U godini kada je najavljen rekordan budžet od 69 miliona eura i potvrđeno da je Budva najrazvijenija Opština u Crnoj Gori, na Dan opštine 22. novembar urađen je presjek realizovanog i najavljeni novi razvojni projekti.
Budva je jedini grad u Crnoj Gori u kojoj je besplatan vrtić za svu djecu. To je jedan od postignutih rezultata lokalne uprave za nepunih 10 mjeseci ove godine. Kao što je najavljeno s proljeća, Opština Budva refundira troškove boravka djece u vrtićima što je olakšica roditeljima i porodičnim budžetima.
–Kupili smo parcelu za izgradnju novog vrtića, čime rješavamo problem kapaciteta na održiv način, saopšteno je na svečanoj sjednici Skupštine opštine Budva, koja je održana proteklog vikenda povodom Dana opštine i Dana oslobođenja Budve, kada su predstavljeni rezultati rada lokalne uprave tokom 2025. godine, s akcentom na realizovane investicije, kao i projekte čija je realizacija planirana u narednom periodu. Donijeli smo odluku o kupovini imovine JRB – Jugoslovenskog riječnog brodarstva; pokrenuli smo postupak kupovine zgrade “Jadranske straže”, kulturno-istorijskog spomenika u Starom gradu, čime vraćamo imovinu koja je nekada bila u vlasništvu Opštine Budva; zaključili smo Sporazum o poravnanju sa kompanijom WTE, čime je Opština Budva uspjela da spriječi potencijalnu finansijsku štetu koja je bila procijenjena između 49 i 54 miliona eura. Obaveze Opštine svedene su na 3,5 miliona eura, čime je dugogodišnja i ozbiljna finansijska prijetnja u potpunosti otklonjena. Ovim potezom postignut je značajan rezultat za grad i građane jer je eliminisan rizik koji je mogao ugroziti stabilnost budžeta i buduće planiranje razvoja - kazao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
On je podsjetio na otvaranje Građanskog biroa u Petrovcu i projekat modernizacije aeracionog sistema u Bečićima koja predstavlja jednu od ključnih investicija u oblasti tretmana otpadnih voda na teritoriji opštine Budva.
Kako je navedeno u kratkom filmu Opštine Budva koji su prisutni na svečanoj sjednici Skupštine imali priliku da pogledaju, tokom ove godine lokalna uprava nastavila je sa intenzivnim ulaganjima u unapređenje komunalne, saobraćajne i javne infrastrukture, kao i u modernizaciju službi i ustanova.
- Budžetom za 2025. godinu za kapitalne investicije predviđeno je gotovo 26 miliona eura. Među značajnim ulaganjima izdvajaju se tekući i završeni radovi na saobraćajnicama u Petrovcu, Bečićima, Buljarici, Dubovici i Blizikućama, izgradnja mosta na Grđevici, atmosferskog kanala kod glavne pošte, adaptacija narodnih kuhinja i igrališta - poručili su iz Opštine Budva.
Istaknuto je da je u modernizaciju javnih službi uloženo gotovo 1,8 miliona eura, kroz nabavku specijalizovanih vozila, medicinske i komunalne opreme, uređaja i tehničke opreme za Dom zdravlja, Komunalno preduzeće, Otpadne vode, Vodovod i Radio Televiziju Budva.
- Ovim investicijama Opština potvrđuje svoje strateško opredjeljenje ka održivom razvoju, savremenoj infrastrukturi i unapređenju kvaliteta života svih građana. Investicije su pratili i brojni projekti koji su doprinijeli očuvanju kulturnog nasljeđa, unapređenju javnih prostora i razvoju sportskih sadržaja, čime se dodatno osnažuje društveni i turistički potencijal opštine - kazali su oni.
Iz lokalne uprave osvrnuli su se i na najznačajnije projekte koji su do sada realizovani.
- Tvrđava Mogren, prepoznatljiv simbol Budve, počela je da živi novim životom. Završena je rekonstrukcija pa je sada ovaj prostor prilagođen posjetiocima, kulturnim događajima i edukativnim sadržajima, zadržavajući ozbiljnost nekadašnje odbrambene tvrđave. Radovi su pažljivo izvedeni, kako bi se sačuvala njena autentičnost, a ipak joj je udahnuta nova snaga. Urađena je i rasvjeta, pa sada stari bedemi sijaju i čuvaju duh prošlosti na moderan način. Danas Mogren stoji dostupan, spreman da postane mjesto novih priča, doživljaja i ponosa Budve. Tunel Mogren na magistralnom putu Kotor-Budva dobio je modernu LED rasvjetu, u projektu vrijednom 330 hiljada eura koji je realizovala Uprava za saobraćaj. Tunel Mogren predstavlja još jedan primjer uspješne modernizacije i saradnje lokalne i državne uprave u službi građana i posjetilaca Budve - naveli su iz Opštine Budva.
Posebno su istaknuta i ulaganja u Spomen-dom „Crvena komuna“ u Petrovcu koji je, kako su kazali iz Opštine, zasijao u potpuno novom ruhu.
- Nakon realizacije projekta vrijednog 150 hiljada eura, koji je obuhvatio elektroinstalacije, svečanu zavjesu, scensko osvjetljenje, te rekonstrukciju i modernizaciju pozorišne bine, stvoreni su savremeni tehnički uslovi za brojne kulturne sadržaje - dodaje se u saopštenju.
Kao buduće projekte od značaja za razvoj grada ističu izgradnju obilaznice oko Budve, čiji je nosilac Vlada Crne Gore, planiranu izgradnju velike javne garaže u naselju Dubovica, adaptaciju Vile Medin i Zgrade Komiteta u Starom gradu za potrebe kulturnog centra, kao i izgradnju novog vrtića u Petrovcu sa znatno većim kapacitetima.Turističke ture
U proteklih godinu, kako su naveli iz Opštine, lokalna uprava ulagala je i u sportsku infrastrukturu, a investirano je 150 hiljada eura u izgradnju novog odbojkaškog terena u dvorištu Druge osnovne škole.
Oni su se osvrnuli i na potpisivanje sporazuma između Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske i Opštine Budva, čime je, kako su istakli, ozvaničen je početak realizacije projekta izgradnje pravoslavnog hrama koji će predstavljati duhovni stub i trajno nasljeđe za generacije koje dolaze.
- Ovaj monumentalni događaj označava novo poglavlje u vjerskom, kulturnom i društvenom životu Budve, grada sa hiljadugodišnjom istorijom i dubokim korijenima pravoslavlja. Usvojen je urbanistički projekat, u toku je izrada glavnog projekta, a uskoro se očekuje izdavanje građevinske dozvole i početak radova na jednom od najznačajnijih kulturnih i duhovnih poduhvata grada - saopšteno je iz Opštine Budva.
Opština Budva, kako je istaknuto, već godinu dana uspješno digitalizuje arhivu, pa se dokumenta sada čuvaju na savremeniji način, a pristup je jednostavniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budva ulazi u novu fazu razvoja uz rekordan budžet od 69 miliona eura

