Centru za građanska prava obratio se sugrađanin Milo Ivanišević, koji je izrazio ozbiljan strah za sopstveni život, bezbjednost svoje porodice i drugih građana Cetinja, nakon direktnih i uznemirujućih prijetnji koje su mu upućene od strane osobe koja se predstavlja kao Cetinjanka bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Crkvi Srbije, saopšteno je iz ove nevladine organizacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Centra za građanska prava napominju da je sva dokumentacija vezana za ovaj slučaj već predata policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="Priijetnja"> </figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23 naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor- upozoravaju iz CGP. Dodaju da strah građana Cetinja nije iracionalan — on je rezultat kontinuiranog trovanja društva, huškanja, targetiranja i normalizacije nasilja koje godinama dolazi iz krugova bliskih Crkvi Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0" data-rendition-name="original" width="1185" height="1600" loading="lazy" alt="prijava zbog prijetnje"> </figure>  - Postavlja se logično i zastrašujuće pitanje: da li je Crkva Srbije, zarad svojih ideoloških projekata i materijalnih interesa, spremna da nastavi sa destabilizacijom Crne Gore, čak i po cijenu novih ljudskih života? Da li im je potrebno još mrtvih, još krvi i još tragedija da bi nastavili sa svojom politikom podjela i mržnje- pitaju iz ove organizacije. Koga ova struktura okuplja, koga radikalizuje, kako i sa kojim ciljem, iz Centra ta građanska prava pozivaju da &nbsp;crnogorska javnost procijeni sama. Centar za građanska prava, međutim, ima obavezu da upozori: kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali. - CGP će budno i javno pratiti postupanje cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva po prijavi koja je podnijeta u ovom slučaju. Očekujemo hitnu, odlučnu i nedvosmislenu reakciju nadležnih organa, a svako odugovlačenje, relativizacija ili zataškavanje biće shvaćeni kao saučesništvo u stvaranju atmosfere straha i nesigurnosti- navode u saoštenju, Na kraju, iz CGP pitaju do kada ćemo u sopstvenoj državi biti građani drugog reda, te do kada će se zatvarati oči pred prijetnjama, nasiljem i grozotama koje razaraju Crnu Goru, a naročito Cetinje i ko će snositi odgovornost ako se tragedija, zbog nečinjenja institucija, ponovi. - Centar za građanska prava neće ćutati. Nećemo se miriti sa strahom, nasiljem i sistemskim ignorisanjem bezbjednosti građana. U prilogu dostavljamo zaprimljene prijetnje kao i fotografiju podnijete tužbe. Tu smo i pratimo- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

1250x600

1084x550

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

R.V. iz Nikšića uhapšen je pošto je jedna osoba prijavila da se duže vrijeme osjeća ugroženo zbog njega, da je prati i proganja i vrijeđa i prijeti, a nakon čega je policija kod njega pronašla pištolj, dvije puške i municiju.
To se, kako su naglasili u policiji, posljednji put desilo juče dok je bila na radnom mjestu. Osim toga, ona je u prijavi istakla da R.V. posjeduje oružje zbog čega se još više osjeća ugroženom.
- Imajući u vidu da je ova prijava uslijedila nakon upućenih prijetnji, proganjanja i vrijeđanja oštećenog lica, policijski službenici preduzeli su hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i uz konsultacije sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, od Osnovnog suda u Nikšiću pribavili naredbu za pretres stana i drugih prostorija koje koristi R.V. Pretresom ovih prostorija pronađen je pištolj marke „Crvena Zastava“ M57 kalibra 7.62 mm, puška marke „Zastava Arms“ M70 i puška marke „Zastava Arms“, kao i 76 komada municije različite vrste i kalibra - kazali su u policiji.
Tužilac Osnovnog državnog tužilaštva se izjasnio da se u njegovim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela, pa je uhapšen zbog prekršaja iz člana 7 i 8 Zakona o javnom redu i miru.
- Dok je municija i oružje koje je pronađeno trajno oduzeto u skladu sa Zakonom o oružju, budući da ovo lice za isto nije posjedovalo važeću dokumentaciju - dodali su u policiji.

