Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor okrivljenom B. L. za još tri mjeseca, odnosno do 20. marta 2026. godine, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 16. decembra 2025. godine. Pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je B. L. izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, okrivljeni se osnovano sumnjiči da je 20. septembra, oko četiri časa ujutro, u Podgorici, ispred stana oštećenog L. Ć., sa umišljajem pokušao da ga liši života. Nakon prethodnog sukoba u ugostiteljskom objektu, B. L. je došao na adresu stanovanja oštećenog noseći kuhinjski nož. Poslije kraće verbalne i fizičke rasprave ispred ulaznih vrata stana, zamahivao je nožem u pravcu grudi oštećenog i zadao mu ubodnu ranu u predjelu lijeve strane grudnog koša, gdje se nalaze vitalni organi.
Sud je, prilikom donošenja odluke, uzeo u obzir i činjenicu da je okrivljeni pokušao da napusti lice mjesta nakon događaja, ali je u tome spriječen od strane policijskih službenika.
Pritvor B. L. prvobitno je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 21. septembra, a potom produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 17. oktobra ove godine. Prema rješenju Vrhovnog suda, pritvor može trajati najduže do 20. marta 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud produžio pritvor tri mjeseca osumnjičenom za ubistvo u pokušaju

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

Vrhovni sud Crne Gore produžio je pritvor okrivljenom S.Đ. za još mjesec dana, do 1. januara 2026. godine, odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 26. novembra.
Kako je saopšteno, pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je S.Đ. počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, S.Đ. se sumnjiči da je tokom druge polovine avgusta u vozilu marke „VW Polo“ napravio skriveni prostor kod airbaga – takozvani „bunker“, u kojem je neovlašćeno držao oko 300 grama kokaina raspoređenog u četiri pakovanja. Droga je, kako se navodi, bila namijenjena daljoj prodaji, a pronađena je prilikom pretresa vozila od strane policije.
U odbrani je, ističe se, priznao izvršenje krivičnog djela.
Pritvor mu je prvobitno određen 2. septembra rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a potom produžen 26. septembra odlukom Krivičnog vijeća tog suda. Najnovijom odlukom Vrhovnog suda, zadržavanje u pritvoru produženo je do 1. januara 2026.

1084x550

Vrhovni sud produžio pritvor S.Đ. do Nove godine: U automobilu napravio "bunker" za drogu

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, na prijedlog podgoričkog Višeg državnog tužilaštva, produžilo je pritvor za još dva mjeseca državljaninu Kosova B.L. koji se tereti da je 8. marta sa još tri osobe teško povrijedio stranu državljanku E.E.C. i iz stana koji je iznajmljivala ukrao 1.900 eura, dva telefona i dva zlatna prstena.
Pritvor mu je produžen do 29. novembra, a zbog opasnosti od bjekstva.
- Okrivljenom B.L. pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva, s obzirom na to da je strani državljanin, kao i da su saizvršioci još u bjekstvu, i zbog činjenice da je, prilikom kontrole na granici, pokušao da pobjegne od policije - naglasili su u Vrhovnom sudu.
On se sumnjiči za krivično djelo razbojništvo.

1250x600

Kosovaru, osumnjičenom za napad na stranu državljanku i krađu, pritvor produžen do 29. novembra

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Anja Ivanović

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je za tri mjeseca pritvor B.E. koji se sumnjiči za ubistvo.
Oni su odluku donijeli na osnovu prijedloga Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 21. avgusta 2025. godine.
B.E. je tako pritvor produžen do 29. novembra zbog opasnosti od bjekstva i radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka.
- A u pitanju je krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina i teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica - naglasili su u Vrhovnom sudu.
B.E. je pritvor određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 1. juna, a produžen rješenjem vijeća tog suda 26. juna.
- Tako da po rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 29. novembra 2025.godine - dodali su u saopštenju.

Osumnjičenom za ubistvo produžen pritvor za tri mjeseca

Neizvjesno je ko će biti branilac Alije Balijagića, kome je za 1. oktobar u 11.30 sati u bjelopoljskom Višem sudu zakazan početak suđenja pred tročlanim vijećem sudije Bojane Radović.
Balijagiću će se suditi za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69) u bjelopoljskom selu Sokolac.&nbsp;
Branilac Milorad Vlahović, koji je bio postavljen po službenoj dužnosti, otkazao je punomoćje Balijagiću, a u isto vrijeme zahtjev da mu se odredi drugi branilac podnio je i okrivljeni, ali je predsjednik Višeg suda Milan Smolović odbio oba zahtjeva.
Vlahović je u međuvremenu ponovo tražio razrješenje. On je podneskom sudiji Radović predao zahtjev za razrješenje, ali je uprkos tome juče Višem sudu predao žalbu na odluku vanraspravnog vijeća da Balijagiću produže pritvor za još dva mjeseca.
– Smatram da me predsjednik vijeća mora razriješiti odbrane. S obzirom na to da je Balijagiću potvrđena optužnica Višeg državnog tužilaštva, jedini nadležan da donese odluku o razrješenju je predsjednik vijeća sudija Radović. Smatram da je moguće moje razrešenje jer za to postoje opravdani razlozi – naveo je Vlahović u svom zahtjevu.
Dodao je da odluka mora da bude donijeta na osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog, te ocjene odnosa povjerenja koji mora postojati.
– Ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je dovedeno u pitanje ostvarivanje funkcije odbrane. Tako ona može biti stvarno formalna. Pogrešna procjena bi donijela bitnu povredu zakona na glavnom pretresu. Prema stavu sudske prakse, kada postoje obostrani razlozi, i okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud ga gotovo uvijek prihvati, jer je narušen odnos povjerenja. Nastavak zastupanja onemogućio bi efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći, naveo je Balijagićev branilac po službenoj dužnosti.
Advokat Vlahović naglašava da je njegova dalja saradnja sa okrivljenim nemoguća.
– Predlažem da predsjednik vijeća donese odluku da usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog branioca – naveo je Vlahović u podnesku upućenom Višem sudu u Bijelom Polju, predsjedniku vijeća Bojani Radović.
Balijagić je nakon hapšenja i izručenja Crnoj Gori priznao da je ubio brata i sestru Madžgalj.
– Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju – kazao je Balijagić.
Dodao je da ga je ranije troje sugrađana isprebijalo i da je razmišljao o tome da ih ubije.

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Andriji Petanoviću, koji je uhapšen 27. juna po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da je bio dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta, produžen je pritvor za dva mjeseca - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičeni Petanović se sumnjiči da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.&nbsp;
Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.
Osim Petanovića u pritvoru su i penznionisani službenik ANB Duško Golubović, Prokopije Perić, Adnan Suković i Mileta Simanić.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj.
Podsjetimo, SDT tereti Petanovića da je bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, &nbsp;i Vukota Vujošević.

Marija Žižić

Petanoviću produžen pritvor dva mjeseca

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: produzen-pritvor