Ne pristajem da Crna Gora stoji. Bar mora da bude mjera našeg rada. Ako radimo ozbiljno, biće dovoljno da pogledamo u Bar i da vidimo koliko smo uspjeli, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je boravio danas u Baru povodom Dana oslobođenja grada, gdje je Barankama i Baranima čestitao praznik i poručio da je Bar simbol slobode, antifašizma i multietničkog sklada na kojem se gradi savremena Crna Gora. - Ovaj dan je podsjetnik da sloboda i antifašizam nemaju cijenu i da je na nama da te vrijednosti danas pretvorimo u rad, rezultate i poštenu državu - poručio jeMilatović. Ističući da je Bar jedinstven grad koji je spojio more i jezero, Rumiju i dolinu, zvono i ezan, predsjednik je naglasio da ova opština zaslužuje više od ceremonijalnih govora, već jasan plan razvoja i zajedničku radnu akciju države, Vlade i lokalne samouprave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_7ee662fb7d89bd694706f408e87e3a6af436bbbe46a756c99bd356409764a450.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124151156_7ee662fb7d89bd694706f408e87e3a6af436bbbe46a756c99bd356409764a450" data-rendition-name="original" width="1600" height="1086" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Predsjednik je razvoj Bara predstavio kroz pet ključnih stubova. Prvi stub je pretvaranje Bara u modernu evropsku luku i saobraćajno čvorište. Milatović je podsjetio na značaj rekonstrukcije pruge Bar – Golubovci uz podršku Evropske unije, povezivanja autoputa sa Lukom Bar i obnove putne infrastrukture od Jadranske magistrale do regionalnog puta preko Sutomora. - Vozovi, kamioni i brodovi moraju da rade u istom ritmu. Kada je saobraćaj brz, Luka radi punim kapacitetom, otvaraju se nova radna mjesta i Bar postaje prava kapija Crne Gore ka svijetu. Neka u Crnoj Gori važi pravilo da svi putevi vode u Bar - poručio je Milatović. Drugi stub je Bar kao grad za Barane, sa boljim javnim uslugama i sigurnijim životom. - Bolnica u Baru mora da dobije urgentni blok - rekao je Milatović, pozdravljajući izgradnju novog vrtića i planiranu gimnaziju kao ulaganje u budućnost djece i mladih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_f757fc478c981db0a61846d77d77e3d9a75397a708da2a701285cf232941218e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124151156_f757fc478c981db0a61846d77d77e3d9a75397a708da2a701285cf232941218e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Treći stub odnosi se na turizam koji povezuje Jadran i Skadarsko jezero. Predsjednik je istakao da maslinjaci, gastroturizam i najveće jezero na Balkanu daju Baru jedinstvenu turističku poziciju. - Kao što je žičara Kotor – Lovćen otvorila novi turistički doživljaj Crne Gore, uvjeren sam da bi pogledi od jezera, preko Rumije do Bara, bili novi turistički biser - poručio je Milatović. Četvrti stub je očuvanje i vrednovanje kulturnog i istorijskog nasljeđa. Milatović je naglasio da Bar spaja civilizacije, kulture i religije i da je to bogatstvo koje mora biti strateški čuvano. - Spomenici kulture, od dvooltarske crkve u Spiču i Ratačke opatije do Omerbašića džamije, pokazuju da se u Baru ne oduzima, već sabira - poručio je Milatović. Peti stub je, navodi Milatović, Bar kao grad koji gradi mostove sa ljudima, gradovima i državama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_163541304b609f792b21cfcbf276983d002526475986e5bff13f68edf3c2a522.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251124151156_163541304b609f792b21cfcbf276983d002526475986e5bff13f68edf3c2a522" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Na kraju obraćanja, Milatović je Barankama i Baranima poručio da istorija grada donosi i ponos i obavezu. - Stara maslina je vidjela carstva kako dolaze i odlaze. Mi odlučujemo po čemu će nas ona upamtiti. Ne pristajte na manje. Pokrenimo talas rada, entuzijazma i napretka. Ja sam spreman da radim zajedno sa vama - zaključio je Milatović.

