Državljanin Azerbejdžana M.R, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Bijelom Polju u koordinaciji sa službenicima podgoričkog Interpola.
- Provjerom podataka utvrđeno je da se M.R. potražuje na osnovu međunarodne potjernice, koju su raspisali nadležni organi Azerbejdžana radi obezbjeđenja lica u krivičnom postupku. Sumnja se da je izvršio krivična djela pronevjera i protivpravno trošenje zloupotrebom službene dužnosti, čime je nanijeta velika materijalna šteta - naveli su u Upravi policije.
M.R. je u zakonskom roku sproveden na dalju nadležnost istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Azerbejdžana i Crne Gore - dodali su u Upravi policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Uhapšen Azerbejdžanac koji se potraživao na međunarodnom nivou zbog pronevjere

Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

500x500

1084x550

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.
Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;
- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad Danijela Zlatičanin umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu Vuk Iković. Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge. <h2>Prijava na prijavu</h2> Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;Darka Pavićevića za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog Predraga Radonjića i 3. marta od Biljane Popović, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin. Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje. - Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković. Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom. Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp; <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> - Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković. Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption> </figure>  - Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković. Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp; - Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.

Tamara Klikovac

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Specijalno državno tužilaštvo, iako je 25. decembra prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura, ipak će ponovo morati da se pozabavi ovim slučajem, nakon što im je to naložilo Vrhovno državno tužilaštvo koje je prihvatilo pritužbu na rješenje o odbacivanju prijave. Iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Nataša Bošković uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.&nbsp; Zanimljivo je da je ista tužiteljka postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u. Odnosno, nije postupala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Ivan Asanović"> <figcaption>Ivan Asanović(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Taj predmet formirala je Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. &nbsp;On je iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!&nbsp; <h2>Putešestvije prijave</h2> Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je, takođe, zviždač iz CGES-a 12. septembra 2023. u kojoj je iskazao sumnju da je odlukom o dvije isplate u ukupnom iznosu 76.464 eura on zloupotrijebio službeni položaj. Prva isplata bila je donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3" data-rendition-name="original" width="690" height="393" loading="lazy" alt="Dalekovod Lastva - Čevo"> <figcaption>Dalekovod Lastva - Čevo(Photo: PR centar)</figcaption> </figure>  Specijalna tužiteljka Bošković pokušala je da se otarasi i ovog predmeta. Ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. Prije nešto duže od dva mjeseca, odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. Vrhovno tužilaštvo, međutim, nije se saglasilo s ovom odlukom i naložilo je njeno preispitivanje. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. On je pritužbi ukazao da tužiteljka Bošković nije uzela u obzir dostavljene dokaze, već je odluku temeljila na „dodatnoj dokumentaciji“ koju joj je, na njen usmeni zahtjev, dostavio CGES i to na dan kada je i donijela odluku o odbacivanju krivične prijave – 25. decembra 2024?!&nbsp; - Dana 25. 12. 2024. godine, od strane CGES-a, na usmeni zahtjev, dostavljena je dodatna dokumentacija i to: Akt Vlade Crne Gore broj: 07-374 od 28. 09. 