Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Sudsko procesuiranje građana okupljenih na inicijativu neformalne grupe STEGA, koji su na miran i dostojanstven način iskoristili pravo na iskazivanje stava putem protesta zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, i njihovo označavanje kao lica koja krše javni red i mir, predstavlja ozbiljno ugrožavanje osnovnih građanskih prava, prava na mirno okupljanje i iskazivanje stavova povodom državne politike, saopštio je Ivan Jokanović iz Preokreta.
Kako je ocijenio, ovim postupkom je jasno poslat signal svim građanima koji imaju suprotna ideološka uvjerenja od vladajuće većine, da će policija, kao i čitav bezbjednosni sektor, nastaviti da bude instrument za obračun sa ideološkim neistomišljenicima, a ne servis građana i, ono što najviše brine, poslat je jasan signal u kom pravcu bi mogla da klizi Crna Gora, država kandidat za člana Evropske unije.
- Ako se uzme u obzir da su među procesuiranim i optuženim licima ugledni građani, intelektualci, univerzitetski profesori, umjetnici, novinari, inžinjeri i sveukupno građani koji su ostavili dubok trag svojim djelima u oblasti kulture, prosvjete, nauke, ljudskih prava, ukazuje na jasnu namjeru da je sadašnja vladajuća većina spremna i na kršenje osnovnih ljudskih prava, zakona Crne Gore, kako bi odbranili svoje politike, koje su u najčešće u suprotnosti sa građanskim konceptom koji promovišu u svojim narativima - smatra Jokanović.
Prema njegovim riječima, slično ponašanje bezbjednosnog sektora pokazano i u selektivnom postupanju povodom nedavnih poziva na linč građana Turske sa odobrenim stalnim i privremenim boravkom u Crnoj Gori.
- U ovom kontekstu ne možemo a da ne pomenemo i postupanje povodom postavljanja spomenika saradnicima okupatora za vrijeme Drugog svjetskog rata, anemičnu reakciju Uprave policije, opštinskih sudova, kao i otvorenu konfrontaciju sudija koji pokušavaju da odbrane i aboliraju vinovnike ovog anticivlizacijskog čina - ističe Jokanović.
Sve ovo, zaključuje, ukazuje na jako loše stanje u sektoru bezbjednosti, pravosuđu, njegovo služenje protivgrađanskim i štetnim politikama, dok se na drugoj strani svakodnevno, kroz sve dostupne medije promoviše napredak naše države u ispunjavanju poglavlja koja su uslov za prijem Crne Gore u Evropsku uniju, što doprinosi ukupnoj nestabilnosti i otvara širok manevarski prostor partitokratskom uticaju i neograničenom uticaju političkih elita na funkcionisanje državnih organa.

Preokret: Pravo na protest ne smije biti zločin

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Vrijeme je da građani i struka preuzmu odbranu prostora, poručio je član pokreta Preokret Nemanja Draganić.
- Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa – gdje zgrade niču bez plana, infrastruktura kaska, a prostor se troši kao da je neiscrpan- kazao je draganić.
Umjesto da, kako je naveo, urbanizam bude alat za održivi razvoj, on postaje alibi za legalizaciju stihije i interesa uskog kruga investitora.
- Svjedočimo paradoksu: gradnja generiše infrastrukturu, a infrastruktura povratno izaziva novu gradnju – bez vizije, bez reda, bez obzira na kvalitet života. Kvartovi se šire bez škola, parkova, ambulanti i osnovnih komunalnih sadržaja. Posljedica: rast cijena kvadrata bez realnog rasta vrijednosti, a profit odlazi van zemlje, dok građanima ostaje beton i gužva- ukazuje on.
Da stvar bude još poraznija, dodaje Draganić, ogroman dio novca koji se obrće u sektoru građevine – ne ostaje u Crnoj Gori.
- Sve više radne snage u &nbsp;građevinarstvu dolazi iz inostranstva, a veliki broj firmi angažovanih na velikim projektima su firme u stranom vlasništvu što znači da profit od masovne gradnje, umjesto da se reinvestira u lokalnu privredu, odlazi izvan granica države, dok građani ostaju da se bore sa gužvama, neuređenim kvartovima, lošim putevima i manjkom osnovnih sadržaja- istakao je.
Prema njegovim riječima, ovaj model razvoja nije slučajnost – to je sistemski problem.
- I upravo zato zahtijeva sistemski odgovor. Pozivamo sve urbaniste, arhitekte, ekološke aktiviste, zajednice, NVO i građane da se organizuju i uključe u odbranu javnog interesa- poručio je.
Kako je naglasio, prostor nije roba – to je zajedničko dobro koje određuje kvalitet života generacija koje dolaze.
- Vrijeme je da tražimo: reviziju postojećih urbanističkih planova uz učešće struke i građana, transparentnost u radu lokalnih i državnih institucija koje odlučuju o prostoru, uvođenje striktne obaveze da se stvarno, a ne samo na papiru, planira prije nego što se zida- jasan je on.
Ako prepustimo prostor samo tržištu, navodi Draganić, izgubićemo gradove, prirodu i društveni balans.
- Ako se uključimo – možemo ga još spasiti. Vrijeme je da se dignemo – za prostor, za red, za javni interes- zaključio je.

