pištolja sa komadom municije.
Takođe, tivatska policija je tokom avgusta podnijela tri krivične i sedam prekršajnih prijava protiv 10 osoba zbog zloupotrebe narkotika.
Uhapšen je I.J, dok su krivične prijave u redovnom postupku podnijete protiv L.V. (22) iz Republike Srbije i A.R. (22) iz Podgorice zbog sumnje da su izvršili krivična djela omogućavanje uživanja opojnih droga. Kod njih je prilikom kontrole pronađena određena količina marihuane.
- Tokom avgusta su službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli i prekršajne prijave protiv sedam lica kod kojih je u sedam navrata pronađena manja količina opojnih droga kokain i marihuana. Oni će odgovarati po prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Tivat: Rasvijetljena pljačka butika u Porto Montenegru i krađa motocikla, oduzeti municija i droga

Protiv vozača E.A. (28) policija u Beranama je podnijela krivičnu prijavu nakon što su kod njega pronašli džoint i mrvilicu sa ostacima marihuane.
On je, kako je saopšteno, odbio da se testira na psihoaktivne supstance, a uhapšen je zbog prekršaja iz Zakona o Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Osim toga, Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijeta je krivična prijava i protiv I.L. (29) zbog sumnje da je, tokom kontrole Interventne jedinice, pokušao da baci dva zamotuljka sa marihuanom.
- Nakon čega su daljim pregledom kod njega u vozilu pronađene tri ručno rađene cigarete biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu - dodali su u policiji.
I.L. se sumnjiči za nedozvoljenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Osim toga, Sudu za prekršaje u Bijelom Polju podnijeta je prekršajna prijava protiv V.M.(58) nakon što su u njegovom domu pronađene tablete ksanaksa bez potrebne medicinske dokumentacije, ali i jedan bajonet.
Njemu se na teret stavlja prekršaj iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga.

Podnijete krivične i prekršajna prijava: Kod dva Beranca pronađena marihuana, treći imao ksanaks

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je policija danas privela i podnijela prekršajnu prijavu protiv poslanice Ivane Rokvić zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru i Zakona o oružju i municiji - a zato što je isjekla transparent na kojem je pisalo „Bolje ćaci nego naci“.
Prema navodima MUP-a, ona je oko 15.40 sati, na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Ulice kneza Miloša, perorezom oštetila transparent organizacije „Studenti 2.0“.
Tom prilikom, bila je u društvu sa drugom poslanicom, Anom Jakovljević.
Policija je od Rokvić, uz potvrdu, oduzela metalni višenamjenski alat sa sječivom dužine šest centimetara.
Ranije tokom dana, poslanice su pokušale da uklone pomenuti transparent, a izjavile su da su tom prilikom bile napadnute iz pravca Pionirskog parka.

Srbija: Policija podnijela prekršajnu prijavu protiv poslanice jer je isjekla transparent „Bolje ćaci nego naci“

Protiv M.J. (62) iz Bijelog Polja podnijete su krivična i prekršajna prijava nakon što je kod njega pronađeno oružje i municija u ilegalnom posjedu.
Kako je saopšteno iz policije, oni su pretresom pronašli pištolj marke CZ u ilegalnom posjedu, kao i 76 komada municije kalibra 7.62 mm od automatske puške, 15 komada municije kalibra 7.9 mm od puške, i 14 komada municije kalibra devet mm od pištolja.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio upućivanje municije na odgovarajuća vještačenja, a da se protiv M.J. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u policiji.
Protiv njega je, kako su dodali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o oružju.
- Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ će kao organ za sporovođenje zakona i dalje neselektivno i bez izuzetaka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje u cilju suzbijanja izvršenja krivičnih djela i prekršaja - zaključili su u policiji.

Bjelopoljcu krivična i prekršajna prijava zbog ilegalnog oružja i municije

Protiv Lj.K. iz Danilovgrada podnijete su krivična i prekršajna prijava nakon što su kod njega pronađene dvije lovačke puške i 13 komada municije u ilegalnom posjedu.
Policija je, kako su saopštili, postupila po prijavi D.K. da se osjeća ugroženo jer član porodice posjeduje oružje u ilegalnom posjedu. Tada su pretresli kuću Lj.K. i druge prostorije koje koristi.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu protiv Lj.K. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su policiji.
Dodaju da su D.K. i Lj.K. podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenih prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Kod Danilovgrađanina pronađene dvije puške i municija u ilegalnom posjedu, podnijete krivična i prekršajna prijava

Protiv ukrajinske državljanke I.B. (39) podnijeta je prekršajna prijava zbog sumnje da je maloljetno dijete ostavila samo u stanu.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po prijavi građana da se na balkonu stana u Podgorici nalazi maloljetno dijete bez nadzora roditelja.&nbsp;
- Tokom noći, oko 1:40 sati policiji je prijavljeno da se na balkonu jednog stana već duže vrijeme nalazi dijete, u vidno uznemirenom stanju. Dolaskom na lice mjesta policijski službenici su na pomenutoj adresi zatekli dijete, bez nadzora roditelja - saopšteno je iz Uprave policije.
Dvadesetak minuta nakon dolaska službenika policije na ovu adresu je došla i majka djeteta, I.B, za koju je kasnije testiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,48 g/kg.&nbsp;
- Policijski službenici za suzbijanje nasilja u porodici su protiv I.B. podnijeli prekršajnu prijavu Sudu za prekršaje u Podgorici zbog počinjenog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje, na štetu svog maloljetnog djeteta - navedeno je u saopštenju policije.

Podgorica: Ostavila dijete samo u stanu, vratila se pijana i zatekla policiju

Državljanka Srbije V.P. (21) uhapšena je nakon što je policija pretresom njenog stana pronašla marihuanu.
- Protiv V.P. je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji.
Dodaju i da je uvidom u elektronske evidencije utvrđeno da nezakonito boravi u Crnoj Gori, te da je na dalju nadležnost predata inspektorima za strance u Sektoru granične policije.

Djevojka iz Srbije uhapšena zbog marihuane, utvrđeno i da nezakonito boravi u Crnoj Gori

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: prekrsajna-prijava