2017. godine, više fotografija na kojima je prikazano stanje puta u MZ Gornji Pobori, prije i poslije rekonstrukcije, jedan CD sa sadržajem emisije RTCG, o sanaciji puta u MZ Gornji Pobori II, kao i jedna fleška sa identičnim sadržajem kao i CD – napisala je ona u obrazloženju odluke. Zviždač, s druge strane, smatra da tužiteljka nije uzela u razmatranje dio dokaza na koje je on ukazao i koje je dostavio uz krivičnu prijavu. - Izvještaje o realizaciji projekta DV 400 kV Lastva – Čevo za treći i četvrti kvartal 2020. godine; Ugovor o javnoj nabavci, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, zaključen sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO; Tendersku dokumentaciju za postupak javne nabavke broj 38/19, objavljenu na portalu javnih nabavi; Zahtjev za nabavku usluga Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II – piše u pritužbi. &nbsp; <h2>Sanacija kao alibi</h2> Kategoričan je da je Asanović, kao odgovorno lice CGES-a, omogućio isplatu novca „iako je znao da su ovi radovi završeni još početkom 2020. godine“. Objašnjava da je projekat gradnje dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja sproveden kroz gradnju dvije posebne partije – 400 kV dalekovod Lastva - Čevo i 400 kV dalekovod Čevo – Pljevlja. Dalekovod Lastva - Čevo, koji prolazi kroz opštine Kotor, Budva i Cetinje, pušten je u pogon, kako ističe, 2. aprila 2019. godine. Četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 2019, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva, procijenjene vrijednosti nabavke 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti nabavke 137.000 eura sa PDV-om.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>Isplate novca „pod lupom“ tužilaštva(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Istakao je da je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno navedeno da se radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara, oštećenog prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva. - Na osnovu sprovedenog postupka po tenderskoj dokumentaciji br. 38/19, zaključen je Ugovor o javnoj nabavci sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, a kod izvođenja ugovorenih radova pod brojem 2410/2019-01 od 24. 10. 2019. godine – naglasio je zviždač u pritužbi. Radove ugovorene sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ doo, odnosno sanaciju lokalnih puteva u Opštini Budva koji su oštećeni tokom gradnje dalekovoda Lastva - Čevo, je, kako je napisao, trebalo okončati najkasnije do januara 2020. godine. <h2>Narudžbenica krunski dokaz</h2> Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, tvrdi zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je zviždač. Specijalna tužiteljka, istakao je on, zanemarila je još jedan dokaz koji joj je dostavljen uz krivičnu prijavu – „narudžbenicu broj 203-JN/22-542/1 od 19. 05. 2022. godine, koja shodno internim procedurama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, predstavlja Zahtjev za nabavku“. Ovim zahtjevom traženo je pokretanje nabavke čiji je predmet bio „Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II“, procijenjene vrijednost 1.000,00 eura bez PDV-a. Tvrdi da „narudžbenica potvrđuje dvostruku zloupotrebu koja je učinjena sa namjerom prikrivanja pronevjere sredstava Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom iznosu od 76.464 eura“.&nbsp; - Prva zloupotreba ogleda se u činjenici da je Zahtjev za nabavku usluga nadzora kreiran u DMS sistemu 19.05.2022. godine, skoro dva mjeseca nakon što su navodni radovi sanacije puta u Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II završeni – piše on ukazujući da tužiteljka u rješenju o odbijanju krivične prijave citira dokument prema kojem su radovi okončani 27. marta 2022.&nbsp; Upravo taj datum upozorava na zloupotrebu – jer je u ugovoru precizirano „da se smatra da je Naručilac izvršio obavezu uvođenja Izvođača u posao ako mu je predao rješenje o imenovanju stručnog nadzora“. - Dakle dva i po mjeseca od ugovorenog datuma kad je izvođač trebao biti uveden u posao, odnosno skoro dva mjeseca nakon što su radovi, prema podacima iz građevinskog dnevnika, završeni, Crnogorski elektroprenosni sistem, 19.05.2022. godine, pokreće postupak nabavke usluga stručnog nadzora – upozorava zviždač, uz konstataciju da se postavlja pitanje ko je potpisao građevinski dnevnik za ove radove? Druga zloupotreba koju otkriva narudžbenica broj 203-JN/22-542/1 od 19. maja 2022. godine, jeste, kategoričan je zviždač, isplata donacije MZ Pobori. Donacija je, kako je i sam Asanović potvrdio u izjavi Specijalnom državnom tužilaštvu, isplaćena zbog oštećenja puta koja su navodno nastala gradnjom dalekovada 400 kV Lastva – Čevo - Pljevlja, međutim u narudžbenici su pokušali da navodna oštećenja prikažu kao posljedicu