Ukupan promet na Montenegroberzi u oktobru je iznosio 392,62 hiljade eura i bio je 37,9 odsto niži u odnosu na septembar.
- U poređenju sa oktobrom prošle godine, promet je niži 12,77 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 17,07 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U oktobru su, tokom 23 dana trgovanja, zaključene 133 transakcije.
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju oktobra iznosila 1.178,83 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 8,18 odsto.
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 18.170,33 poena i u odnosu na uporedni period veća je 10,78 odsto.
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog i MTE ME tržišta Montenegroberze na dan 31. oktobar iznosila je 2,19 milijardi eura, što predstavlja pad od 42 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Promet na berzi u oktobru 392,62 hiljade eura

Rast indeksa i manji promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da je izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Ivan Bulatović, razriješen te funkcije na sjednici Odbora direktora kompanije.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, ojačali su tri odsto na 1.187,18 poena, odnosno blago na 18.272,36 bodova.
Promet je iznosio oko 77,31 hiljadu eura i bio je 21 odsto manji od prošlosedmičnog.
Dionica EPCG rasla je skoro 13 odsto na šest eura. Odbor je za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, doskorašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije (OIE).
Bulatović je za izvršnog direktora u četvorogodišnjem mandatu imenovan krajem januara prošle godine.
Odbor direktora EPCG kasnije je objavio da će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije. Iz EPCG je saopšteno da je Odbor direktora razriješio Bulatovića, a za vršioca dužnosti na toj poziciji imenovao izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije, Bojana Đordana.&nbsp;
- Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti - navodi se u saopštenju.
Akcije Izbora Bar rasle su 16,3 odsto na 0,41 cent, Plantaža 6,3 odsto na 17 centi, kao i Jugopetrol neznatno na 15,25 eura.
Dionice Željezničkog prevoza (ŽPCG) slabile su 20 odsto na 1,36 eura, Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera 13,2 odsto na 7,81, kao i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) blago na 1,16 eura.
Kompanija Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su ove sedmice rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice do 30. oktobra.
- Uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka, dodatno produženje roka za podnošenje ponuda ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zaniteresovanim učesnicima - saopšteno je iz Monteputa.
Kako su kazali iz kompanije, dodatno vrijeme omogućava ponuđačima da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje su potrebne za pribavljanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja koje se odnose na garancije, a koje iziskuju dodatnu koordinaciju i administrativne korake.
Akcije Crgnogorskog Telekoma ostale su na prošlosedmičnih 2,35 eura. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović nijesu se pojavili na kontrolnom saslušanju o slučaju Telekom na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Na dnevnom redu je ove sedmice bilo kontrolno saslušanje na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom.
Inicijativu za kontrolno saslušanje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad (PES), Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, blagovremeno informisan o razlozima nedolaska predstavnika tužilačke organizacije na kontrolno saslušanje u vezi sa predmetom Telekom.
- Netačni su navodi predsjednika Odbora, Vladislava Bojovića, da Skupštini nije dostavljen dopis od predstavnika tužilačke organizacije u vezi sa kontrolnim saslušanjem na temu Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom - navodi se u saopštenju.
Ukupan promet na Montenegroberzi u septembru je iznosio 632,27 hiljada eura i bio 70,57 odsto niži u odnosu na avgust.
- U poređenju sa septembrom prošle godine, promet je niži 4,18 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 28,74 hiljade eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U septembru je, tokom 22 dana trgovanja, zaključena 101 transakcija.
Ukupan promet u septembru na prime tržištu iznosio je 239,66 hiljada eura, a sklopljene su 34 transakcije.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljene su tri transakcije, a promet je iznosio 4,26 hiljada eura.