Milatović: Bar je mjera našeg rada, vrijeme je za radnu akciju razvoja

Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj - poručio je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
On je to rekao na panelu “Stabilni odnosi i nove prilike: ekonomija, diplomatija i obrazovanje između Republike Turske i Crne Gore”.
U uvodnom dijelu penela govorio je i ambasador Turske Bariş Kalkavan, dok su panelisti na događaju bili Naim Gjokaj, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Sajma Ademović, profesorka na UDG- u, Selda Jahjagić, predsjednica MASAT- a, Cuneyt Tabak iz TurkCham Montenegra i Cemal Aslan iz KTID.
- Današnja diskusija, posvećena je stabilnosti i razvoju odnosa između naše dvije zemlje,i od izuzetnog je značaja, jer su Turska i Crna Gora povezane dugogodišnjim prijateljstvom, uzajamnim poštovanjem i zajedničkom vizijom. Ovi odnosi počivaju na čvrstim temeljima, izgrađenim kroz decenije saradnje u oblasti ekonomije, kulture, obrazovanja i diplomatije - kazao je Suljević.
Ekonomska i trgovinska saradnja između Crne Gore i Turske bilježe, rekao je on, značajan rast - dok je, kako je naglasio, broj turskih investitora i kompanija prisutnih u Crnoj Gori je u stalnom porastu.
Suljević je uvjeren da takvo djelovanje donosi nove prilike za otvaranje radnih mesta, razvoj infrastrukture i podizanje standarda.
Osvrnuo se i na bilateralne ekonomske odnose koji, kako je rekao, doprinose rastu i stabilnosti, a samim tim i obogaćuju iskustva i znanja koja nesebično djele ove dvije zemlje.
- Jednako važna je i saradnja u obrazovanju, gde naši mladi, kroz programe razmjene i školovanje u Turskoj, donose kući znanje, veštine i inspiraciju, gradeći mostove razumjevanja između naših kultura i naših naroda. MASAT Montenegro je primer posvećenosti u povezivanju mladih profesionalaca i pružanju podrške onima koji žele da doprinesu našim društvima - istakao je Suljević.
Osvrnuo se i na prioritete funkcionisanja svih zemalja, gdje su, kako je naveo, stabilnost i inovacije jedne od ključnih vrijednosti. Uvjeren je, dodaje, da Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati međusobnu saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj.
- Naša vizija uključuje ne samo održavanje postojećih odnosa, već i njihovo proširenje u oblastima novih tehnologija, održive ekonomije i investicija, nauke i kulture - kazao je Suljević.
Kalkavan je naglasio da su odnosi između Turske i Crne Gore na zavidno visokom nivou i da je osnov dobrih odnosa i jako dobra saradnja između dvije zemlje u domenu kulture i obrazovanja.
Dobrim odnosima umnogome su, ocijenio je on, doprinijeli i studenti koji su diplomirali u Turskoj, i koji su, kako je rekao, pravi most saradnje između dvije države.
Ambasador je istakao da je važno formiranje TurkCham- a i vrlo bliska saradnja sa MASAT-om.

Suljević: Crna Gora i Turska mogu da jačaju saradnju zarad novih prilika za razvoj

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: razvoj