Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera Milojka Spajića je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima, te saopštio da se u njegovom pisanom odgovoru navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
- Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je Abazović.
Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje.
- Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naveo je Spajić.
Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer.
- Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić.
Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
Abazović je ocijenio i da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori.
- Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Abazović.
U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor.
- Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

Poglavlje 27, bez ovakvih projekata i odlučnih akcija u tom pravcu, ne može da se zatvori - poručio je premijer Milojko Spajić govoreći o postrojenju za prečišćavanje voda u Botunu. On je u tom kontekstu zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, ali i Upravi policije na današnjoj intervenciji. - Prvo bih da se zahvalim gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, Upravi policije koja je fenomenalno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pokazala je demokratski kapacitet naše zemlje. Postoji pravo da se protestuje protiv bilo koje odluke. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje. To je evropski put kojim treba da teži Crna Gora - poručio je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pitanje pročišćivača vode je, kaže Spajić, prvenstveno pitanje zdravstvenog karaktera. - Ponavljali smo koliko je benefita za građane. Za sve građane projekat Botuna je jako bitan i najbitniji interes je zdravstveni - rekao je on. Izbjegli smo, naglašava on, veliku finansijsku kaznu. - Mislim da je država zaštićena i sa te strane - decidan je on. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to poručio da on nije lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke. - Nego morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima. Koalicioni partneri ne misle ovako kao što mislite Vi, i negdje te crvene linije koje su ranije bile jako razmaknute, sa ovim postupcima naglo se sužavaju. Tako da insistiram da se razgovori nastave - rekao je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3" data-rendition-name="original" width="947" height="582" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Nijesu, kako je konstatovao, uspjeli da organizuju Savjet za odbranu i bezbjednost.&nbsp; - Novac je važan ali ne bih mu dao prioritet u odnosu na bilo kojeg pojedinca iz Zete - rekao je on dodajući da se plaši sljedećih akcija policije ako ne pronađu dogovor. <h2>Mandić se plaši upotrebe sile i potencijalnih povreda</h2> Na početku premijerskog sata, Mandić je poručio da ne podržava nikakvu upotrebu sile. - A boijm se da će doći do upotrebe sile koja bi mogla da ima i povrede, da neko bude ugrožen. To sigurno nije na dobro Crne Gore i mira i stabilnosti - naveo je on. Stoji, kaže, uz Milana Kneževića u odbrani da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. - Na prvom mjestu su mir i stabilnost koji mislim da su ugroženi - naglasio je on. Želio bi, kaže, da nas premijer upozna sa čitavim tokom.&nbsp; - Znam šta je on zastupao, ali svakako želim da pronađemo rješenje jer vjerujem da nije pređena granica. Danas smo svjedoci nemilog događaja u Botunu. Rekao bih prvi put od 2020. godine da smo imali intervenciju, u kojoj niko nije povrijeđen - ali gdje se nijesu razbijale blokade - nego su građani bili na svojim mjestima. I to oni sa kojima smo Knežević, Medojević i ja borili protiv jednog tridesetogodišnjeg režima. Želio bih da dobijem odgovore od premijera Spajića. To je nestandardno, ali to je veoma važno uzimajući u obzir da smo imali puno razgovora na temu rješavanja problema prečišćača voda u Botunu - naveo je Mandić. Istakao je da je blokiran Aerodrom, saobraćajnice prema Petrovcu, željeznički prevoz... - Imamo situaciju gdje poslije intervencije imamo gore stanje u zemlji. Bio sam zagovornik da se to stanje prevaziđe tako što je bolje bilo i štetovati ono što treba da se štetuje ali da očuvamo mir i stabilnost i da na našem evropskom putu ne postoji nijedna prepreka. Nijesmo izgubili mogućnost da još razgovaramo ako su mir i stabilnost i život građana na prvom mjestu - rekao je Mandić. Crnom Gorom se, poručuje on, ne može upravljati kao državama koje imaju desetak miliona građna ili više. - Kada povrijedite nekoga i riječju a ne guranjem, ne daj Bože povredom, to se dugo pamti i čovjek se osjeća vrlo neprijatno. Pozivam Vladu, parlamentarnu većinu i premijera da pronađemo rješnje - rekao je Mandić. <h2>Anđušić: Preko 20.000 neadekvatno u javnoj upravi, Spajić: Zakon o tome će ubrzo biti u parlamentu</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je saopštio da je preko 20.000 ljudi prekomjerno zapošljeno u javnoj administraciji. - Od toga 10.000 nema adekvatnu stručnu spremu. Imamo oko 200 funkcionera koji su nezakonito na funkcijama koje obavljaju - istakao je on. Spajić je, u odnosu na to, poručio da je menadžment upravljanja privrednih društava u državnoj svojini jedan od prioriteta u mjesecima koji slijede. - Zakon o tome će biti brzo u parlamentu. Imaćete priliku da se uvjerite u njegov kvalitet. Izrađen je u saradnji sa MMF-om i Evropskom komisijom. Imamo planove po pitanju monitoringa državnih preduzeća i krijterijuma za izbor organa upravljanja, sistem praćenja učinka itd. Mislim da ćete biti oduševljeni prijedlogom zakona i nadam se vašoj podršci - rekao je on. Sa druge strane, premijer tvrdi da je broj zaposlenih u javnoj upravi racionalizovan. - Što se tiče broja zaposlenih u javnoj upravi: on je racionalizovan sa smanjenjem udjela zaposlenih od 26 odsto - koji je bio 2021. godine - do 21.1 odsto, koliko je trenutno. Tako da govorimo o udjelu zaposlenih u odnosu na ukupne zaposlene. Naravno može mnogo bolje - naveo je on. <h2>Nula stanova i kredita za funkcionere</h2> Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića koliko je ova Vlada dodijelila stanova funkcionerima. - Odgovor je: nula kvadrata - i stanova i povoljnih kredita - kazao je Spajić. On je dodao da su na Veljem brdu planirani stanovi za sve građane. <h2>Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe</h2> Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori. - Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Spajić. U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor. - Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on. On je Spajića pitao je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima. - Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je on. Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje. - Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naevo je Spajić. Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer. - Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić. Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“. <h2>Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara&nbsp;</h2> Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene. U tom kontekstu je naglasio da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu. - Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić. Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović. - I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on. Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja. - Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.

