Nakon Radmile Vojvodić, koja je podnijela zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, ostavku na članstvo u Komisiji podnijela je i Tatjana Krkeljić, saznaje Antena M.
Ona je, prema pisanju tog medija, navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija i ukazala na kršenje više članova Poslovnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojvodic-trazi-od-vujovic-da-je-razrijesi-iz-komisije-kompromitovan-institut-dodjele-statusa-istaknuti-kulturni-stvaralac-moj-potpis-ne-mozete-koristiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prošlo je, kako je navela u obraćanju, osam dana od kada insistiraju na održavanju sjednice.
- A do toga nije došlo, te ukazujem i na kršenje više članova Poslovnika o radu, zbog čega ne vidim na koji način bih mogla dalje učestvovati u radu - navela je ona.
Ukazala je na više povreda Poslovnika.
- Član 6 stav 1 – „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ - Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 – „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. - Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
&nbsp;Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, podvlači ona, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 – „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ - Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 – „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ - Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 - „Utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije. Zapisnik sa sjednice potpisuju svi članovi Komisije.“
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krkeljić podnijela ostavku u Komisiji za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca i ukazala na više povreda Poslovnika

Rediteljka Radmila Vojvodić podnijela je zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, saznaje Antena M.
Zahtjev je uputila ministarki kuture i medija Tamari Vujović. Vojvodić je izrazila neslaganje sa sopštenjem Ministarstva.&nbsp;
Njeno obraćanje ministarki Vujović prenosimo integralno:
"Izražavam neslaganje sa navodima u javnom saopštenju Ministarstva kulture i medija (objava na dan 28. septembra 2025.) povodom okončanja rada i tumačenja primjene procedura rada Komisije u čijem sam sastavu kao imenovana učestvovala.
Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. &nbsp;
Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija, smatram da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije.
Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji."

1084x550

Vojvodić traži od Vujović da je razriješi iz Komisije: Kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, moj potpis ne možete koristiti

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

1250x600

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, kao i u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Reprizna izvođenja su sjutra za Podgoricu, i 11. februar za Cetinje.&nbsp;
Sve ulaznice za izvođenja u nacionalnom teatru, kako su kazali iz CNP-a &nbsp;su rasprodate.&nbsp;
- U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada, ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura - istakla je ranije na konferenciji za medije autorka Radmila Vojvodić.
Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.&nbsp;
Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja režije Nataša Milićević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović.&nbsp;
Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

CNP: “Princeza Ksenija od Crne Gore” večeras premijerno na Velikoj sceni

Obnovljena predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ - Izgnanička tugovanka doma Petrovića, premijerno će biti izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u petak, 7. februara, a u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u ponedjeljak, 10. februara.
Tim povodom, danas je u Crnogorskom narodnom pozorištu održana konferencija za novinare.
- U novom čitanju komada nužno je da njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu i da je čitamo optikom vlastitog. U pitanju je i omaž pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila trag- istakla je autorka predstave Radmila Vojvodić.
Kako je dodala, preispitujući istoricizam teme egzila slavnih Petrovića i istorijsku traumu,dolazili smo do aktuelnosti, do polemičnosti u odnosu na današnjicu, ali i do možda još većih izazova nego onda.
- Ostajemo jednako zapitani nad tim tragičnim vremenom trauma i usuda malih naroda, egzilima i unutrašnjim egzilima, ostajemo zapitani nad kontroverzama političkih moći, nakaradnim političkim mentalitetima, i po tom pitanju aktuelni i u vlastitom vremenu. Odgovore ne dajemo, ali taj Ksenijin glas, koliko god ona bila istorijska junakinja, ostaje živ u ovom našem vremenu- kazala je Vojvodić.
Dramaturg obnovljene predstave Božo Koprivica uporedio je dramu Radmile Vojvodićsa romanom “Besudna zemlja” Milovana Đilasa.
 
- &nbsp;U njenoj drami rimuju se kremen i tišina, strast i ljubav, katunsko i mediteransko, sudbinsko i viteško. U novoj predstavi postoji jedna nota fantastike kojoj posebno doprinosi scenografija, kostim, čarobna muzika. Fantastičnoj noti doprinose i elementi humora. Ova drama rimuje se sa “Besudnom zemljom” Milovana Đilasa, zato što se i u jednom i u drugom romanu govori kako se aristokrate bore za izgubljenu stvar, u oba djelagovori se o tome kako je nekad bilo, a i danas ima i biće djevojaka i mladića očiju gvozdenih i osmijeha Ljuba Čupića- poručio je Koprivica.
Prvakinja CNP-a Varja Đukić koja je i u prvobitnoj glumačkoj podjeli predstave tumačila lik princeze Ksenije, ponavlja ulogu samo u različitoj životnoj dobi junakinje.
- Ovo je uslojavanje teatra i uslojavanje teksta u jednom potpuno drugom kontekstu. Na kraju krajeva, za mene je ovo i glumački pokušaj produžetka života one Ksenije koju sam igrala prije 30 godina- rekla je Đukić.
Jedan od troje glumaca koji su igrali i u prvobitnoj postavci predstave je Slobodan Marunović, nekada u ulozi Vukmanovića, a sada kao Ilija Bjeloš. 
 - Ova drama je dokaz da je pozorište angažovana umjetnost, da slika ono vrijemeu kojem živi i njegove recidive koji utiču na naše živote. Ponovo je novo vrijeme vaskrsnulo ovu predstavu i pozorište je opet imalo potrebu da tu traumu koja se desila 90-ih godina opet prikaže novim generacijama iz novog, kritičkog ugla- poručio je Marunović.
Kako dodaje, obnovljena predstava se polazišno bitno razlikuje od one koja je komentarisala vrijeme kada je nastala.
- Tada je predstava snažno odjeknula kao sociološki fenomen u vremenu buđenja ljudi na ovim prostorima, a to je nesrećnovrijeme rata i egzila, kada su mnoge porodice sa ovih prostora napustile svoje domove, kao što je priča porodice Petrović koja se iz nevolje našla u egzilu- kazao je Marunović.
Umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Vesna Vujošević osvrnula se na značaj nove inscenacije kultne predstave.
- Proces rada na predstavi rediteljke Radmile Vojvodić, poslije tačno 30 godina,u saradnji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, započet je u nacionalnom tetaru Podgorice 2024. godine, značajno doprinoseći obogaćivanju repertoara i njegujući domaću dramsku baštinu- rekla je Vujošević.
Autorski tim predstave čine dramaturg Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
U predstavi igraju: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.
Reprizna izvođenja su 8. februara u Podgorici i 11. februara na Cetinju.

"Princeza Ksenija od Crne Gore" poslije 30 godina ponovo pred publikom

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: radmila-vojvodic