Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u intervjuu za portal ETV, govori o aktuelnim i planiranim projektima koji oblikuju saobraćajnu budućnost Crne Gore — od izgradnje druge dionice auto-puta, jačanja avio-povezanosti i moguće koncesije nad aerodromima, do modernizacije željeznice i infrastrukturnih ulaganja širom zemlje. Otkriva i kakva je sudbina aviona "Čarli"... Portal ETV: Kada ćemo znati ko će graditi drugu dionicu auto-puta? Koliko kompanija je u igri? Hoće li izgradnja druge dionice početi u ovoj godini? VUKIĆEVIĆ: Završen je tehnički dio tendera za izbor izvođača radova na drugoj dionici auto-puta, a u toku je druga faza u kojoj kompanije dostavljaju finansijske ponude. U proces se kvalifikovalo pet kompanija. Tender sprovodi Monteput uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo da, nakon završetka procedure, dobijemo izvođača radova. Tokom jula potpisali smo ugovor o kreditu sa EBRD i ugovor o grantu sa Evropskom komisijom, čime su stvoreni svi preduslovi da nakon izbora izvođača radovi započnu. Cijeli postupak se vodi u skladu sa pravilima EBRD. Portal ETV: Možete li nam najaviti neku evropsku metropolu sa kojom bi Crna Gora mogla biti povezana u narednom periodu? Hoće li Wizz Air praviti bazu u Podgorici? VUKIĆEVIĆ: Ono što je izvjesno je da ćemo u narednom periodu povećati broj destinacija sa kojima će Crna Gora biti povezana tokom cijele godine. Vlada je, na predlog Ministarstva saobraćaja, usvojila Uredbu o bližim uslovima za proglašenje linije od javnog interesa, u procesu smo komunikacije sa Evropskom komisijom kako bi čitav proces bio usklađen sa obavezama Crne Gore koje ima kao zemlja koja je u pregovorima sa Evropskom unijom. Moram istaći i da je naša nacionalna avio-kompanija u 2025. godini ostvarila rekordne rezultate, a Aerodromi Crne Gore će, prvi put u svojoj istoriji, do kraja godine premašiti tri miliona putnika.&nbsp; Sa kompanijom Wizz Air imamo preliminarni dogovor i očekujem da uskoro potpišemo ugovor o saradnji, čime će Crna Gora postati baza ove renomirane kompanije. To će značajno unaprijediti povezanost i uticati na broj putnika. Ipak, želim naglasiti da su i sa postojećom infrastrukturom i svim problemima koje smo imali, rezultati bili izuzetno dobri, što potvrđuju i brojke. Već sada imamu najavu baze Wizz Aira, kao i najavu novih linija od strane renomiranih prevoznika, i ono što je veoma važno je da se svake godine broj dostupnih destinacija povećava. <h2>PROCES TRAJE PREDUGO</h2> Portal ETV: Aerodromi, koncesija, da ili ne? Vaš stav? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore, uprkos infrastrukturnim nedostacima, bilježe rekordne rezultate, kako po pitanju broja putnika, tako i finansijskih pokazatelja. Poslovanje ACG je stabilno i to je važno imati u vidu prilikom donošenja konačne odluke. Istina je da proces koncesije traje predugo, zbog čega aerodromi nisu razvijani u potrebnom obimu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Aerodrom Podgorica"> </figure>  Odluku će donijeti Vlada, ali želim istaći da je sadašnji menadžment, na čelu sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem, uradio dobar posao. Naša ključna potreba je modernizacija aerodromske infrastrukture, a na Vladi je da procijeni da li ćemo to brže ostvariti kroz koncesiju ili samostalnim razvojem. Ono što sigurno mogu reći je da je sadašnji menadžment dokazao da može da upravlja sa aerodromima, gospodin Tolić svakako po rezultatima koje je u karijeri postigao spada u red izuzetnih menadžera kad je upravljanje aerodromima u pitanju. <h2>NABAVLJAJU NOVE VOZOVE</h2> Portal ETV: Željeznička preduzeća su, reklo bi se, u ozbiljnim problemima. Ima li budućnosti za te kompanije? Šta je plan? Koliko duguju ova preduzeća, kome i koliko zaposlenih je višak? VUKIĆEVIĆ: Apsolutno vjerujem u budućnost željezničkog prevoza. