Većinom glasova odbornika danas je u SO Nikšić usvojen rebalans budžeta za ovu godinu. Odlukom o budžetu Opštine Nikšić za 2025. godinu budžet je bilansiran na 37.180.000 eura, a novom projekcijom, umjesto 37.180.000 budžet opštine Nikšić za 2025. godinu je rebalansiran na iznos od 43.130.000 što je više za 5.950.000 eura, prenosi RTNK.
Istim brojem glasova – 21 za i 14 protiv, usvojena je i odluka o kreditnom zaduženju Opštine Nikšić u iznosu od tri miliona eura. Prema pripremljenom predlogu odluke Opština će se dugoročno zadužiti u iznosu od tri miliona eura kod Evropske investicione banke, radi realizacije aktivnosti na izgradnji II faze kanalizacione mreže u Opštini Nikšić.
Takođe, istim brojem glasova usvojena je odluka o izvršenju budžeta Opštine Nikšić za prvih šest mjeseci ove godine. Budžetom Opštine Nikšić za 2025. godinu planiran je iznos primitaka od 37.180.000 eura, a ostvareni je 24.124.901 ili 64,89 odsto u odnosu na plan. Ukupno izvršeni izdaci za period januar-jun 2025.godine iznose 17.352.110 eura ili 46,67 odsto u odnosu na godišnji plan.
U naselju Kličevo gradiće se novi vrtić, a odbornici su jednoglasno usvojili predlog odluke da Opština za te potrebe ustupi parcelu Javnoj predškolskoj ustanovi “Dragan Kovačević”.
Usvojene su i ostale tačke dnevnog reda.
Današnjoj sjednici prisustvovalo je 36 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikšić: Usvojen rebalans budžeta, u kasa 43,1 milion eura

