Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 29. i 30. avgusta u radnoj posjeti Republici Finskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti. Posjeta, kako je saopšteno, otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima i stvara prostor za unapređenje političke, ekonomske i sveukupne saradnje dvije države.
Tokom boravka u Helsinkiju, Milatović će se sastati sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom. Razgovori će, između ostalog, biti fokusirani na privlačenje finskih investicija u Crnu Goru, posebno u oblasti energetike, turizma i inovacija.
- Iako u prethodnim godinama gotovo da nije bilo finskih ulaganja, cilj je da se ta slika promijeni - saopšteno je iz Kancelarije predsjednika.
Poseban akcenat biće stavljen na evropske integracije Crne Gore. U godini kada Finska obilježava tri decenije članstva u Evropskoj uniji, očekuje se razgovor o podršci koju bi Helsinki mogao pružiti Crnoj Gori u procesu pristupanja, sa ciljem da država do 2028. postane punopravna članica EU.
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU - poručio je Milatović u susret posjeti Finskoj.
Dvojica predsjednika razgovaraće i o saradnji u okviru NATO-a. Predviđena je i posjeta Evropskom centru izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama (Hybrid CoE), čiji je Crna Gora član od 2019. godine. Učešćem u radu ovog centra, država jača kapacitete u oblasti bezbjednosti kroz razmjenu iskustava i praksi sa 35 država članica EU i NATO.
- Posjetom Finskoj, predsjednik Milatović potvrđuje ličnu posvećenost ubrzanju evropskog puta Crne Gore, privlačenju novih investicija i jačanju međunarodnog ugleda zemlje - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović u radnoj posjeti Finskoj: Fokus na evropske integracije i finske investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi od 3. do 5. decembra u radnoj posjeti Briselu, gdje će se sastati s brojnim liderima Evropske unije na najvišem nivou - saopšteno je iz njegovog Kabineta.
- On će već danas održati sastanke sa Visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos - navedeno je u saopštenju.
Predsjednik države će biti gost radne večere novoizabranog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte sa liderima Zapadnog Balkana.
- Drugog dana posjete, predsjednik će imati zaseban sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, zatim sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kao i sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta - istakli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Posljednjeg dana posjete učestvovaće na liderskom samitu „EU-Zapadni Balkan: obnovljeni pristup regionu“.
- Sastanci predsjednika Milatovića sa liderima EU na najvišem nivou dolaze neposredno nakon što je nova Evropska komisija zvanično započela svoj mandat 1. decembra, što dodatno naglašava značaj ove posjete. Susreti sa liderima Evropske unije i NATO-a predstavljaju nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića i posvećenosti u postizanju prioritetnog vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović u radnoj posjeti Briselu do 5. decembra

Ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Kako je najavljeno iz ambasade Italije u Crnoj Gori, Tajani će se sastati sa najvišim predstavnicima vlasti kako bi isticao stalnu posvećenost Italije rastu, stabilnosti i perspektivi evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana.
Tajani će se u Podgorici sastati sa predsjednicima države i Vlade, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, i sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Tajani je kazao da je Zapadni Balkan prioritet italijanske vanjske politike kome posvećuju stalnu pažnju, i na multilateralnom nivou, predsjedavajući grupom Prijatelja Balkana sa kojom će se ponovo sastati u Njujorku za nekoliko dana.&nbsp;
On je rekao da rade na daljem jačanju istorijskih veza sa Crnom Gorom.
- Stvaranjem posebnog zajedničkog komiteta, mi u potpunosti sprovodimo Sporazum o strateškoj saradnji koji je nekadašnji predsjednik (Silvio) Berluskoni potpisao 2010. godine. Dvije obale Jadrana su sve bliže i bliže - kazao je Tajani.&nbsp;
Integracije infrastruktura i tržišta električne energije su, kako je kazao, pokretačka snaga za rast - odnosno izvanredan most koji približava Balkan Evropskoj uniji.
- Željeno dvostručenje podmorskog dalekovoda koji je izgradila kompanija Terna će doprinijeti da Crna Gora postane istinsko energetsko čvorište regiona i ojača će sigurnost snabdjevanja - dodao je Tajani, koji će otvoriti rad “Okruglog stola o energetici Italija i Crna Gora” u Podgorici.

Tajani danas u radnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: radna-posjeta