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi željeznica u perspektivi izgledala i funkcionisala znatno drugačije. Završava se izrada glavnog projekta za rekonstrukciju pruge, raspisan je tender za nabavku novih vozova, kao i tender za sanaciju pružnih prelaza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Istina je da željeznička preduzeća nose teret dugova iz prošlosti, a ti problemi se ne mogu riješiti preko noći. Najveći dio obaveza odnosi se na poreske dugove, i radimo sa Ministarstvom finansija na pronalaženju rješenja u okviru važećih zakona. Uvjerena sam da će sve ove mjere donijeti održivost i novu perspektivu sektoru. Usvojen je i novi Zakon o željeznici, koji po prvi put predviđa formiranje Agencije kao nezavisnog regulatornog tijela. Agencija će zamijeniti Upravu za željeznice, i finansiraće se samostalno. <h2>ČARLI ČEKA</h2> Portal ETV: Da li je urađena procjena za "Čarlija"? Šta će biti sa njim? VUKIĆEVIĆ: Avion tipa “embraer E-195” (40-AOC), poznat kao Čarli, prizemljen je u decembru 2020. godine. Od samog početka njime se loše upravljalo – ostavljen je bez zaštite na pisti, a kasnije je zbog stečaja Montenegro Airlines-a i gašenja kompanije situacija postala još komplikovanija. U aprilu 2024. država je avion otkupila za 4,99 miliona eura. Po preuzimanju resora krajem jula, ustanovili smo da nedostaje dokumentacija aviona, koja je ostala kod Montenegro Airlines-a. Avion je kupljen “u viđenom stanju”, a potvrda vlasništva dostavljena je preko Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je Uprava za imovinu. Ministarstvo saobraćaja pruža podršku Upravi za imovinu da se ovo pitanje što prije riješi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Čarli"> </figure>  Jedan od motora se nalazi u Brazilu i u toku je priprema procesa njegovog transporta u Crnu Goru. <h2>MNOGO PROJEKATA, POSEBNO NA SJEVERU</h2> Portal ETV: Gradi li Crna Gora putnu infrastrukturu? Šta se trenutno radi?&nbsp; VUKIĆEVIĆ: Realizujemo veliki broj projekata, posebno na sjeveru države, koji je dugo bio zapostavljen. Među najvažnijim je put Vrulja – Mijakovići, koji je od posebnog značaja za Pljevlja i očekujemo da bude završen do kraja oktobra. Pri kraju su radovi na dionici Ribarevine – Poda – Berane, gdje je već kompletno asfaltiran put, a radilo se i na pratećoj infrastrukturi. Intenzivno se radi na mostu na Đurđevića Tari, a do kraja godine biće sanirano i klizište Sokolovina. Na dionici Zaborje – Jasenovo polje, ka Šćepan Polju, radovi teku ispred planirane dinamike i očekujem da budu završeni prije predviđenog roka. Na jugu se realizuje put Bar – Kamenički most – Krute, čekan više od deceniju, a radi se i na bulevaru Tivat – Jaz. Završili smo tender za dionicu Ostros – Vladimir, uskoro nas očekuje tender za obilaznicu oko Budve, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Takođe, završen je tender za rekonstrukciju magistralnog puta Berane – Rožaje, izabran je izvođač radova za put Bijelo Polje – Dobrakovo. U prethodnoj godini sanirali četiri klizišta, uključujući i zahtjevno klizište na Dobrakovu. Sve ovo pokazuje da se ulaže u dugoročne projekte, jer rekonstrukcija ne podrazumijeva samo asfalt, već i kompletnu prateću infrastrukturu. Naravno izgradnja i rekonstrukcija puteva nije nešto što se može u baš kratkom roku završiti, potrebno je strpljenje, ali mogu reći da sam zadovoljna dinamikom i uvjerena da će Crna Gora, završetkom ovih projekata, infrastrukturno izgledati neuporedivo bolje.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević za Portal ETV: Wizz Air otvara bazu u Crnoj Gori, biće formirana Agencija za željeznicu, potrebna modernizacija aerodromske infrastrukture

Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov. 
 
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju. 
 
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. 
 
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović. 
 
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji. 
 
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći. 
 
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto. 
 
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović. 
 
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. 
 
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović. 
 
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu. 
 
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović. 
 
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine. 
 
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović. 
 
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela. 
 
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović. 
 
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. 
 
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović. 
 
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.

Portal ETV

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: putna-infrastruktura