Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić očekuje da uskoro očekuje istrage i presude u slučajevima visoke korupcije, kao i da će u skorije vrijeme biti okončano suđenje bivšoj predsjednici najviše sudske instance Vesni Medenici.
- Ta struktura predmeta se odvija. Iz javnih saopštenja i izvještaja za postupanja mi se čini da se dokazni postupak u slučaju Medenice približava kraju, a kada će predmet sazreti za pozivanje na završne riječi je isključiva nadležnost sudećeg vijeća. U svakom slučaju, očekujemo da to bude u kratkom vremenskog periodu koji može biti prihvatljiv. Prema stanju iz izvještaja, nadam se da ćemo do kraja godine imati završne riječi i da će se u skorom vremenu donositi prvostepene odluke - rekla je Pavličić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Pavličić je istakla i da u Izvještaju Evropske komisije (EK) u odnosu na pravosuđe i poglavlja 23 i 24 nije konstatovano ništa novo, te da je toga kao čelnica sudske grane vlasti svjesna, kao i svi sistemu.
Ona je rekla da su to naslijeđeni i nagomilani problemi, ali i da su u periodu od deset mjeseci pokazali ozbiljnost u radu i dali sve što su mogli.&nbsp;
Pavličić upozorava na hronični nedostatak sudija, ali i na činjenicu da je njihov broj uvećan u Specijalnom odjeljenju Višeg suda koje se bavi najloženijim predmetima.
- Sudije su preduzele sve što je u granicama prostornih i ljudskih kapaciteta. Međutim, da bi efikasnost sudova bila na onom nivou koji je zadovoljavajući za cjelokupan sistem - sudstvo ne može samo. Postoji obaveza izvršne i zakonodavne vlasti u dijelu izmjena zakona, kada je neophodno dejstvo sve tri grane vlasti kako bi se zajednički sagledalo da li smo spremni da u prostorijama u kojima se sudilo prije 20,30, 50 godina, radimo po optuženjima najozbiljnijim kriminalnim grupama - poručila je Pavličić.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Suđenje Medenici se bliži kraju, očekujem završne riječi do kraja godine

Sud za prekršaje u Budvi je, od početka godine do 15. oktobra, u radu imao 372 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a riješeno je 236 ili 63,4 odsto. 
U predmetima je procesuirano 340 okrivljenih, pri čemu se kao žrtve nasilja pojavilo 309 osoba, od čega 57 maloljetnika. 
- Ukupno 150 predmeta je okončano osuđujućim odlukama ili skoro dvije trećine, dok je ostatak rezultirao uglavnom oslobađajućim odlukama ili odbacivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
U predmetima koji su rezultirali osuđujućom odlukom, izrečene su 72 zaštitne mjere od kojih dominiraju: zabrana uznemiravanja i uhođenja, zabrana približavanja žrtvi nasilja i udaljenje nasilnika iz stana ili drugih prostorija za stanovanje. 
Tri četvrtine, odnosno 176 okončanih predmeta završeno je u roku do pola godine, od čega najveći broj na prvom ročištu, a po 30 u roku do jedne, odnosno nakon jedne godine.
- To znači da je sud ažurno i efikasno postupao u ovim, po prirodi hitnim predmetima, dok su duža odlaganja mahom bila proizvod objektivnih okolnosti na koje sud nije imao uticaja - kazali su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekšaje u Budvi: Riješeno 63,4 odsto predmeta nasilja u porodici, dvije trećine osuđujućih presuda