Uhapšen Nikšićanin: Proganjao, vrijeđao i prijetio jednoj osobi, policija mu pronašla dvije puške, pištolj i municiju

Državljanin Srbije A.H. (41) uhapšen je zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, u dužem vremenskom periodu prijetio objavljivanjem eksplicitnih fotografija jedne žene zbog čega im je ona u više navrata davala novac - ukupno 1.100 eura.
Policija je, kako su saopštili, postupala po prijavi od 19. decembra.
- Nakon što su osumnjičeni od oštećene, dan prije podnošenja prijave, zahtijevali dodatnih 2.000 eura, a potom i predaju mobilnog telefona marke iPhone 17, kao i 500 eura, koje je bila dužna da im preda 20. decembra, policija je, u koordinaciji sa postupajućim državnim tužiocem, u cilju lociranja osumnjičenih lica, sprovela ciljanu operativno-taktičku mjeru i radnju, te organizovala kontrolisanu akciju primopredaje novca - naveli su u policiji.
Tada su i identifikovali A.H. koji je na dogovorenu lokaciju stigao kolima Volkswagen Passat, novopazarskih registarskih oznaka.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenog obavještenja, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, A.H. je uhapšen zbog sumnje da je zajedno sa još jednim licem izvršio krivično djela ucjena, u produženom trajanju - naveli su u policiji.
Policija nastavlja aktivnosti u cilju identifikacije i procesuiranja i drugog osumnjičenog.

Budva: Državljanin Srbije uhapšen zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, uzimao ženi novac da ne bi objavili njene eksplicitne fotografije

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom, konstatovano je, pired ostalog, u informaciji koja je dostavljena čitaocu Portala ETV na zahjtev za slobodan pristup informacijama.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Kaćuša Krsmanović

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

Budvanska policija procesuirala je pet osoba iz Podgorice i Budve zbog iznude novca, prijetnji, oduzimanja vozila, posjedovanja narkotika i oružja, nakon što je Podgoričanin prijavio da su mu na obilaznici tri muškarca prijetila i tražila novac u navodnoj kupovini droge.
- Postupajući po prijavi oštećenog da su mu na obilaznici u Budvi, trojica nepoznatih muškara koja su se nalazila u vozilu marke Audi, podgoričkih registarskih oznaka, zapriječili put i tražili novac uz prijetnje fizičkim napadom, policijski službenici u Budvi su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, i identifikovali tri M.R. (19), Dž.E. (19) i P.M. (23) iz Podgorice i protiv njih, nakon prikupljenih obavještenja, podnijeli prekršajne prijave zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru – naročito drsko ponašanje - saopšteno je iz Uprave policije.
Daljim sprovedenim aktivnostima, policijski službenici su došli do saznanja da su osumnjičeni, nakon ovog događaja, otišli do Z.M. (38) iz Budve, radi kupovine narkotika, gdje je došlo do verbalne rasprave. Nakon toga im je Z.M. navodno prijetio vatrenim oružjem. Koristeći ovu situaciju, prisutni Budvanin L.K. (45) je oduzeo vozilo Audi u vlasništvu M.R. nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.
- On je ubrzo nakon toga, kontrolisan od strane patrole policije i lišen slobode zbog počinjenog prekršaja – upravljanja vozilom pod dejstvom opojne droge. Po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv L.K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policijski službenici su potom, postupajući po operativnim saznanjima, a shodno naredbi suda, izvršili pretres kuće koju koristi Z.M. i tom prilikom je pronađeno i oduzeto: pištolj, manja količina municije, pištoljska zrna i čaure, kutija od ručne bombe, manja količina biljne materije zelene boje i oko 380 grama bijele praškaste materije za koju se sumnja da je nedozvoljena supstanca, 59 tableta koje se nalaze na listi opijata, osam mobilnih telefona i jedan tablet uređaj.&nbsp;
Protiv Z.M. je, shodno nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu tri lica iz Podgorice, a nakon sprovedenih odgovarajućih vještačenja, protiv njega će biti podnijeta i krivična prijava zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
U vezi sa pronađenim supstancama i opijatima državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici će se o pravnoj kvalifikaciji izjasniti nakon uvida u spise predmeta. &nbsp;
- Takođe, u odnosu na Podgoričane M.R, Dž.E. i P.M. policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva će cijeniti i postojanje prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u Upravi policije.

