Sud Bosne i Hercegovine produžio je mjere zabrane lideru vladajuće koalicije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i bivšem premijeru RS Radovanu Viškoviću, osumnjičenim za napad na ustavni poredak BiH, prema kojima će se oni i u naredna dva mjeseca morati povremeno javljati nadležnoj policijskoj stanici.
Posljednja kontrola da li se oni javljaju nadležnim policijskim stanicama izvršena je 4. septembra, prenio je sarajevski portal Raport.
Mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću određene su u julu ove godine, nakon što su se oni pojavili na ročištu pred Sudom BiH u predmetu napad na ustavni poredak.&nbsp;
Prethodno je Sud BiH, zbog odbijanja da budu ispitani, za njima raspisao centralnu potjernicu i odredio jednomjesečni pritvor, koji je ukinut pošto su se odazvali na poziv da budu saslušani u državnom tužilaštvu.
Dodik, Stevandić i Višković terete se da su izvršili krivično djelo „napad na ustavni poredak“, jer su predložili usvanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se na teritoriji ovog bh. entiteta zabranjuje rad dijelu pravosudnih i policijskih državnih agencija.
Te zakone Ustavni sud BiH je stavio van snage.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sud BiH produžio mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću u predmetu napad na ustavni poredak

Smijenjeni predsjednik BiH entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i donedavni premijer RS Radovan Višković, ostali su bez diplomatskih pasoša Bosne i Hercegovine nakon što im je istekao rok za njihovo vraćanje. Odluka je uslijedila nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH utvrdilo da su izgubili pravo na njihovo korišćenje.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković zatražio je prije 15 dana od Dodika da vrati diplomatski pasoš, u skladu sa zakonskim obavezama. Rok je istekao danas, 3. septembra, a Dodik je odbio da postupi po zahtjevu. Prema informacijama Raporta, njegov diplomatski pasoš je po automatizmu poništen i proglašen nevažećim.
Zahtjev je uslijedio nakon što je Sud BiH pravosnažno oduzeo Dodiku mandat predsjednika RS, što je postalo zvanično 18. avgusta.
- Imajući u vidu da je odredbama člana 9. stav (1) Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša propisano da je nosilac diplomatskog pasoša, kome je prestalo svojstvo na osnovu kojeg je stekao pravo na taj pasoš, dužan u roku od 15 dana od dana prestanka svojstva vratiti pasoš, pozivamo imenovanog na vraćanje diplomatskog pasoša - navedeno je u zvaničnom dopisu Ministarstva.
Iako je izgubio mandat, Dodik je i dalje koristio diplomatski pasoš, uključujući i tri putovanja u Srbiju. Od sada će moći putovati samo sa običnim pasošem, bez diplomatskih privilegija.
Ministarstvo vanjskih poslova će o tome obavijestiti Graničnu policiju BiH i diplomatsko-konzularnu mrežu, kako bi se spriječilo da Dodik koristi poništeni dokument za prelazak granice.
Isto važi i za Radovana Viškovića, kojem je Narodna skupština RS razriješila mandat premijera, pa je i on u obavezi da diplomatski pasoš vrati nadležnom ministarstvu.

Dodiku i Viškoviću poništeni diplomatski pasoši

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković podnio je ostavku, prenose Nezavisne.
- Nikada se nisam bolje osjećao i da je ovo dan koji je očekivao od trenutka kada je postao premijer - rekao je Višković.
Ostavku je kaže podnio u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a.
- Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno šest godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan - naveo je on.
Višković je jutros rekao za Nezavisne novine da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Višković je na čelu Vlade Republike Srpske bio od 2018. godine, a njegov mandat često je kritikovala opozicija zbog načina upravljanja entitetskim resursima i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Takođe, od jula 2023. godine, Višković se nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Višković je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva finansija SAD, jedan od lidera u RS, odgovoran "za podsticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ove sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine pod njihovom jurisdikcijom.
Višković je i jedan od osumnjičenih u istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak.
Osim Viškovića, za isto djelo se tereti i Milorad Dodik, predsjednik RS, te Nenad Stevandić, predsjednik entiteteskog parlamenta.

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik Vlade bh. entiteta RS podnio ostavku

Njemačke vlasti uvest će mjere prema trojici čelnika bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Njima će mjere biti uvedene najkasnije do kraja ove sedmice.
Ove mjere podrazumijevaju zabranu ulaska navedenom trojcu na teritoriju Njemačke. Akti su već pripremljeni i uskoro se očekuje konačni potpis koji će značiti da sankcije stupaju na snagu.
Dodik, Stevandić i Višković su pod istragom zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, zbog čega je Sud BiH za njima raspisao centralnu potjernicu.
Ipak, Generalni sekreterijat Interpola je odbio zahtjev BiH da raspiše međunarodnu potjernicu, zbog čega se Dodik nesmetano može kretati van granica Bosne i Hercegovine.