Ante Nobilo, advokat i savjetnik odbrane bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kazao je da je u sirovom materijalu Specijalnog državnog tužilaštva izbrisan dio skaj komunikacije koji idu u prilog odbrani.
- Tužilac je propustio dokaze koji idu u prilog odbrane da dostave odbrani. Mi smo u milion i 200.000 skaj poruka, pronašli poruke koje su oslobađajuće za Katnića, koje govore da ne da nije bio član OKG, već su ga Radoje Zvicer i ostali planirali ubiti. Iz poruka apsolutno možemo zaključiti da su Katnić i Zvicer na suprostavljenim stranama. Neke poruke tužilac Miloš Šoškić je izvlačio iz konteksta, na način da je brisao razgovore - tvrdi Nobilo.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da tužilaštvo dostavlja sirovi materijal sudu, na šta je Nobilo rekao da je u sud stigao sadržaj komunikacije u kojoj fali dio prepiske.
- Mi smo Vijeću suda zatražili da direktno iz Francuske nabavi originalne poruke - rekao je Nobilo.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić tvrdi da se SDT ne bavi falsifikovanjem dokaza.
- Nema šanse da je SDT dostavilo sudu falsifikovanu prepisku. Ako kolege iz Katnićevog pravnog tima tumače komunikacije na drugi način, to je njihovo pravo - rekao je Radonjić.
<h2>"Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka"</h2>
Nobilo napominje i da je Katnić apsolutno čist u slučaju ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru. Ističe da je Katnić službenim kanalima od policije dobio informacije o ovom slučaju.
- Katniću se ne stavlja na teret da se družio sa Belivukom, ili da ga je pustio u Crnu Goru. Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka, sve što se zabilježilo u javnoj komunikaciji dobio je pismeno od policije. Ni na koji način nije bio uključen u akciju, osim što je bio informisan - naglasio je Nobilo.
Advokat je rekao i da ne zna u kakvim su danas odnosima Katnić i pritvoreni bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.
- Vidim ih u sudnici kako sjede i to je sve - kazao je Nobilo.
<h2>Nobilo: Svako suđenje može završiti u roku od godinu</h2>
Nobilo smatra da se svako suđenje može završiti u roku od godinu dana.
- Mislim da imate manjak sudnica. Drugo, mislim da se pritvori određuju i kada ne bi trebalo i treće u visokoprofilnim predmetima treba preći na koncentrirano suđenje. Tvrdim da se svako suđenje može završiti unutar godinu dana - kazao je Nobilo u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić smatra da se situacija sa glavnim pretresima popravila u posljednjih pola godine-godinu.
- Neki predmeti su uhvatili kontinuitet, kao što je u slučaju Vesne Medenice - rekao je Radonjić, navodeći da postoje i zloupotrebe od strane optuženih i stručne službe optuženih.
Napomenuo je da je još mali procenat prvospepenih presuda.
- Odgovornost nosi dijelom sud, dijelom stručna odbrana... Smatram da je sudsko vijeće u nekim situacijama moglo da iskoristi ZKP i trebalo da stavi predmete u fokus kako bi ih završilo na vrijeme - ocijenio je Radonjić.&nbsp;
Nada se, kako je rekao, da će početkom godine dobiti nove prostorije SDT-a.
Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević kazala je da su rezultati rada Specijalnog odjeljenja dobri u posljednje dvije godine.
- Krajem juna imali smo završenih 47 predmeta, a na današnji dan ih imamo 50. U čitavoj prethodnoj godini ih je bilo 43 - saopštila je Kovačević, dodajući da slijedi učinkovitiji period.

Tamara Klikovac

1084x550

Nobilo o slučaju Katnić: Sudu dostavljen materijal iz kojeg je izbrisan dio skaj komunikacije; Radonjić: SDT se ne bavi falsifikovanjem dokaza

Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Uprkos tome što zakon omogućava izricanje zatvorske kazne do 12 godina za saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, sudska praksa pokazuje da su presude za ta djela daleko blaže.
Svaki udes koji odnese ljudski život ostavlja doživotnu bol porodici žrtve, a njihovu ranu produbljuju presude nesrazmjerne težini tragedije.
<h2>Presude sa reakcijom</h2>
Samo u prethodna dva mjeseca donijete su tri takve presude u Podgorici. Javnost je uznemirila odluka Vijeća Višeg suda u Podgorici da Jovanu Dubljeviću (21) dodijeli četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18).
Udes se dogodio posljednjeg dana 2023. godine, u podgoričkom naselju Zlatica.
Prema optužnici Višeg tužilaštva, Dubljević je, oko 20:40 sati, brzinom od oko 112 kilometara na sat, prošao kroz crveno svjetlo automobilom Golf i pod dejstvom marihuane sudario se sa vozilom u kojem su bili Vučeljić i Novaković.
Vučeljić je podlegao povredama na licu mjesta, a četiri dana kasnije od posljedica udesa i njegov saputnik i drug Andrija Novaković.
Tom prilikom, teške tjelesne povrede zadobio je Edin Kerović (20), saputnik u vozilu okrivljenog Dubljevića.
U prvostepenoj presudi je konstatovano da je Dubljević počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je u odnosu na to krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem.
Porodice stradalih i njihovih punomoćnik, advokat Dragoljub Petrović nezadovoljni su prvostepenom presudom, ocjenjujući je previše blagom.
- Kada uzmete u obzir da su izgubljena dva mlada života, sve vam je jasno. Nijesam siguran da će ova kazna u dovoljnoj mjeri uticati na druge vozače da voze opreznije i da ne vrše krivična djela u saobraćaju - ocijenio je advokat Petrović nakon izricanja presude.
Valentina Gazdić poginula je 9. juna 2019. godine kada je, dva sata iza ponoći, kod Tržnog centra Gintaš, Dejan Šarac, upravljajući mercedesom pod dejstvom kokaina, udario u Polo za čijim upravljačem se nalazila.
U trenutku sudara Gazdić se kretala 27, a Šarac 102 kilometara na sat. Ipak, sud je cijenio adekvatnom kaznu od dvije godine zatvora za počinioca krivičnog djela.
Apelacioni sud je početkom marta potvrdio prvostepenu presudu od 10. oktobra 2024. godine kojom je Vijeće sudije Veljka Radovanovića utvrdilo da je osnovni uzrok nastanka saobraćajne nesreće bila dvostruko veća brzina kretanja vozila optuženog Šarca od dozvoljene - 50 kilometara na sat.
Potvrđen je i dio prvostepene presude u kome se zaključuje da je na vozačke sposobnosti kod optuženog Šarca negativno uticalo i to što je u vrijeme izazivanja saobraćajne nezgode bio pod dejstvom kokaina.
Ovaj sud je odbio žalbu tužilaštva koje je tražilo veću zatvorsku kaznu, uvažavajući olakšavajuće okolnosti za Šarca iz prvostepene presude - lične prilike optuženog, koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao navršenih 24 godine, kao i "doprinos" pokojne Gazdić da dođe do saobraćajne nesreće. Sud je zaključio da Gazdić, skrećući lijevo na raskrsnici, nije propustila vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, te da je u raskrsnici "zadržavala pravac kretanja".
Treba napomenuti da je prethodno Viši sud, u maju 2021. godine, prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojim je on priznao krivicu u zamjenu za godinu i četri mjeseca zatvorske kazne.
Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu porodicu.
Dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje tadašnjeg sudije, danas Glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Pravosnažna presuda od dvije godine robije za Šarca, uprkos činjenici da je vozio pod dejstvom kokaina i dvostruko većom brzinom od dozvoljene, postavlja brojna pitanja o kriterijumima za odmjeravanje kazni u saobraćajnim nesrećama sa smrtnim ishodom.
<h2>Brojna pitanja i gubitak vjere u institucije</h2>
Na ta pitanja odgovore uporno traži i porodica Dragane Dragović koja je preminula u Kliničkom centru tri mjeseca nakon što ju je, 7. novembra 2023. godine, na pješačkom prelazu kod tržnog centra Big fashion automobilom Volksvagen Polo udario Strahinja Simonović. 
Viši sud je nedavno potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda Borka Lončara i izrekao osam mjeseci robije Simonoviću za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
On se pred sudijom izjasnio krivim, kazao je da je kobne noći padala jaka kiša i da je oštećenu Dragović vidio momenat uoči nesreće. Kretao se brzinom od oko 38 km/h, pokušao je da izbjegne kontakt, ali bezuspješno. Sud je utvrdio da se Simonović nije držao saobraćajnih propisa, ali je kao olakšavajuće okolnosti cijenio prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, to što je pokušao da ukaže pomoć oštećenoj, te što nije osuđivan i što je lošeg imovnog stanja.