gradnje potpuno drugog dalekovoda. - U Narudžbenici iz maja mjeseca 2022. godine se navodi da je put navodno oštećen prilikom izgradnje dalekovoda 110 kV ulaz-izlaz u TS Lastva (odnosno dionica dalekovoda Lastva – Budva) dok je donacija data i sprovedena jednostavna nabavka za navodna oštećenja koja su nastala prilikom realizacije izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo. Ova dva dalekovoda su teritorijalno, fizički i naponski odvojena jedan od drugog, što dodatno dokazuje na učinjene zloupotrebe, odnosno ukazuje da su utrošena sredstva od 76.464 eura, za navodno asfaltiranje puta u MZ Gornji Pobori II prikazana i knjižena na potpuno drugom projektu od onoga za koji su data – precizirao je zviždač. <h2>Navodna greška</h2> Ukazao je i na izjašnjenje Asanovića, koji je Specijalnom policijskom odjeljenju dostavio pisanu izjavu u kojoj se pravdao da dodjelom donacije nije zloupotrijebio službeni položaj, „odnosno da je samo sprovodio Odluku Odbora direktora broj 31, donijetu na sjednici od 12.11.2021. godine“. - ...ovdje se očigledno namjerno pokušava relativizovati činjenica da je ta odluka Odbora direktora donijeta na osnovu Prijedloga dodjele donacija, sponzorstava i pomoći za 2021. godinu, broj 10292 od 03.11.2021. godine, u kojem je pod stavkom „Donacije kroz saradnju sa zajednicom“, u iznosu od 40.000,00 eura, predloženo 30.000,00 eura, za Mjesnu zajednicu Gornji Grbalj... Postupajuća specijalna tužiteljka je očigledno prihvatila obrazloženje koje je prijavljeni Ivan Asanović dao u pisanom pojašnjenju Specijalnom policijskom odeljenju broj 301/8-D/24-852/6 od 12.04.2024. godine, gdje je između ostalog kazao: „... da je prilikom pripreme predloga za dodjelu donacija učinjena očigledna greška jer je umjesto „Gornji Pobori II“ navedeno da se radi o MZ „Gornji Grbalj“, iz razloga jer su se pomenuti radovi na izgradnji dalekovoda obavljali na teritoriji obje mjesne zajednice, koje su geografski susjedne. Naveo je da za zahtjev podnijet od MZ „Gornji Grbalj“, nije bilo sredstava za realizaciju, a s obzirom da nije bio hitan, isti nije realizovan u 2021. godini već u 2022. godini, na osnovu čega je donijeta odluka o dodjeli sredstava MZ „Gornji Grbalj“, broj 1-1-D/22-3180/32 od 29.12.2022. godine, u iznosu od 14.000,00 eura, te potpisan ugovor sa tom MZ broj:301-D/22-337/1 od 30.12.2022. godine“ – citirao je dijelove Asanovićevog izjašnjenja. Zviždač je kategoričan da „sve da se i prihvate navodi koji vrijeđaju zdrav razum, da je 14.000,00 eura veći iznos od 30.000,00 eura, pa da zato nije bilo sredstava za realizaciju zahtjeva MZ Gornji Grbalj, koji je podnijet četiri mjeseca prije zahtjeva MZ Gornji Pobori II, jasno je da ovdje nije riječ o bilo kakvoj grešci, kako to pokušava prikazati izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, već o svjesnoj namjeri“. Smatra da je „u prijedlogu o kojem je odlučivao Odbor direktora CGES-a navedena MZ Gornji Grbalj, koja se teritorijalno nalazi u Opštini Kotor, da bi se prikrila nesporna činjenica iz zvanične dokumentacije kompanije, da je u vrijeme davanja donacije bila završena sanacija puteva u opštini Budva, oštećenih prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, u ime kojih je donacija uplaćena“. Ukazuje i na izjavu predsjednika Mjesne zajednice Gornji Pobori II Miodraga Ivanovića RTCG, iz koje proizilazi da je „za iznos od 76.464 eura asfaltirano 1,35 kilometra puta, od ukupno 3 kilometra“.&nbsp; - Dakle, bez prethodne pripreme (sanacije), koju je, ponovo prema priznanju imenovanog, izvršila Opština Budva, a mještani iz ličnih sredstava postavili propuste, šahte i betonirali 500 metara puta, sredstvima CGES-a je asfaltirano manje od 50% dužine puta u MZ Gornji Pobori II. Nakon svega, ne mogu a da se ne zapitam da li zaista neko može povjerovati u priču da su sredstva u iznosu od 76.464 eura iskorišćena za namjene za koje je naznačeno? Ne da nijesu, nego Crnogorski elektoprenosni sistem nije imao osnova za realizaciju posla za koji su sredstva navodno data – napisao je u pritužbi. On nema sumnju da se radi „o zloupotrebi službenog položaja i to od strane više lica, koja su pokušala da sanaciju lokalnog puta u MZ Gornji Pobori II opravdaju oštećenjima puta navodno nastalim prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva-Čevo, sa ciljem pribavljanja sebi ili drugima koristi i to direktnim nanošenjem štete Crnogorskom elektoprenosnom sistemu AD“.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Asanović pod istragom zbog moguće pronevjere više od 76.000 eura