Draganić: Crna Gora se ubrzano pretvara u laboratoriju urbanističkog haosa

Opozicioni pokret Preokret zatražio je da se Statutom Podgorice zabrani mogućnost da se gradski vodovod privatizuje ili da pod koncesiju jer se, kako ističu, u Crnoj Gori "sve više postupa lakonski" prema prirodnim resursima.
- Ne bi bilo iznenađujuće da neki potencijalni ili stvarni investitor u nekom ugovoru, ili kroz neki vid obezbjeđenja ili koncesije, dođe do upravljanja ili vlasništva nad vodovodom - kaže za Radio Slobodna Evropa odbornik Preokreta Mirza Krnić.
O tome će se raspravljati 15. maja na sjednici podgoričkog parlamenta.
Podgorički Vodovod se inače suočava sa višemilionskim gubicima, a gradonačelnik Saša Mujović početkom godine nije isključio mogućnost stečaja u tom gradskom preduzeću.
Inicijativa dolazi u vrijeme osporavanja sporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum otvara put za, između ostalog, investiranje na prostoru zaštićenih područja kao što su ulcinjska plaža i njeno zaleđe.
Vlast na gradskom i državnom nivou čine partije premijera Milojka Spajića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
<h2>"Sa vodom kao resursom nema igre"</h2>
Mirza Krnić ističe da je, prema njihovim saznanjima, bilo razgovora stranih investitora sa vlastima na državnom nivou na temu preuzimanja podgoričkog Vodovoda.
U tom scenariju je, dodaje, pominjano i objedinjavanje vodovoda u centralnoj regiji, koja obuhvata šest gradova i u kojoj živi gotovo polovina crnogorskog stanovništva.
Za novinara i ekologa Vuka Vujisića, potencijalna privatizacija vodovoda u Crnoj Gori bila bi crvena linija "čiji bi pokušaj oborio bilo koju Vladu".
- Sa vodom kao resursom nema igre. Odluka o privatizaciji bi se smatrala najvećom izdajom javnog interesa i države - rekao je on.
Iz Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i gradske uprave nisu odgovorili na upit RSE razmatra li se privatizacija Vodovoda.
Iz Vodovoda su za RSE kratko kazali da nisu upoznati "sa namjerama i planovima koji podrazumijevaju mogućnost koncesije, javno-privatnog partnerstva ili privatizacije".
Međutim, nisu odgovorili da li je bilo interesovanja investitora.
<h2>Šta piše u inicijativi?</h2>
Preokret traži da se u Statut Glavnog grada uvrsti odredba kojom se za oblast vodosnabdijevanja zabranjuje mogućnost koncesioniranja, javno-privatnih partnerstava ili privatizacije - bilo potpune ili parcijalne.
Ističu da su u prošlosti podgoričke vlasti punile budžete između ostalog i prodajom imovine u njenom ili vlasništvu njenih preduzeća.
- U situaciji smo da djelujemo proaktivno kada je zaštita ovog resursa u pitanju, kako bi se onemogućila bilo čija namjera da u nedostatku novca ili koruptivne prilike, u bližoj ili daljoj budućnosti, posegne za njenom privatizacijom - kaže Krnić za RSE.
Upozorava da bi glavni cilj privatnih vlasnika bila maksimizacija profita i da bi to moglo ugroziti pristup vodi najugroženijim kategorijama stanovništva.
Voda je, naime, Rezolucijom Ujedinjenih nacija prepoznata kao osnovno ljudsko pravo, javno dobro a ne roba.
Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima propisano je i da voda za piće mora biti svima dostupna a usluge vodosnabdijevanja priuštive.
<h2>180 vodovoda ponovo u vlasništvu lokalnih vlasti</h2>
U inicijativi Preokreta se ističe i da su iskustva više evropskih prijestonica - poput Pariza, Berlina, Budimpešte i Sofije - pokazala rezultate privatizacije.
- Višestruki i konstantni rast cijena vodosnabdijevanja koji nije bio praćen ulaganjima ili podizanjem kvaliteta usluga, uz netransparentno upravljanje i znatne ekološke hazarde - navedeno je u inicijativi.
Upravo zbog toga su mnogi od gradova vratili vodovode u javno vlasništvo.
Samo u periodu od 2000. do 2014. vodovodne sisteme u svoje vlasništvo vratilo je 180 gradova širom svijeta, rezultati su studije Transnacionalnog instituta.
Direktor organizacije Aqua Publica Europea Milo Fiaskonaro ističe da javno vlasništvo - gradsko ili državno - podrazumijeva da se prihodi reinvestiraju u sistem vodosnabdijevanja.
- U slučaju privatnog upravljanja, dio ovih prihoda se isplaćuje akcionarima, što znači veće tarife za potrošače ili niže investicije - kazao je on.
Cilj privatnih kompanija je, prema njegovim riječima, da planiraju investicije koje će se "isplatiti" tokom trajanja ugovora, a ne na duži period.
Aqua Publica Europea je organizacija koja okuplja vodovodne kompanije u javnom vlasništvu.
<h2>Vodovod u višemilionskom minusu</h2>
Podgorički Vodovod posljednje tri godine, prema finansijskim iskazima, posluje sa minusom.
U 2025. godinu ušao je sa dugom od preko 7,7 miliona eura, od čega se gotovo polovina odnosi na neuplaćene poreze za više od 550 zaposlenih.
Problem je, prema riječima gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, i što je otprilike četvrtina zaposlenih tog gradskog preduzeća svakog mjeseca na bolovanju.
Osim toga, gubici na mreži su čak 54,4 odsto.
- Pedeset odsto vode otekne negdje, ne znate gdje - kazao je gradonačelnik Mujović gostujući na TV Adria.
I pored ovih problema, podgorički Vodovod najavljuje da će godinu završiti u milionskom plusu.
Željenom rezultatu bi trebalo da 'doprinese' i poskupljenje vode od januara za 40 odsto.
Crna Gora, prema posljednjem popisu, ima malo više od 620.000 stanovnika, od čega 180.000 u glavnom gradu.