Podgoričanin prijavio da su mu na obilaznici u Budvi prijetili tri muškarca i tražili novac: Procesurano pet osoba, oduzeti oružje, tablete...

Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je &nbsp;Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaludjerović osuđen na devet mjeseci zatvora - poručio je predsjednik te organizacije Radomir Kračković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnovakovicu-devet-mjeseci-zatvora-zbog-prijetni-novinarki-televizije-e-itani-kaluderovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatraju, kako je rekao u izjavi za Televiziju E, da je ova presuda vrlo značajna zbog toga što je promijenjen novi Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare.
- I da je ovdje bilo kvalifikovan oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i da se radi o ugrožavanju sigurnosti novinarke i zbog toga je kazna veća nego što bi bila da nije došlo do izmjena Krivičnog zakonika prije četiri godine - naglasio je Kračković.
Sindikat, kako je dodao, takođe pozdravlja i činjenicu da je ovaj slučaj dosta brzo riješen pred kolašinskim sudom.
- Vjerujemo da će ova presuda imati odgovarajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu i da će to imati uticaj da se smanje prijetnje novinarima, pogotovo onlajn uznemiravanja novinara - što je jedan vid napada najučestaliji proteklih nekoliko godina po podacima Sindikata medija - istakao je Kračković.
&nbsp;Očekuju, kako je dodao, da sudovi budu efikasniji u drugim slučajeva napada na medije i da donesu odluke.

Kračković: Vrlo značajna presuda za ugrožavanje sigurnosti Kaluđerović, vjerujemo da će imati efekat na buduće prijetnje novinarima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Marija Žižić

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Republikanska članica Kongresa SAD-a Mardžori Tejlor Grin u subotu je izjavila da su je kontaktirale privatne zaštitarske kompanije s upozorenjima za njenu sigurnost, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u petak objavio da povlači podršku za nju.
U objavi na mreži Iks (X), Grin je rekla da "najmoćniji čovjek na svijetu podstiče i potiče niz prijetnji protiv" nje, bez da je imenovala Trampa, dodajući da je to čovjek kojeg je podržavala i kojem je pomogla da bude izabran.
Grin je rekla da je "agresivna retorika koja je napada istorijski dovodila do prijetnji smrću i višestrukih presuda muškaraca koji su bili radikalizovani istom vrstom retorike koja joj je upravo sada upućena, ovaj put od američkog predsjednika".
Grin nije navela nikakve prijetnje protiv nje koje su primile zaštitarske kompanije, ali je poručila:
- Kao žena ozbiljno shvatam prijetnje od muškaraca. Sada imam malo razumijevanja za strah i pritisak koji žene, koje su žrtve Džefrija Epstina i njegove klike, moraju osjećati".
Objava je najnovija u sve žešćem ratu riječima s Trampom, prvenstveno oko objavljivanja vladinih dokumenata koji se odnose na Epstina.
Očekuje se da će predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson sljedeće sedmice održati glasanje kako bi odlučio hoće li objaviti cjelokupnu neklasifikovanu komunikaciju i dokumente.

Američka kongresmenka kaže da je dobila "upozorenja o svojoj sigurnosti" nakon okretanja leđa Trampu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: prijetnje