Anja Ivanović

1084x550

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđušića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje kljucne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario - dodao je Čarapić.
On će Spajića pitati i šta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
&nbsp;Poslanika Demokrata Borisa Bodanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkcionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
&nbsp;Šef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa proširenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, još više opteretiti taj granični prelaz.
&nbsp;Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju dvije države.

1250x600

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđušića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje kljucne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario- dodao je Čarapić.
On će Spajića pitati i šta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkeionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
Šef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa proširenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, još više opteretiti taj granični prelaz.
Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju dvije države.

Spajić će odgovarati na pitanja o TE Pljevlja, ustavnom statusu srpskog jezika, reformi javne uprave...

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je, ističu u toj organizaciji, neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spajić, koji takve sesije izbjegava na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja. Prijedlog predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku, uz obrazloženje da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti. CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. - Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, obrazložene kontinuiranim ignorisanjem Skupštine od strane premijera - podsjeća Itana Gogić, asistenkinja na programima u CGO. Ona podsjeća da je sličan scenario ponovljen 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara.&nbsp; - Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti - podsjeća Gogić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815" data-rendition-name="original" width="3194" height="4791" loading="lazy" alt="Itana Gogić"> <figcaption>Itana Gogić(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra, kaže Gogić, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsjeća da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog. - Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja - napominje Gogić. Dodatna opstrukcija zabilježena je 28. jula, kada je Spajić odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine. Gogić kaže da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održan deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru.&nbsp; - Ovaj broj je značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera - ističe Gogić. Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. No, navodi Gogić, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uključujući kašnjenja u izgradnji ključnih dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore.&nbsp; - Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto, kao jednim od predizbornih obećanja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naročito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama - navela je Gogić. U 2025. godini fokus se, dodaje ona, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i pravosuđe, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, evropske integracije, zaštitu životne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. - U oblasti vladavine prava posebna pažnja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uključivale kriminal, političke uticaje na policiju, kontrolu granica i očuvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapošljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike - kazala je Gogić. CGO ističe da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.&nbsp; - Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama - poručila je Gogić.

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u utorak na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu. 
 
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u sazivu sjednice podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja Spajiću u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice. 
 
Na dnevnom redu sjednice su i poslanička pitanja u vezi sa određenom temom. 
 