Preokret: Statutom Podgorice zabraniti mogućnost privatizacije vodovoda

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi. Neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka onima koji su partneri Nove srpske demokratije. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo. To je gostujući u 24 sata Televizije E kazao nosilac liste Pokreta Preokret, Srđan Perić, komentarišući političku situaciju u Glavnom gradu, nakon izbora.
To što su se predstavnici lista Za bolju Podgoricu i Za budućnost Podgorice međusobno optuživali, poručuje Perić, ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Dešavalo se, podsjeća, da ljudi jedne druge optužuju za teška krivična djela, a da kasnije budu u koaliciji.
<h2>Predstava je počela…</h2>
- Predstava je počela, ne danas, prije nekoliko dana, intenzivirana je… Dolazi se do teze koju je Preokret imao u cijeloj ovoj kampanji, da će četiri političke korporacije sklopiti dil i da mi ne možemo da budemo dio. Dobili poziv od DPS-a, odbili ga uz obrazloženje da bi time iznevjerili volju građana, koji su nam dali glasove. Sa druge strane, gospođa Jelena Borovinić Bojović konstatovala je našu poziciju i naša pozicija je jasna - rekao je Perić.
Smatra da su pregovori o novoj vlasti u Glavnom gradu, koje je inicirala lista Za budućnost Podgorice, priprema javnosti, odnosno, međukorak u kojem neće biti problem raspisati nove izbore, ukoliko se procijeni da je to potrebno.
- Nastojaće da obesmisle političku scenu do granice do koje njihov politički dogovor, njihov dil, ne bi predstavili kao nužnost. Vidite da svi govore o građanima, a mi zaista ne znamo šta ti ljudi konkretno govore o Podgorici, kako bi ona to trebalo da izgleda, sa stanovišta funkcionisanja komunalnih usluga, gdje se vidjelo da ne vladaju materijom. Vidjeli ste po pitanju javnih nabavki da ne vladaju materijom… Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi, dobila je da bude tas na vagi, neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka strukturama koji su sada tradicionalni partneri Nove srpske demokratije. Neka donose odluku, jer ovo što sad gledamo je priprema za tu neku odluku. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo - poručio je Perić.
Treba biti pošten i reći, poručuje Perić, da lista predsjednika Jakova Milatovića nije odbacila mogućnost saradnje sa DPS-om.
- Lista Za bolju Podgoricu je ostavila opciju da može sa svakim. Sad je poenta da konkretno donesu odluku. Odlučite i kažite šta je odluka i zašto je to važno, da bismo onda od tih ljudi mogli tražiti da ispunjavaju obećanja. Imamo problem sa političkim sistemom u Crnoj Gori, da on ovakav kakav jeste, produkuje situacije kakva je u Podgorici, kakva je u Budvi, kakva može biti i u Beranama i tako redom - istakao je Perić.
<h2>Održati riječ nije mala stvar</h2>
Pokret Preokret je održao riječ iz predizborne kampanje, što u Crnoj Gori, kako kaže, nije mala stvar.
- Naša pozicija jeste pozicija protesnog glasa, da oni građani, koji su htjeli da ostanu kući, izađu na izbore, glasaju i imaju svoja dva protestna glasa, da bismo počeli proces demontaže partitokratskog sistema. Imamo četiri političke korporacije i ne zna se gdje počinju pipci jedne, druge, treće, četvrte… Svi oni se odlično druže, zapošljavaju jedni drugima rodbinu, prijatelje i to se vidi iz hiljadu situacija. Oni su politička klasa koja želi da to i ostane, koja želi konzerviranje takvog sistema - naglasio je Perić.
