Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Francuske vlasti mjesecima pokušavaju da mentalno pripreme ljude za podnošenje žrtvi u slučaju rata, ali poruka ne dopire do stanovništva koje se osjeća daleko od borbi u Ukrajini i zaštićeno nuklearnim odvraćanjem, piše danas agencija Frans pres.
Načelnik generalštaba francuske vojske general Fabijen Mandon dao je veliko ubrzanje tom naporu u utorak kada je izjavio na kongresu gradonačelnika Francuske da je potrebno da zemlja povrati "svoju snagu duha da prihvati da podnese bol da bi se zaštitilo ono što jesmo" i da bude spremna da "prihvati da gubi svoju djecu".
Izjava je izazvala pravi zemljotres u javnoj raspravi i na informativnim kanalima televizija.
Političke stranke koje su u opoziciji optužile su predsjednika Emanuela Makrona da priprema rat protiv Rusije.
- Jedan načelnik generalštaba ne treba da kaže to - saopštila je parlamentarna grupa Nepokorena Francuska (LFI), koja pripada radikalnoj ljevici.
Fabijen Rusel iz komunističke partije pitao se zar nije dovoljna 51.000 spomenika mrtvima u francuskim opštinama.
- Da, nacionalnoj odbrani, ali ne govoru o odlasku u rat - rekao je Rusel.
Lui Alio iz ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja rekao je da treba biti spreman da umreš za svoju zemlju, ali s druge strane da je potrebno da rat koji se vodi bude praveden, ili da "pokazuje da je sam opstanak nacije u pitanju".
- Ne vjerujem da ima mnogo Francuza koji su spremni da idu da umru za Ukrajinu - dodao je on.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu francuske vlasti, po ugledu na druge evropske vlade, ponavljaju diskurs kojim nastoje da stanovništvo shvati da je riječ o rastućoj nestavbilnosti izazvanoj ambicijama Moskve i promjenljivim stavovima američkog saveznika.
Francuska treba da se "pripremi za pretpostavku velikog angažovanja visokog intenziteta u susjedstvu Evrope oko 2027-2030, paralelno sa ogromnim povećanjem hibridnih napada na njenu teritoriju - piše Nacionalna strateška revija za 2025. godinu, koja služi kao mapa puta vlastima.
Vlasti pokušavaju i da povećaju kapacitet društva za prevazilaženje moguće krize.
Vlada je danas objavila uputstvo "naspram rizika" skupljajući savjete o tome kako reagovati na veliki spektar prijetnji, od poplava do sajber napada ili ratova.
Ali iako 64 odsto Francuza strahuje da će se vojni sukob proširiti do Francuske, prema anketi koju je u martu ove godine sprovela grupa Elabe, veliki broj njih se i dalje osjeća udaljeno od rata.
- Zbog toga što je Francuska bila poprište borbi tokom dva svjetska rata, čiji tragovi su i sad vidljivi, treba shvatiti da Francuzi i dalje smatraju da rat znači jasnu invaziju na teritoriju - rekla je istražiteljka Benedikt Šeron koja je u januaru objavila delo pod naslovom "Da li treba ponovo uvesti vojnu obavezu u Francuskoj".
Ona je rekla da su izjave generala Mandona date u kontekstu "jakog otpora prema političkim vlastima" i dodala da Francuzi teško prihvataju ideju da se masovno angažuju snage i plati cena sa mrtvima i ranjenima, kao i ekonomska cijena za nešto što nije zaštita teritorije od invazije.
- Kada je riječ o percepciji da postiji nuklearno odvraćanje, to je kratkovid stav. Nukelarno odvraćanje ne može da nas zaštiti od svih prijetnji, ono nije zamišljeno sa tim ciljem, bez obzira šta o tome misli stanovništvo. Otpornost i konvencionalne oružane snage su dakle takođe neophodne - rekla je Eloiz Faje, istražiteljka u francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Ona je navela kao primjer da nuklearno odvraćanje neće spriječiti upad dronova na teritoriju, djela sabotaže ili dezinformacija, što su sve akcije u spektru hibridnog djelovanja.
- Ali te hibridne akcije nisu ono što Francuzi percipiraju, pogrenšno ili ispravno, kao "pravi rat" - rekla je Šeron.
Hibridno djelovanje izaziva poremećaje koji se ne smatraju suviše velikim i nisu takvi da bi se zbog njih prihvatila ograničenja kao što bi donijela mobilizacija Francuza - dodala je ona.