Za razliku od suda koji kaznu od osam mjeseci zatvora tretira srazmjernu krivici optuženog i težini izvršenog krivičnog djela, porodica pokojne Dragane Dragović je stava da je pravda u ovom slučaju "poklekla". Štaviše, tvrde da je Simonović još na slobodi, odnosno da nije počeo izdražavanje zatvorske kazne ni više od mjesec od izricanja pravosnažne presude.
Za Portal ETV su rekli da ih je, pored ishoda suđenja, dodatno uznemirilo i razočaralo to što tužilaštvo tokom postupka nije održalo adekvatnu komunikaciju s njima. Kako tvrde, nisu bili informisani o odluci po žalbi na prvostepenu presudu, niti o njenoj pravosnažnosti, ali ni da je tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević prepustila ovaj slučaj drugom tužiocu.
Tim povodom, Portal ETV se obratio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici iz kog smo dobili odgovor zbog čega je predmet dodijeljen drugom tužiocu, ali ne i da li je i, ako jeste, zašto izostala komunikacija sa porodicom Dragović.
- Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je imenovana državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo, pa su shodno tome, predmeti kojima je ista bila zadužena, dodijeljeni u rad drugim državnim tužiocima - navedeno je u odgovoru ODT-a.
Iz ODT-a su kazali da su na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici od 26. jula 2024. blagovremeno izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici 13. septembra prošle godine, ali je izostao odgovor zbog čega oštećena strana nije zvanično informisana o tome.
- Viši sud u Podgorici je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu 31. januara 2025. godine - kazali su nam iz Tužilaštva.
Porodici pokojne Dragane Dragović presuda je otvorila još jednu životnu ranu. Iako iscrpljeni borbom sa institucijama koje im, kako kažu za Portal ETV, nisu pružile pravdu kakvu su očekivali, istrajni su u želji da ukažu na važnost podizanja svijesti o slučajevima poput njihovog i potrebi da se strožim kaznama utiče na smanjenje sličnih tragedija. 
<h2>Zakon dobar - praksa loša</h2>
Osnovni sud u Podgorici je, u periodu od 1. januara 2020 do 28. februara 2025. godine, donio 16 presuda za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Sudskog savjeta, za 15 osoba je izrečena zatvorska kazna u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, dok je jedna osoba oslobođena krivice.
Advokat Veselin Radulović stava je da je raspon kazni za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja propisan Krivičnim zakonikom adekvatan, ali da problem leži u nedosljednoj primjeni.
Radulović za Portal ETV kaže sudovi često imaju preblagu kaznenu politiku za sve oblike kriminaliteta, pa i za ovu vrstu krivičnih djela.
- Počinilac krivičnih djela u saobraćaju sa smrtnim ishodom može se kazniti zatvorom od tri do 12 godina. Međutim, nijesu rijetki slučajevi da se dosuđuju minimalne kazne u slučajevima sa teškim posljedicama. Sudije veoma često koriste institut ublažavanja kazne ispod zakonom propisanog minimum i čini mi se da to rade na način koji nije u potpunosti u skladu sa Krivičnim zakonikom. Činjenica je da ta krivična djela nijesu izvršena sa direktnim umišljajem, ali mislim da nekada i sud pogriješi, pa olako pređe preko toga da nije postojao eventualni umišljaj, posebno kod onih slučajeva gdje imamo jednu vrstu obijesnog, ili drskog ponašanja učesnika u saobraćaju koji dovode do ozbiljnih posljedica. Sudije previše značaja daju nekim olakšavajućim okolnostima, a nekada prelaze preko otežavajućih okolnosti koje postoje u određenim slučajevima i to je dovelo do ustaljenje prakse - da imamo blagu kaznenu politiku koja se po inerciji nastavlja - ocijenio je on.
Radulović smatra da treba raditi na pooštravanju kaznene politike, a tu bi glavnu ulogu trebalo da odigraju drugostepeni sudovi - prije svega Apelacioni, ali i Vrhovni.
- Dodatan problem je praksa Apelacionog suda koji bi trebalo da radi na tome da se kaznena politika promijeni i pooštri. Čini mi se da oni u praksi rade suprotno. Česti su slučajevi da Apelacioni sud preinačava prvostepene presude ublažavajući kazne kod krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, ali i kod drugih - kazao je Radulović.
Takva sudska praksa, zaključuje Radulović, umanjuje preventivni efekat kaznene politike i ne doprinosi suzbijanju vršenja, ali i ponavljanja krivičnih djela.

Minimalne kazne za nesreće sa smrtnim ishodom - sudska praksa koju treba mijenjati

Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: presude