Vlada Crne Gore po prvi put je donijela Program međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026–2028, uz Akcioni plan za 2026. godinu. 
Novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Skupština Crne Gore je donijela 4. aprila 2024, a njegovim stupanjem na snagu ispunjena je preporuka Evropske komisije iz Izvještaja za Crnu Goru za 2023, u okviru pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi, kao i obaveza planirana Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. 
- Programom međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026-2028, realizovana je aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu, kao i potvrđena posvećenost Crne Gore jačanju međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u skladu sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako je objašnjeno, u Programu su postavljeni operativni ciljivi i mjerljivi indikatori učinka, usmjereni na pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj razvojnoj saradnji, jačanje doprinosa Crne Gore globalnoj humanitarnoj solidarnosti i otpornosti, kao i osnaživanje kapaciteta Crne Gore za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. 
- Crna Gora, koja je u proteklim decenijama bila primalac razvojne pomoći, sve više preuzima ulogu njenog pružaoca, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i potvrđuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima - naglašeno je u saopštenju MVP.
Donošenje Programa i Akcionog plana, kako kažu, predstavlja važan korak ka strateškom korišćenju razvojne saradnje i humanitarne pomoći kao jednog od vidljivijih instrumenata vanjske politike Crne Gore. 
- U cilju definisanja daljih koraka u sprovođenju Programa međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u Ministarstvu vanjskih poslova je 25. decembra održan posljednji ovogodišnji sastanak Radne grupe za implementaciju i sprovođenje Programa - navedeno je u saopštenju MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: program-rada-vlade

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

Primorje i dalje drži čelo tabele, Jedinstvo i Sutjeska prate u stopu

PRATITE TVe UŽIVO