- Predlog sa precizno navedenom temom o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi opozicije predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi- navodi se u sazivu sjednice. 
 
Sjednica je zakazana za utorak, u 13 sati.

Premijerski sat 30. decembra

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Tamara Klikovac

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Premijer Milojko Spajić kazao je da mora postojati unificirani, jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti. On je stava da treba zajednički sjesti i napraviti kvalitetno, fer i pravedno rješenje koje će biti fiskalno održivo.
- Nije lako vratiti te ljude u njihove dvadesete i tridesete. Ali koliko država može je da ih obeštetiti polako u budućnosti. Jedino tehničko pitanje koje bi otvorio je prvo standard po kome se isplaćuje, po kom pravnom osnovu... Imali smo različite standarde za različite radnike - kazao je Spajić u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar tražio je stav Vlade o prijedlogu njegove stranke koji se odnosi na finansijsko obeštećenje bivših radnika državnih preduzeća u stečaju, a koji će se naći na predstojećoj sjednici parlamenta.
- Nisam pitao ovo slučajno jer se sjećam 16. septembra 2024. godine kada se na mreži X napisali da je država spremna da izađe u susret svim radnicima i ispravi sve nepravde u posljednjih 30 godina. Za godinu dana se dosta toga može uraditi. Poslanici GP URA su podnijeli u proceduru Prijedlog zakona o obeštećenju, odgovorili ste mi u pisanoj formi gdje ste naveli što kao Vlada činite po ovom pitanju. Neke od stvari smo tokom 2021. godine zajedno uradili. Tada je skupštinska većina donijela Zakon o finansijskom obeštećenju bivšim zaposlenih u metaloprerađivačkoj i rudarskoj industriji. U julu ove godine većina je predložila, a mi podrđali, da se finansijski obeštete bivši radnici drvoprerađivačke i šumarske industrije - podsjetio je Konatar.
Podsjeća da su tada podnijeli amandman za obeštećenje radnika tekstilne i kožarske industrije, ali da su dobili savjet da se podnese prijedlog zakona za obeštećenje svih bivših zaposlenih državnih preduzeća.
- Imamo nekoliko instrumenata na raspolaganju, jedan je izdavanje obveznica, zatim da se otpremnine ne isplaćuju jednokratno već u ratama... Ne mora isplata da počne ni 2026, već može 2027. samo da Ministarstvo finansija utvrdi dinamiku isplate. Mi imamo desetine hiljada radnika koji su zbog pogrešne državne politike ostali bez posla, zašto je veliki broj njih ostao bez otpremnina i sada prima umanjenu penziju - naveo je Konatar.
Spajić je rekao da je namjera GP URA dobra, ali poručuje da to treba sprovesti na najbolji mogući način.
- Slažem se da bi to bio veliki fiskalni namet da se to kratkoročno uradi, ali u jednom razumnom periodu siguran sam da to možemo realizovati na način na koji to radimo za druge radnike. Treba zajednički da sjednemo i napravimo plan, treba nam kvalitetno rješenje koje će na fer i pravedan način za sve radnike riješiti ovo pitanje, ali fiskalno odživim putem - poručio je Spajić.
Konatar kaže da ako postoji volja, da će se lako naći način.
- Vi samo treba da date zeleno svjetlo. Spreman sam da radim i sa Ministarstvom finansija i svima ostalima kako bi našli način da se zakon usvoji. Drugo je da se dogovorimo oko toga kad će početi zakon da se primjenjuje - poručio je Konatar.

Spajić o obeštećenju bivših radnika: Mora da postoji jednak standard prema svima, napraviti fer rješenje koje će biti fiskalno održivo

Spajić: Postrojenje civilizacijsko dostignuće, jedva čekam da se vidim sa Botunjanima, uzećemo 32 miliona kredita za rješavanje problema crvenog mulja

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je Premijerski sat za četvrtak, za 27. novembar u podne.
Poslanicima je poručeno da rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi ističe 72 sata prije početka sjednice.
Prijedlozi, uz precizno naznačenu temu pitanja koja će biti postavljena premijeru i resornim ministrima, biće proslijeđeni predsjedniku Skupštine u pisanoj formi putem poslaničkih klubova.

Predsjednik Skupštine zakazao Premijerski sat za četvrtak

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: premijerski-sat