Vjeruje da je pozicija Pokreta Preokret takva da u fokusu bude osnaživanje građanina. To, kako kaže, ne znači da nikada ni sa kim neće razgovarati. Za sada su, objašnjava, glas protesta, a kako bude snažio politički izraz pokazaće što im je plan, a što akcija.&nbsp;
<h2>Podgorica kao pokazna vježba</h2>
Podsjeća da koalicija sa državnog nivoa, naročito dio koji gravitira ka Pokretu Evropa sad, ima daleko manju podršku na lokalnom nivou u više opština, nego na državnom.
- Riječ je o različitim izbornim ciklusima, ali Podgorica jeste pokazna vježba. Ne vidim šta bi bilo sporno da se u nekom trenutku provjeri kolika je podrška i na državnom nivou. Iz jednog u drugi, treći izborni ciklus, ljudi koji su u Vladi dobiju skromne glasove... Građani brzo kritički sagledavaju svaki potez vlasti i smatram da je to dobro. S tim u vezi ne treba bježati od izbora, oni su jeftiniji za građane. Nekoliko miliona eura koji bi se potrošili za održavanje izbora manji je trošak, nego pogrešne odluke koje su donošene i koje mogu biti donesene - istakao je Perić.
<h2>Kad Žorž uzidže auto na vrh brda</h2>
Perić smatra da nije postojala iskrena namjera da se raskine sa lošim praksma. Podsjeća da je ovogodišnji budžet projektovan na 5,8 miliona eura za troškove goriva, ali da je za narednu ta suma značajno veća, odnosno, 8,2 miliona.
- Ti ljudi su došli prvog radnog dana na posao u Vladu taksijem! Što će reći da je to samo bila igra, jer iza toga nije postojala čvrsta namjera da se stvarno raskine praksa favorizovanja političke klase koja je na vlasti, već je bila plod stava ,,samo da mi dođemo u tu poziciju” i da produbimo tu vrstu korišćenja privilegija. Riječ je o udaljavanju od najjednostavnijeg bazičnog principa da se funkcionerima daju privilegije da bi bili efikasniji u radu, a ne da bi se palile rotacije ili blineri, da se pravite važni u svom selu… To je kao iz filma Živka Nikolića, kada Žorž uzdiže auto na vrh brda, da vidi selo koliko on ima i šta sve može. Suština je da nama treba efikasnija uprava. Važno je za građane da insistiramo na tome da se što više i što češće provjerava na izborima. Ništa nije strašno provjeravati da li su građani, zaista, za ovakvu vrstu političke prakse - zaključio je Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtELYiWCJz04&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Poslanik Evrope sad Miodrag Laković prokomentarisao je stav nosioca liste Preokreta Srđana Perića koji je kazao da ne žele u Podgorici da koaliraju ni sa jednom od, kako je kazao, četiri političke korporacije.
Kako je istakao Laković, svi politički subjekti se kandiduju da bi osvojili vlast, te da bi pokazali da znaju da vode procese bolje od ostalih.&nbsp;
- Jedino Preokret traži podršku građana da bi bio u opoziciji. Jer iz opozicije će uraditi nešto dosad neviđeno - kritikovaće vlast - ironično je naveo Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1841534197443198988&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Preokret jedini koji traži podršku građana da bi bio u opoziciji