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu rekao je da rat nije gotov kao i da se Hamas ponovo naoružava, te da će Gaza biti demilitarizovana "na lakši način ili na teži način".
- Rat nije završen i Hamas će biti razoružan - izjavio je premijer Izraela Benjamin Netanjahu u obraćanju Knesetu, izraelskoj skupštini.
Kako je kazao, "oni koji žele da im naude ponovo se naoružavaju".
- Nijesu odustali od svog cilja da nas unište. Hamas će biti razoružan. Gaza će biti demilitarizovana. To će se desiti ili na lakši način ili na teži način. Ali će se desiti - rekao je Netanjahu, prenosi Tajms of Izrael.
Premijer Izraela ocijenio je da se Izrael više nego ikada približava zemljama u regionu i dodao da će javnost čuti više o tome.
- Izrael je odlučan da sprovodi sporazume o prekidu vatre u Gazi i Libanu "gvozdenom pesnicom". Možete vidjeti šta se dešava svaki dan u Libanu - rekao je on.
Netanijahu je naveo da su vojni pritisak na Hamas i operacija Odbrambenih snaga Izraela u gradu Gazi, zajedno sa diplomatskim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se izoluje Hamas, omogućili da se vrate kući svi živi taoci i velika većina palih talaca.

Netanjahu: Rat nije završen, Hamas se ponovo naoružava

Evropske zemlje u saradnji s Ukrajinom rade na prijedlogu od 12 tačaka za okončanje rata koji bi se temeljio na zadržavanju postojećih linija ratišta. Plan odbacuje nove zahtjeve Vladimira Putina prema Sjedinjenim Državama, prema kojima bi Kijev predao dio teritorija u zamjenu za mir, doznaje Blumberg.
<h2>Trampov "mirovni odbor" bi nadzirao sprovođenje plana</h2>
Prema osobama upoznatima s prijedlogom, sprovođenje plana bi trebalo da nadzire "mirovni odbor" kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp.
Nakon što Rusija, poput Ukrajine, pristane na prekid vatre i obje strane obustave napade, predviđa se povratak sve djece deportovane iz Ukrajine, razmjena zarobljenika, kao i garancije sigurnosti i finansijska pomoć Ukrajini za obnovu, te brži put prema članstvu u Evropskoj uniji.
<h2>Postepeno ukidanje sankcija Rusiji</h2>
Prema istim izvorima, sankcije Moskvi bile bi postepeno ukinute, dok bi oko 300 milijardi eura zamrznutih ruskih deviznih rezervi bilo vraćeno tek nakon što Kremlj pristane da finansijski učestvuje u obnovi Ukrajine. U slučaju novog napada na susjeda, sankcije bi se automatski ponovo aktivirale.
Predviđeno je i da Moskva i Kijev otvore pregovore o upravljanju okupiranim područjima, ali ni Evropa ni Ukrajina ne bi pravno priznale te teritorije kao ruske, navodi Blumberg. Rusija je, uprkos velikim gubicima i ulasku rata u četvrtu godinu, do sada odbijala sve prijedloge o zamrzavanju sukoba na postojećim linijama.
<h2>Evropljani već ove sedmice idu u SAD</h2>
Detalji prijedloga još se razrađuju i mogu se promijeniti, navode izvori koji su tražili anonimnost jer se radi o povjerljivim razgovorima. Plan bi morao imati i podršku Vašingtona, a evropski zvaničnici mogli bi se uputiti u SAD već ove sedmice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJKzgFUeolaY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prijedlog u velikoj mjeri podsjeća na Trampove pozive iz prošle sedmice da se rat odmah „zamrzne“ na trenutnim položajima, nakon čega bi započeli pregovori.
<h2>„Dosta je prolivanja krvi“</h2>
Nakon telefonskog razgovora s Putinom i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da Rusija i Ukrajina treba da „stanu gdje jesu“.
- Dosta je prolivanja krvi, vrijeme je da se granice odrede ratom i hrabrošću - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. 
Kasnije je, tokom leta avionom Air Force One, ponovio da bi obje strane trebalo „odmah stati na linijama fronta, otići kući, prestati ubijati ljude i završiti s tim“, dodajući da bi se o teritorijalnim pitanjima moglo razgovarati naknadno.
<h2>Propao Trampov sastanak s Putinom</h2>
Tramp je prošle sedmice, nakon telefonskog poziva s Putinom, rekao da je dogovorio sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti u narednim sedmicama, ali od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa. Američki državni sekretar Marko Rubio juče je telefonski razgovarao s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom, ali se strane nijesu uspjele dogovoriti o pripremnom sastanku za taj samit.
Danas su, pak, iz Bijele kuće poručili da Tramp i Putin „nemaju planove za sastanak u skorijoj budućnosti“, iz čega proizilazi da je sastanak koji je Tramp najavio prošle sedmice — propao.
<h2>Evropa i Ukrajina podržavaju zamrzavanje rata</h2>
Evropski lideri poručili su danas u zajedničkoj izjavi da „snažno podržavaju“ trenutni prekid ruskog rata u Ukrajini na postojećim položajima, kako bi se otvorio prostor za mirovne pregovore.
Ukrajinski saveznici iz takozvane Koalicije voljnih sastaće se u petak, dok će se u četvrtak u Briselu održati samit lidera Evropske unije posvećen novim sankcijama protiv Kremlja i korišćenju zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
<h2>„Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata“</h2>
- Pomjerili smo se bliže mogućem kraju rata, to mogu sa sigurnošću reći. To ne znači da će se rat sigurno završiti, ali Tramp je postigao mnogo na Bliskom istoku i sada, vođen tim zamahom, želi da okonča i ruski rat protiv Ukrajine - izjavio je Zelenski novinarima u Kijevu po povratku iz SAD-a.
Nakon sastanka u Bijeloj kući, Tramp nije pominjao zahtjeve Ukrajine za dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane, energetskom pomoći ni oružjem većeg dometa.
<h2>„Prihvatite dogovor što prije“</h2>
Tokom razgovora, prema izvorima Blumberga, Tramp je snažno pritiskao Zelenskog da brzo prihvati dogovor, ističući rusku vojnu nadmoć. Američki zvaničnici koji su bili prisutni pomenuli su mogućnost da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke kako bi se omogućio mirovni sporazum.
Zelenski je u intervjuu za NBC-jevu emisiju Meet the Press izjavio da rat treba zamrznuti na sadašnjim linijama fronta prije početka mirovnih pregovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUytTBWWhgl8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ako želimo hitno zaustaviti ovaj rat i započeti mirovne pregovore diplomatskim putem, moramo ostati tamo gdje smo, bez davanja dodatnih ustupaka Putinu - rekao je Zelenski.
<h2>Putin i dalje traži Donbas</h2>
Prema informacijama Blumberga, saveznici Ukrajine ne vide nikakav znak da se Putin povlači od svojih maksimalističkih zahtjeva. Jedina promjena, navodi visoki evropski zvaničnik, „vidi se kod Trampa“, koji se, nakon što je djelovao spremno da pojača pritisak na Rusiju, ponovo predomislio poslije razgovora s Putinom.
Ruski predsjednik je tokom telefonskog razgovora s Trampom ponovo zatražio da Ukrajina preda cijeli Donbas, regiju na istoku Ukrajine. Ruske snage, koje taj prostor pokušavaju potpuno zauzeti već više od 11 godina, još nijesu uspostavile potpunu kontrolu nad oblastima Donjecka i Luganska, i, prema procjenama, biće im potrebne godine da to učine — ako uopšte uspiju.
Nije jasno hoće li Moskva zauzvrat ponuditi bilo kakve teritorijalne ustupke, iako i dalje okupira djelove Zaporoške i Hersonske oblasti, uz već ilegalno anektirani Krim još od 2014. godine.

