Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović najoštrije je osudio čestitku koju je predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) povodom 9. januara, koji se proslavlja kao Dan RS, iako ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) tri puta proglasio neustavnim.
U pitanju je grubo narušavanje dobrosusjedskih odnosa, poručio je ministar Ibrahimović, rekavši da nepoštovanje suvereniteta međunarodno priznatih država i njihovih organa nije interes Crne Gore.
Mandić, lider Nove srpske demokratije, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, čestitku je uputio rukovodstvu RS.
- Neka i ovaj 9. januar bude potvrda predanosti srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde, mira i zajedničke budućnosti, koji su garant napretka svih nas na Balkanu - napisao je Mandić na mreži X.
Tročlana delegacija njegove stranke prisustvovala je u Banjaluci svečanom defileu povodom 9. januara, nakon čega je izdato saopštenje u kome s navodi da je "srpski narod širom svijeta večeras saopštio da je Republika Srpska za vječnost rođena".
Mandićeva stranka podržava ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO članstva Crne Gore, negira genocid u Srebrenici.
Za predsjednika Skupštine oktobra 2023. izabrale su ga dominantno prosrpske snage koje su 2020. pobijedile na izborima.Oktobra prošle godine njegova stranka ušla je u Vladu premijera Milojka Spajića.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj najavio je da će "odluka manjinskih partija biti jedinstvena" ako premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić prećute Mandićevu čestitku.
- Mandić ima legitimno pravo na svoje djelovanje, mi imamo pravo da što prije bude moguće poništimo naš glas njemu - naveo je Đeljošaj na mreži X.
Mandić i Đeljošaj su nedavno razmijenili oštre optužbe.
I ministar javne uprave i politički direktor Albanske alternative Maraš Dukaj, pozivao je premijera Spajića da se odredi prema Mandićevom potezu i "time pojasni poziciju državne politike Crne Gore".
On je poručio da albanski narod ne podržava podrivanje dobrosusjedskih odnosa i komplikovanje evropskog puta Crne Gore.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je Mandiću da ne bi trebalo da kvari odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
Opoziciona Demokratska parija socijalista je navela da se od Mandića ne može očekivati poštovanje BiH kad on, kako su naveli, ne poštuje Crnu Goru i njen Ustav.
- To je konstanta u njegovom političkom djelovanju. Samo što to sad radi kao državni zvaničnik a u tome ga podržava premijer i veći dio vladajuće većine - saopšteno je iz DPS-a.
Osvrnuli su se i na ministre koji se, "retorički ograđuju od Mandićevih postupaka".
- Sve dok čine vladajuću većinu kojom on upravlja i manipuliše, oni dijele odgovornost za sva njegova nepočinstva - ističe se u saopštenju.
Premijer Spajić, ni ostali ministri iz Vlade nijesu reagovali na Madićevu čestitku.
Prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog političkog djelovanja Mandića.
Posljednju zbog njegovog govora na "Svesrpskom saboru" u Beogradu 8. juna kada je obraćajući se liderima Srbije i bh. entiteta RS, ovaj entitet nazvao državom.
Prethodnu jer tokom posjete predsjednika RS Milorada Dodika, u Mandićevom skupštinskom kabinetu nije bila istaknuta zastava BiH, već samo srpska trobojka.
Mandić je krajem jula prošle godine proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj nakon što je, kao predsjednik parlamenta, inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za koju su glasale i ostale partije vladajuće partije.
Pogoršanje odnosa sa susjednom Hrvatskom u odnosu na prošlu godinu konstatovala je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori i Evropska komisija.

Dio Vlade osudio Mandićevu čestitku neustavnog praznika RS, premijer ćuti

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Kurdske snage napustile Alep nakon postizanja primirja

Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Tag: reakcije