Bivši franuski premijer Žan Kasteks uhapšen je zbog falsifikovanja, korišćenja falsifikovanih dokumenata i pronevjere javnih fondova, javljaju francuski mediji.
Kako navodi tv kanal BFMTV, Kasteksa su uhapsili pripadnici žandarmerije u Monpeljeu.
Bivši francuski premijer je priveden okviru preliminarne istrage koju je pokrenulo tužilaštvo u tom gradu posle izvještaja agencije za borbu protiv korupcije Anticor koji se odnosi na događaje iz decembra 2023. godine, piše N1.
Istraga je fokusirana na odluke koje je Kasteks donosio 2017. dok je bio predsjednik saveza opština Konflan Kanigo u francuskom departmanu Istočni Pirineji.

Kasteks uhapšen zbog falsifikovanja i pronevjere javnih fondova

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije raspisalo je danas međunarodnu potjernicu za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije i visokim funcionerom albanske opozicione partije DUI Artanom Grubijem, osumnjičenim u istrazi za pronevjeru u Državnoj lutriji.
Osim za Grubijem, MUP je međunarodnu potjernicu raspisao i za bivšim direktorom „Državne lutrije“ Sjeverne Makedonije Perparimom Bajramijem, koji je zajedno sa bivšim viceprmijerom osumnjičen za protivzakonitu nabavke VLT terminala, čime je to državno preduzeće za organizovanje igara na sreću, prema istrazi, oštećeno za oko osam miliona eura.
Osnovno javno tužilaštvo „Skoplje“ juče je saopštilo da će tražiti od MUP Sjeverne Makedonije raspisivanje potjernice za Grubijem i Bajramijer, kojima je Osnovni krivični sud u Skoplju odredio pritvor od 30 dana, jer su obojica nedostupni organima progona.
Artan Grubi je u nedjelju na Fejsbuku napisao da je u privatnoj posjeti Kosovu, a premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je dan kasnije, u emisiji „Klik plus“ na kablovskoj TV21, objavio da je Grubi otišao na Kosovo diplomatskim vozilom sa jednim biznismenom.
- Moje informacije su da je bivši direktor Državne lutrije već duže vrijeme van zemlje. U međuvremenu, bivši potpredsjednik vlade je juče sa biznismenom, vozilom sa diplomatskim tablicama, napustio Makedoniju i uputio se ka našem sjevernom susjedu Kosovu - rekao je Mickoski.
Prema Skopskom tužilaštvu, bivši vicepremijer Sjeverne Makedonije Artan Grubi i bivši dorektor Državne lutrije Perparim Bajrami su pod istragom jer „postoji osnovana sumnja da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo – pronevjera u službi“.
Preostaloj četvorici obuhvaćenoj istragom, koji su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja i ovlašćenja, sudija je u prethodnom postupku na prijedlog skopskog javnog tužilaštva odredio mjere predostrožnosti, odnosno oduzimanje putnih isprava i obavezu povremenog pojavljivanja pred službenim licem u sudu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije 13. decembra je podnijelo krivičnu prijavu protiv osam lica zbog „zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja“, „primanje mita“ i „zloupotreba postupka za javni poziv, dodjelu ugovora o javnoj nabavci ili javno-privatnog partnerstva“ u slučaju Državne lutrije Sjeverne Makedonije.
Nezakonitom nabavkom VLT terminala je, prema tužilaštvu, Akcionarsko društvo Preduzeće za priređivanje igara na sreću Državna lutrija Republike Sjeverne Makedonije u 2023. godini oštećeno za 501.319.119 denara (oko osam miliona eura) sa namjerom da drugom pribavi ta protivpravna imovinska korist.