Dodiku, Stevandiću i Viškoviću će biti zabranjen ulazak u Njemačku

Ministarstvo javne uprave i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) dogovorili su nastavak saradnje na projektu digitalne transformacije, uz poseban fokus na uvođenje sigurnog sistema e-dostave koji će omogućiti građanima i privredi pravno validnu elektronsku komunikaciju sa državnim organima bez odlaska na šaltere, prenosi Portal RTCG.
Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore i UNOPS potpisali su aneks projektnog ugovora „Podrška digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori“, čime je osigurano dodatnih 200.000 eura za unapređenje digitalne infrastrukture. Ovim ulaganjem ukupna vrijednost projekta dostigla je 905.000 eura, a planirani završetak aktivnosti produžen je do marta 2027. godine.
Glavni cilj nove faze projekta je uspostavljanje sistema e-dostave, koji se prepoznaje kao ključni element za potpunu digitalizaciju javnih usluga. Ovaj sistem će omogućiti pouzdanu i dokazivu razmjenu dokumenata uz primjenu elektronskog potpisa i vremenskog žiga, što direktno vodi ka eliminaciji papirne komunikacije gdje god je to zakonski moguće.
Poseban naglasak stavljen je na jedinice lokalne samouprave, koje su identifikovane kao tačke u kojima se ostvaruje najveći broj administrativnih usluga. Kroz projekat će se sprovesti pilot testiranja u odabranim opštinama i obuke zaposlenih kako bi se premostio jaz u digitalnim kapacitetima na lokalnom nivou.
<h2>Infrastruktura i usklađenost sa EU standardima</h2>
U okviru dosadašnjih aktivnosti, izrađena je Studija izvodljivosti za novi Državni centar za podatke i Centar za oporavak od katastrofa, čime se postavljaju temelji za bezbjedan digitalni razvoj. Sistem e-dostave biće u potpunosti usklađen sa evropskim eIDAS standardima, što je od strateškog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i povezivanje sa evropskim digitalnim servisima.
Iz Ministarstva javne uprave, na čijem je čelu ministar Maraš Dukaj, naglašavaju važnost ovih reformi za modernizaciju države:
- Sistem e-dostave predstavlja ključni mehanizam potpune digitalizacije javnih usluga, direktno povezan sa strateškim opredjeljenjem države da modernizuje javnu upravu, poveća transparentnost i smanji administrativne barijere - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
U dokumentaciji se takođe ističe važnost bezbjednosti:
- Uvođenje jedinstvenog i sigurnog mehanizma elektronske dostave eliminisaće rizike koje nose postojeći nesigurni kanali komunikacije i omogućiti potpunu evidenciju i integritet svake isporuke - piše u dokumentu.
Ministarstvo javne uprave zaključuje da se ovim aktivnostima postavljaju "čvrsti temelji za dalji razvoj interoperabilne, bezbjedne i građanima orijentisane elektronske uprave u Crnoj Gori".

Spremaju sistem e-dostave za administraciju bez papira

Saobraćaj se na putevima u Crnoj Gori odvija mjestimično usporeno, naročito u sjevernim krajevima zemlje gdje snijeg otežava vožnju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. U južnim i centralnim predjelima saobraćaj se odvija bez većih smetnji.
&nbsp;Vozačima se skreće pažnja na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na pojavu poledice u višim planinskim predjelima. Nadležni apeluju na maksimalno opreznu vožnju, prilagođavanje brzine uslovima na putu i poštovanje saobraćajnih propisa.
Podsjećamo da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na svim putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju snijega, leda ili poledice, zimski pneumatici moraju biti postavljeni na svim točkovima, a minimalna dubina šare iznosi četiri milimetra.
Tokom sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere preko planinskih prevoja, u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj je uspostavljen na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje, dok je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, saobraćaj obustavljen zbog odrona.
Zbog izvođenja radova, u periodu od 9. do 31. januara 2026. godine biće na snazi potpuna obustava saobraćaja na regionalnom putu R-30 Petnjica–Bioča, u intervalima od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova. Takođe, zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute, saobraćaj je povremeno obustavljen u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.
Totalna obustava saobraćaja, zbog adaptacije puta, na snazi je i na regionalnom putu R-17 Čevo–Ridjani svakog dana od 8 do 14 časova, počev od 16. decembra 2025. godine do završetka radova.
Na više putnih pravaca, uključujući magistralni put M-3 Plužine–Jasenovo Polje i dionicu Žabljak–Pljevlja, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom zbog radova, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.
Na auto-putu „Princeza Ksenija“ vrši se mjestimično zatvaranje jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša–Mateševo zbog redovnog održavanja, dok je u Podgorici i dalje obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara.
Iz AMSCG-a navode da se stanje na putevima može brzo mijenjati i savjetuju vozačima da se prije polaska informišu o prohodnosti putnih pravaca.
U posljednja 24 sata na putevima u zemlji zabilježeno je devet saobraćajnih nezgoda, bez povrijeđenih, dok je intenzitet saobraćaja umjeren.
Auto-moto savez Crne Gore učesnicima u saobraćaju pruža tehničku pomoć i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori, a Informativni centar dostupan je građanima 24 sata putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Uspostavljen saobraćaj na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Tag: radovan-viskovic