Tri odsto jača vrijednost deset najboljih kompanija na Montenegroberzi

Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, granični prelazi u sektoru Jug zabilježili su različite trendove – dok su Sukobin i Debeli brijeg bilježili pad prometa, Budva i tivatski aerodrom pokazali su pozitivan bilans.
Kako je kazao glavni policijski inspektor i pomoćnik načelnika Sektora Jug, Darko Vasilijević, od juna do avgusta kroz granične prelaze kontrolisano je više od 5,4 miliona putnika, više od milion motornih vozila, oko 5.100 plovila i skoro 7.000 vazduhoplova.
- U odnosu na isti period prošle godine, broj putnika pao je za 4,73 odsto, motornih vozila za 7,67 odsto, dok je promet plovila manji za 1,68 odsto. Jedini segment koji je zabilježio rast su vazduhoplovi, sa 11,96 odsto više operacija nego prošle godine - istakao je on.
Najfrekventniji drumski prelazi ostaju Sukobin i Debeli brijeg.
- Na Sukobinu je tokom ljeta prešlo skoro 1,6 miliona putnika, što je pad od 9,8 odsto, dok je na Debelom brijegu evidentirano 1,26 miliona putnika, 7,1 odso manje nego lani - rekao je Vasilijević.
Suprotno tome, granični prelaz Luka Budva bilježi značajan rast.
- U julu i avgustu 2025. godine granicu je prešlo 6.119 putnika, što je 38 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Sličan trend rasta primijećen je i na tivatskom aerodromu - rekao je on.
Pored statističkih podataka, granična policija bilježi i konkretne rezultate u borbi protiv nezakonitih aktivnosti.
Tokom ljeta spriječeno je 15 nezakonitih prelazaka granice, otkriveno sedam falsifikovanih dokumenata, izdato 435 prekršajnih naloga, dok je 24 lica lišeno slobode. Na osnovu potjernica pronađeno je 37 osoba, a ulazak u Crnu Goru odbijen je za 64 lica.
Takođe, privremeno su oduzeti brojni predmeti i sredstva: 12 putničkih motornih vozila, 51 dokument, 145 grama marihuane, 22 grama hašiša, gasni pištolj i šest metaka.
Vasilijević naglašava da analiza sezonskog prometa kroz sve granične prelaze pokazuje kako turistička aktivnost značajno utiče na frekvenciju prelazaka, ali i koliko je važna kontinuirana kontrola za sigurnost na granici.

Budva bilježi rast prometa, Sukobin i Debeli brijeg u padu tokom ljeta 2025.

Suprotni smjerovi indeksa i pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je parlament trebalo da se izjasni o sporazumima koje je Vlada nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, ojačao je neznatno na 1.183,76 poena, dok je MONEX oslabio blago na 17.590,89 bodova.
Promet je, u sedmici koja je zbog uskršnjih praznika imala jedan radni dan manje, iznosio 74,57 hiljada eura i bio je skoro 35 odsto manji od prošlosedmičnog.
Oslabile su akcije Port of Adrie 3,6 odsto na 27 centi i Luke Bar blago na 33 centa. Rasle su dionice ulcinjske Solane 1,5 odsto na 1,32 eura i Crnogorskog Telekoma 2,1 odsto na 2,4 eura, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem ostao na prošlosedmičnih 1,2 eura.
Vlada je u četvrtak dala saglasnost da Nacionalni parkovi (NPCG) nastave da narednih šest mjeseci upravljaju Solanom u stečaju. NPCG su Solanom upravljali od sredine 2015. godine, a ugovor o zakupu je istekao 7. februara.
Na Montenegroberzi se ove sedmice trgovalo i akcijama Instituta „Simo Milošević“, Elektroprivrede i Budvanske rivijere, koje su u četvrtak koštale 58 eura, odnosno 5,4 i 7,26 eura. Dionice Hipotekarne banke sedmicu su završile na 9,55 eura, Vinoprometa na 10,4 eura, Poslovno-logističkog centra Morača na 4,5 eura i Vektra Boke na 20 centi.
Sedmicu je obilježila najava da bi parlament trebalo da raspravlja i izjasni se o nedavno zaključenim sporazumima o ekonomskoj saradnji sa UAE, ali je ta odluka odložena za utorak. Skupština je prethodno u dnevni red sjednice uvrstila predloge zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, ali su rasprava i izjašnjavanje odloženi, jer su skupštinski odbori na tu temu trajali duže.
Sedmicu je obilježila i najava Građanskog pokreta URA da će Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića i drugih NN osoba zbog potpisivanja sporazuma sa UAE, jer smatraju da se na taj način, između ostalog, srozava pravni poredak Crne Gore, ponižava Ustav i degradiraju zakoni koji su već na snazi.
Prethodno su iz Vlade poručivali da sporazumi sa UAE mogu biti isključivo korisni za sve građane Crne Gore, u skladu su sa nacionalnim zakonodavstvom i regulativom EU, kao i da neutemeljene optužbe štete državi kao investicionoj destinaciji.
Oni su objašnjavali da su ti međudržavni sporazumi osnova za investicije i konkretne projekte u različitim oblastima.
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, tražio je, međutim, da se sporazumi sa UAE ne uvrste u dnevni red Skupštine, jer smatra da bi njihovo usvajanje moglo imati negativne posljedice za sve građane Crne Gore, a ne samo za Ulcinjane i Veliku plažu.
Ove sedmice je objavljena informacija da je račun državne brodarske kompanije Crnogorska plovidba blokiran zbog duga od 372,5 hiljada eura. Račun brodarske kompanije blokirala je Prva banka nakon što je dospjelo na naplatu potraživanje po osnovu overdraft kredita u iznosu od oko 400 hiljada eura.
- U cilju izbjegavanja daljih negativnih posljedica, uključujući mogućnost pokretanja stečajnog postupka nad kompanijom, Ministarstvo pomorstva i Vlada predložili su model zaključenja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Crnogorske i Barske plovidbe, kojim bi se obezbijedila održivost poslovanja i doprinijelo očuvanju stabilnosti državne pomorske flote - rekli su iz Ministarstva finansija.
Blokada je uslijedila nakon što je Vlada objelodanila da je analiza Ministarstva pomorstva pokazala da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da nije u mogućnosti da servisira obaveze.
- Ukupan dug kompanije prema Vladi iznosi 36,2 miliona eura. Takođe, u januaru je dospio i dug po overdraft kreditu Prve banke u iznosu od oko 400 hiljada i ako se isti ne izmiri u najkraćem mogućem roku, Prva banka će pokrenutni prinudnu naplatu, što bi u konačnom rezultiralo blokadom računa - saopšteno je prošle sedmice iz Vlade.
Ove sedmice je objavljeno i da je Centralna banka (CBCG) prošle godine ostvarila neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega će 4,9 miliona eura prenijeti u državni budžet.
Savjeta CBCG usvojio je odluku o raspodjeli dobiti, kojom je predviđeno da se 4,9 miliona eura prenese u budžet Crne Gore, dok se preostali iznos usmjerava u opšte i specijalne rezerve vrhovne monetarne institucije.

