U južnim predjelima danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu povremenu oblačnost. Na sjeveru je u nižim predjelima tokom jutra mjestimično moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Tokom dana u sjevernim oblastima biće malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Vjetar će biti uglavnom slab.
Temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pretežno sunčano, do 15 stepeni

Ekonomski rast Crne Gore nastavio se stopom od oko tri odsto u prvoj polovini godine, podržan snažnom domaćom potražnjom, navodi se u Jesenjim ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za ovu godinu.
“Iako veći raspoloživi dohodak i kreditna ekspanzija pokreću privatnu potrošnju, oni su takođe doprinijeli višoj inflaciji. Vanjski disbalansi su se povećali zbog privremenog pada izvoza električne energije, usporenih turističkih rezultata i snažne potražnje za uvoznom robom”, ocijenjeno je u prognozi EK.
Dodaje se da postoje izgledi za umjeren ekonomski rast između 2025. i 2027. godine, sa postepenim oporavkom izvoza, dok se očekuje usporavanje rasta privatne potrošnje.
“Revidirani budžet predviđa deficit od 3,5 odsto BDP-a u 2025. godini, a očekuje se da će deficit premašiti tri odsto BDP-a tokom prognoziranog perioda, dok se očekuje da će javni dug porasti na preko 60 odsto BDP-a”, konstatuje se u ekonomskim prognozama EK.
Domaća tražnja pokreće rast BDP-a
Realni rast BDP-a za 2024. godinu je revidiran naviše sa tri odsto na 3,2 odsto.
“Ekonomija je porasla za 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu u prvoj polovini 2025. godine, vođena snažnim povećanjem investicija, koje su porasle za 7,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, i privatnom potrošnjom, koja je porasla za 6,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast privatne potrošnje je podržan višim raspoloživim dohotkom i kreditnom ekspanzijom”, navodi se u jesenjim prognozama EK za Crnu Goru.
Navodi se i da su privremeno zatvaranje termoelektrane Pljevlja zbog rekonstrukcije i nadogradnje, kao i usporeni turistički rezultati, doveli do negativnog rasta izvoza od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
“U međuvremenu, rast uvoza je ostao stabilan na 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo negativnim doprinosom eksternog sektora BDP-u. Državna potrošnja je umjereno porasla”, ocjenjuje se u prognozama.
U periodu 2025-27, predviđa se da će ekonomski rast ostati vjerovatno stabilan krećući se oko tri odsto.
„Sprovođenje programa „Evropa sad 2.0“, koji je obuhvatio smanjenje doprinosa za penzije, povećanje minimalne zarade i ubrzanje investicija u infrastrukturu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u 2025. godini. Očekuje se da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju nestati u periodu 2026-27, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata“, navodi se u ekonomskim prognozama.
Očekuje se da će se izvoz oporaviti u periodu 2026-27 zahvaljujući ponovnom otvaranju termoelektrane Pljevlja, dok se očekuje da će rast izvoza usluga, posebno turizma, ostati umjeren.
„Prognozira se da će rast uvoza usporiti u periodu 2026-27, u skladu sa usporavanjem domaće potražnje. Deficit tekućeg računa se povećao u prvoj polovini 2025. godine zbog loših rezultata izvoza robe, posebno električne energije, i usporene turističke sezone. Suficit u bilansu sekundarnih dohodaka je opao, odražavajući veće tekuće transfere, dok se suficit primarnih dohodaka neznatno poboljšao, u skladu sa istorijskim trendom. Veliki deficiti tekućeg računa će se nastaviti i u 2026-27, uglavnom zbog rasta uvoza“, konstatuje se u prognozama EK.
Poboljšanje situacije na tržištu rada
Rast zaposlenosti, djelimično podržan smanjenjem neformalne zaposlenosti usljed sprovođenja programa „Evropa sad 2.0“, nastavio se i u 2025. godini, a stopa nezaposlenosti pala je na novi rekordno nizak nivo od 10,7 odsto u drugom kvartalu 2025. godine, navodi se u prognozama.
„Očekuje se da će rast zaposlenosti nastaviti da se usporava u 2026-27. godini, jer će veće plate vjerovatno opteretiti stvaranje radnih mjesta u sektoru usluga“, dodaje se u dokumentu.
Mjere domaće politike doprinose ponovnom rastu cjenovnih pritisaka
Inflacija je ubrzana tokom 2025. godine sa 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine u januaru na 4,9 odsto u septembru, konstatuje se u prognozama.
„Ključni pokretači bili su zdravstvene usluge, smještaj, ugostiteljstvo i alkoholna pića. Inflaciju u 2025. godini takođe pokreću domaći cjenovni pritisci koji proizilaze iz viših plata“, navodi se u dokumentu.
Očekuje se da će inflacija biti umjerena u 2026-27. godini pod pretpostavkom da se politike ne promijene.
„Rizici po izglede BDP-a su usmjereni naniže. Iako je izloženost Crne Gore SAD ograničena, neizvjesno globalno okruženje i dalje predstavlja rizik od pada, zajedno sa sporijim oporavkom izvoza nego što se očekivalo. Pored toga, veće plate opterećuju konkurentnost sektora usluga. Rizici od porasta su povezani sa ubrzanom implementacijom investicionog programa i Reformske agende u okviru Plana rasta EU, za koju se očekuje da će poboljšati poslovno okruženje“, predviđa se u prognozama EK.
Budžetski deficiti će se nastaviti
Od januara do avgusta budžet je podbacio i zabilježio deficit od 0,9 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa ciljanim deficitom od 3,5 odsto za cijelu 2025. godinu, konstatuje EK.
„Rast prihoda je podržan snažnim učinkom PDV-a, akciza i poreza na dohodak građana, dok su doprinosi za penzije i prihodi od grantova bili niži od očekivanih. Potrošnju su pokretale investicije, socijalni transferi i troškovi kamata“, navodi se u prognozama.
U odsustvu dodatnih mera konsolidacije, EK predviđa da će se deficit opšte države povećati 2025. godine i ostati iznad tri odsto BDP-a u periodu 2026-27.
„Predviđa se da će se javni dug postepeno povećavati, vođen stalnim budžetskim deficitima. U martu je Crna Gora izdala rekordnu količinu evroobveznica od 850 miliona eura, što iznosi oko 10,7 odsto projektovanog BDP-a. Ravnoteža rizika po fiskalne izglede ostaje nagnuta naniže zbog oslanjanja na poreze na potrošnju i visoke obavezne potrošnje“, zaključuje se u jesenjim ekonomskim prognozama EK koje se odnose na Crnu Goru.