Raspisana međunarodna potjernica za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije

Belgijske vlasti saopštile su da su otvorile istragu o pronevjeri protiv bivšeg komesara EU za pravosuđe Didije Rejndersa, samo nekoliko dana poslije isteka mandata u Evropskoj komisiji.
Portparoka kancelarije glavnog tužioca Brisela rekla je za AP da je otvorena istraga o bivšem komesaru Rejndersu u vezi „moguće prakse pranja novca“. Ona je rekla da su u okviru istrage sprovedene i pretrage domova.
Istraga je početa samo nekoliko dana poslije isteka Rejndersovog mandata kao komesara EU za pravosuđe, tokom vikenda. On je bio na tom položaju od 2019. godine. Portparolka je odbila da govori o izvještajima listova Suar i Folou d Mani da je istraga vezana za pranje novca preko nacionalne lutrije.
Rejndersova poslanička grupa u Evropskom parlamentu Obnovimo Evropu (Renew Europe) saopštila je da neće komentarisati istragu koja je u toku.
Bilo kakav skandal koji bi uključio Rejndersa bi se odrazio i na Evropsku komisiju, gdje je bio zadužen da osigura da se tokom njegovog mandata poštuju zapadni principi vladavine prava, uključujući oštru borbu protiv korupcije, piše AP.
Prema belgijskim medijima bivši belgijski ministar i evropski komesar Rejnders je saslušan u belgijskoj policiji u utorak i njegov dom u Briselu pretresen, u okviru istrage vezane za sumnju o pranju novca.
Istraga, koju sprovodi glavni tužilac Brisela, otvorena je 2023. godine posle navoda Ćelije za obradu finansijskih informacija i nacionalne lutrije, prenijeli su mediji.
Rejnders (66) je osumnjičen da je sprovodio aktivnosti pranja novca preko kupovine igara na sreću u vrijeme kada je još bio ministar belgijske savezne vlade, a iznos o kome se radi nije preciziran, prenosi agencija Frans pres pisanje belgijskih medija.
Dva dana poslije završetka mandata kao evropskog komesara ispitala ga je policija, nije priveden, rekao je izvor blizak slučaju koji je dodao da je bilo nekoliko pretraga među kojima i u njegovom stanu u Briselu.
Prema listu Suar njegova vikendica u Valoniji takođe je pretražena.
Prije nego što je bio komesar EU za vrijeme prvog mandata Ursule fon der Lajen na čelu Evropske komisije (2019-2024) bio je u više belgijskih vlada, dugo je bio ministar finansija (1999-2011) prije nego što je postao ministar spoljnih poslova (2011-2019).
Ove godine kandidovao se za nastavak mandata kao evropskog komesara u ime Belgije, ali njegova partija Reformski pokret (MR, liberali) se opredijelila za Hađu Lahbib (54) koja je bila šefica belgijske diplomatije od jula 2022. godine.

Bivši komesar za pravosuđe EU pod istragom zbog pronevjere

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: pronevjera