Pad prometa i suprotni smjerovi indeksa

Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 142,7 hiljada eura i bio je 74,38 odsto niži u odnosu na januar.
- U poređenju sa februarom prošle godine, promet je niži 71,23 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 7,14 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U februaru je, tokom 20 dana trgovanja, zaključeno je 105 transakcija.
Ukupan promet u februaru na prime tržištu iznosio je 24,45 hiljada eura, a sklopljeno je 14 transakcija.
U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 19 transakcija, a promet je iznosio 24,63 hiljade eura.
Tokom februara, sklopljene su 42 transakcije na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 76,86 hiljada eura.
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 16,77 hiljada eura, a sklopljeno je 30 transakcija.
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju februara iznosila 1.214,6 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 22,43 odsto.
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.981,29 poena i u odnosu na uporedni period veća je 20,57 odsto.
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 28. februar iznosila je 2,69 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,93 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Tržišna kapitalizacija je porasla za 174,08 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u februaru oko 142 hiljade eura

Ukupan promet na Montenegroberzi u prva tri kvartala je iznosio 8,26 miliona eura &nbsp;i bio je 0,62 odsto niži u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
 
- Prosječan dnevni promet u prva tri kvartala iznosio je 45,14 hiljada eura - navodi se u kvartalnom Biltenu Montenegroberze. 
 
U prva tri kvartala je trgovano 183 dana, a zaključeno je 1,23 hiljade transakcija. 
 
Ukupan promet u prva tri kvartala na prime tržištu iznosio je 1,64 miliona eura, a sklopljeno je 256 transakcija. 
 
U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 220 transakcija, a promet je iznosio 754,68 hiljada eura. 
 
Tokom prvih devet mjeseci, sklopljene su 642 transakcije na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 4,78 miliona eura. 
 
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 1,08 miliona eura, a sklopljeno je 111 transakcija. 
 
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 30. septembar iznosila je 2,59 milijardi eura, što je 4,83 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. 
 
Ukupna tržišna kapitalizacija akcija, koja obuhvata i segmente MTP ME tržišta Montenegroberze iznosila je 3,62 milijarde eura.

1250x600

1084x550

Dnevni promet na berzi 45,14 hiljada eura

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: promet