EK objavila prognoze: Očekivan umjeren rast crnogorske ekonomije do 2027.

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, lokalno uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, prvenstveno u kontinentalnim predjelima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje umjeren do pojačan sjevroistočni, prvenstveno na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima. 
 
Jutarnja temperatura vazduha 12 do 29, a najviša dnevna od 27 do 41 stepen.

Sjutra do 41 stepen

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, a u popodnevnim satima i tokom noći mjestimično se očekuje kiša. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zadržaće se uglavnom suvo vrijeme. 
 
Na sjeveru, ujutru, po kotlinama i duž riječnih tokova, mjestimično se očekuje magla ili niska oblačnost. 
 
Vjetar će u sjevernim predjelima i duž obale povremeno biti umjeren do pojačan, u višim planinskim predjelima na sjeveru na udare i jak, južnih smjerova, a tokom noći će u većem dijelu zemlje biti u pojačanju. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od četiri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, mjestimično kiša

Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini 2024. godine, podstaknut privatnom potrošnjom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen 2024.
- Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji - navodi se u prognozama EK.
Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.
- Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike - navodi se u prognozama.
Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je naviše na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.
Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodišnje u prvoj polovini 2024. godine „podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2 odsto međugodišnje)“, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.
- Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7 odsto međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen (2,1 odsto), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla - konstatuje se u dokumentu.
Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skupština Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.
- Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15 na 10 odsto, dok su doprinosi poslodavaca (5,5 odsto) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u jesenjim prognozama EK.
Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.
<h2>Rekordno niska nezaposlenost</h2>
Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5 odsto u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvještaju.
- Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - dodaje se u jesenjim prognozama.
<h2>Inflacija će se povećati</h2>
Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.
U 2025. godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.
<h2>Dobar fiskalni učinak u 2024. godini, ali se izgledi pogoršavaju</h2>
U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3 odsto BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.
- Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza - navodi se u procjenama.
Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, „zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa“.
U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, „usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine“.
Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potrošnju, zaključuje se u dokumentu.

Prognoza EK: Mjere iz ES2 treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće 26 stepeni. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, po kotlinama i duž rječnih tokova, mjestimično očekuje jutarnja magla. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 15, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 26 stepeni

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: prognoza