Američka privreda u decembru je otvorio samo 50 hiljada radnih mjesta, što je ispod očekivanja, što je najnoviji znak da se tržište rada hladi nakon godina snažnog rasta.
Podaci Zavoda za statistiku rada od petka bili su manji od 70 hiljada koje su predvidjeli ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Međutim, stopa nezaposlenosti neočekivano je pala na 4,4 odsto s 4,6 odsto u novembru, prenosi SEEbiz.
Podaci pružaju najcjelovitiju sliku američkog tržišta rada u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što su objave za novembar i oktobar bile uveliko pogođene zatvaranjem vlade.
Podaci za novembar revidirani su u petak na 56 hiljada s početnih 64 hiljada.
Prinosi na kratkoročne američke državne obveznice blago su porasli nakon objave izvještaja, odražavajući nižu stopu nezaposlenosti za decembar od očekivane. Dvogodišnji prinos, koji prati očekivanja monetarne politike, porastao je 0,03 postotna boda na 3,52 odsto.
Objavljeni podaci dodatno dokazuju pogoršanje na tržištu rada, koje je pogođeno smanjenjem broja zaposlenih u saveznoj vladi i usporavanjem zapošljavanja u privatnom sektoru.
Federalne rezerve smanjile su troškove zaduživanja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na svakom od svoja posljednja tri sastanka, ostavljajući svoj referentni ciljani raspon na trogodišnjem minimumu od 3,5 do 3,75 odsto.
Predsjednik Fed-a Jay Powell u decembru je signalizovao da je ljestvica za dalja smanjenja visoka, rekavši da su troškovi zaduživanja sada „dobro pozicionirani“.
Ekonomisti su rekli da će iznenadni pad nezaposlenosti ojačati argumente da američka centralna banka pauzira svoj ciklus smanjenja kamatnih stopa na sljedećem sastanku kasnije ovog mjeseca.
Fed je takođe izrazio zabrinutost zbog tačnosti nedavnih podataka BLS-a, a Powell tvrdi da američka privreda mjesečno stvara 60 hiljada manje radnih mjesta nego što se navodi u izvještaju o zaposlenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoreno samo 50 hiljada radnih mjesta

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u februaru otvorena neto 151 hiljada novih radnih mjesta, što je više nego u januaru, kada ih je prema revidiranim podacima bilo 125 hiljada.
Analitičari su predviđali 170 hiljada novih radnih mjesta, prenosi SEEbiz.
U međuvremenu je stopa nezaposlenosti porasla 0,1 procentni bod na 4,1 odsto, objavilo je američko Ministarstvo rada.
Na zapošljavanje u januaru znatno je uticalo loše vrijeme, ali situacija se popravila u februaru, iako analitičari upozoravaju da se pojavljuju pukotine na američkom tržištu rada otkako se Donald Tramp vratio na predsjedničku dužnost.
Februar je prvi puni mjesec otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću i počeo s promjenama u američkoj vladi. On je u četvrtak ograničio ovlašćenja Ilona Maska, koji vodi Ured za vladinu efikasnost (Doge), čiji je zadatak smanjivanje troškova.
- Broj zaposlenih u saveznoj vladi smanjio se deset hiljada u februaru - navodi se u saopštenju Ministarstva rada.
Najviše novih radnih mjesta u februaru je otvoreno u zdravstvu, tačnije 52 hiljade, što je otprilike u skladu s 12-mjesečnim prosjekom.
Plate su u februaru porasle u odnosu na januar očekivanih 0,3 odsto, a na godišnjem nivou četiri odsto, što je nešto manje od predviđanja analitičara.

U februaru manje novih radnih mjesta u SAD

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: radna-mjesta