Blumberg: Ukrajina i Evropa spremaju plan sa 12 tačaka za kraj rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se u Bijeloj kući sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, gdje su razgovarali o budućnosti rata u Ukrajini.
Zelenski je poručio da sve strane trebaju sjesti za pregovarački sto kako bi se dogovorile o prekidu vatre. Dodao je da Ukrajina želi mir, ali da ruskog predsjednika Vladimira Putina treba "prisiliti" da okonča rat.
U razgovoru s novinarima, Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna Sjedinjenim Američkim Državama ponuditi dronove u zamjenu za korištenje dalekometnih raketa Tomahawk.
- Ukrajina može SAD-u osigurati hiljade dronova ako Vašington dopusti njihovo korištenje raketa Tomahawk. Zato tamo gdje možemo sarađivati, gdje možemo ojačati američku proizvodnju. Imamo veliku ponudu koja se tiče naših dronova - rekao je Zelenski.
Na pitanje novinara da li bi ga taj dogovor zanimao, Tramp je odgovorio: "Da, zanimalo bi nas. Trenutno imamo mnogo dronova. Gradimo naše, ali takođe kupujemo dronove od drugih, a oni (Ukrajinci) proizvode vrlo dobre dronove."

Zelenski: Putina treba prisiliti da okonča rat

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: rat