Pokret Preokret danas je uputio zahtjev da se uradi testiranje vode sa vodoizvorišta "Oraška jama" na prisustvo bakterije koksijele koja je uzročnik Kju groznice.
- Zahtjev smo uputili doo "Vodovod i kanalizacija" Danilovgrad. Tražimo da se rezultati nalaza objave na vebsajtu Vodovoda i da nam budu dostavljeni na mejl adresu. Ovaj zahtjev smo uputili iz razloga jer je uzvodno od glavnog gradskog izvorišta nepropisno zakopano 14 leševa usmrćenih krava koje su oboljele od Kju groznice - naveo je Vuk Iković iz Preokreta za Danilovgrad, prenosi Antena M.
Da bi građani ostvarili pravo na sigurnu i čistu vodu bitno je, kako ističe, da imaju potvrdu da li je voda ispravna za upotrebu.&nbsp;
- Sa ciljem smanjenja panike među građanima što prije treba objaviti rezultate testa jer ukoliko je nalaz negativan to će rasteretiti građane od nepotrebnog straha od moguće zaraze. U slučaju da nalaz bude pozitivan treba uvesti hitnu intervenciju na sanaciji grobne jame u Veljem Polju - dodao je Iković.&nbsp;

Preokret traži testiranje vode zbog nepropisnog zakopavanja leševa krava u blizini gradskog izvorišta

Nosilac liste Preokreta Srđan Perić, koji je na izborima u Podgorici osvojio jedan mandat, kazao je da su ostvarili veliki, značajan rezultat.
Perić se zahvalio građanima na "radni dan demokratije".
- Osjećam da nam je Podgorica dala snagu da iz nje kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države. Krećemo da se širimo van Podgorice, kreće talas borbe protiv partitokratije vrlo konkretan - poručio je Perić.
Sve što su, kako kaže, obećali vezano za demontažu uradiće dok konačno politiku ne dovodu u ravan da se bavi problemima građanima.&nbsp;
- Sad ćete vidjeti u pregovorima da se ne bavi time nego partijskim interesima. Preokret je vrlo jasno rekao da nećemo biti dio političkih dilova. Sve što budete vidjeli što se dešava je dogovor četiri političke korporacije. Cilj je ozdravljenje političkog sistema i građani da dobiju nazad slobodu, koju partije zarobljavaju, a to treba da doprinese poboljšanju života - poručio je Perić.

Perić: Iz Podgorice kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: preokret