Odbornici Skupštine opštine Budva na današnjoj devetoj sjednici lokalnog parlamenta većinom glasova usvojili su rebalans budžeta. Opština Budva ostvarila rekordan budžet od oko 69,5 miliona eura. Iz vlasti najavljuju će se krenuti sa realizacijom kapitalnih projekata.
Usvojeno je 12 do 13 tačaka dnevnog reda, a predlog odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka Komunalnog Budva za 2020, 2021. i 2023. godinu nije dobio podršku. Sjednici nisu prisustvovali odbornici dijela opozicije.
Na početku sjednice predsjednik Skupštine opštine Petar Odžić kazao je da su formirana tri nova odbornička kluba “DNP – Za budućnost Budve”, “SNP – Za budućnost Budve” i “NSD – Za budućnost Budve”.
Ostavku na mjesto odbornice podnijela Sara Šljivančanin sa liste “Budva naš grad”, a nju će na odborničkoj poziciji zamijeniti Amina Šabotić.
Odsustvo su prethodno najavili odbornici Đorđe Zenović (Pokret za grad) i Dragana Kažanegra Stanišić (Demokrate-PES).
Nakon usvajanja dnevnog reda, proceduralno se za riječ javila odbornica Jovana Todorović “NSD – Za budućnost Budve”, koja je postavila dva odbornička pitanja, adresirana vršiteljki dužnosti sekretarke za komunalno-stambene poslove, Desi Vlačić, koja nije bila prisutna u skupštinskoj sali, a u vezi sa tenderom za modernizaciju saobraćajnica, te situaciji sa odvožnjom otpada u naselju Podličak.
<h2>Diskusija Baković i v.d. sekretara Đukanovića</h2>
Uslijedilo je razmatranje rebalansa budžeta, a neposredno uoči toga odbornici iz tri kluba koalicije “Za budućnost Budve” napustili su salu.
Predstavnik predlagača v.d. sekretara za budžet, računovodstvo i ekonomski razvoj Slavko Đukanović kazao je da je vrijednost budžeta nakon rebalansa oko 69 miliona eura. On je nagovijestio i jako dobre trendove koji, kako je kazao, karakterišu rebalans.
- Lokalna samouprava obezbijedila je preduslove za jak ekonomski razvoj Budve. Nadam se da će se već od usvojenog rebalansa krenuti u realizacijju brojnih kapitalnih investicija - istakao je Đukanović.
Restrukturiranja su, kako je objasnio, izvršena u skladu sa „Platformom za spas Budve“ predsjednika Opštine Nikole Jovanovića, koja predstavlja temelj rada lokalne administracije.
- Nadam se da ćemo ovaj period konačno iskoristiti za realizaciju kapitalnih projekata izgradnje vrtića, škola i garaža - kazao je on.
Odbornica Ksenija Baković (Pokret za grad) kazala je da budžet predstavlja odnos sposobnosti da planiramo, upravljamo i pokažemo želju da se radi u interesu građana. U vezi sa predloženim rebalansom, ocijenila je da u političkom subjektu koji predstavlja moraju da konstatuju da skoro četvrtina budžeta dolazi iz neutrošenih sredstava iz prethodne godine.
- To je dokaz nesposobnosti da se planirano sprovede, odnosno da Opština nije realizovala planirane projekte za 2024. godinu - kazala je ona.
Ona je problematizovala donacije, kojih je u rebalansu, kako je navela, samo 0,7 odsto, istakavši da lokalna uprava slabo koristi evropske i međunarodne fondove koji su na raspolaganju.
- Brojčano, sve na papiru je usklađeno, ali kada se detaljnije analizira, mislim da bi morali mnogo detaljnije da se pozabavimo ovom tačkom dnevnog reda - istakla je Baković.
Sekretar Đukanović ukazao je da je prethodne godine u Budvi obilježila politička nestabilnost, uslijed čega nije bilo moguće realizovati kapitalne projekte.
Istakao je da je uvjeren da će u narednom periodu stepen realizacije investicija biti na zadovoljavajućem nivou.
Međunarodni projekti se, kako je naveo u odgovoru, ne nalaze na poziciji donacija, ukazao odbornici Baković da informacije potraži od opštinske Kancelarije za evropske integracije.
- Opština Budva je najrazvijenija opština, a to je potvrdio Monstat – da je opština sa najmanjom nezapošljenošću i najvećim dohotkom po stanovniku - poručio je Đukanović.
Odbornici su većinog glasova usvojili i izmjene i dopune programa investicionih aktivnosti i uređenja prostora Opštine Budva, a nije bilo interesenata za diskusije u parlamentu. Izmjene ovih akata koncipirane su u skladu sa rebalansom budžeta, a podrazumijevaju i amandman predsjednika Opštine.
<h2>Franeta najavio krivične prijave protiv Parking servisa</h2>
Odbornik Željko Franeta (Demokrate) javio se za riječ povodom predloga da za direktoricu Parking servisa Budva bude imenovana Dragana Pima. On je poručio da je posredi političko imenovanje, te uputio kritiku da se ne poštuje najavljena praksa da se na čelne pozicije imenuju profesionalci.
On je kazao da mjesecima ukazuje na zloupotrebu parking prostora u Budvi.
- Kako je moguće da se fizički odvoji dio parkinga kod Crvenog krsta i ustupi privatnom licu. Postavljam pitanje, da li je i kada Sekretarijat za komunalno-stambene poslove dao saglasnost da ovaj potez? Gospođo Pima, zašto krijete dokumentaciju od odbornika i javnosti - upitao je Franeta.
On je istakao da građani ne znaju koliko se prihoduje od zakupa tih lokacija.
- Dokumentacija koja je tražena nije dostavljena. Ako se ne dostavi, biću prinuđen da podnesem priajvu SDT-u zbog osnovane sumnje na zloupotrebu službenog položaja - kazao je odbornik Demokrata.
Glasovima vladajuće većine, Pima je imenovana za izvršnu direktorku DOO Parking servis Budva.
U nastavku skupštinskog zasijedanja nije bilo diskusija, a odbronici vladajuće većine usvojili su sve tačke dnevnog reda, osim Predloga Odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka DOO Komunalno Budva iz 2020, 2021. i 2023. godine.

Usvojen rebalans budžeta Opštine Budva, vlast najavljuje realizaciju kapitalnih projekata

Još jednom se pokazuje da je lokalni parlament pretvoren u poprište političke trgovine, ucjena i borbe za privilegije, dok su interesi građana potpuno zanemareni. Umjesto odgovorne politike, svjedočimo raspodjeli funkcija i resursa po partijskom ključu - poručili su odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) u Beranama.
Od već postojećih potrošačkih jedinica vlast, kako su kazali, najavljuje još dvije nove - nove sekretare, pomoćnike, nove troškove reprezentacije - sve to bez ikakve potrebe za građane, ali i te kako korisno za njihove lične i partijske interese.
- Dok su građani suočeni s egzistencijalnim problemima, za partijske kadrove uvijek ima prostora i novca. Kada su u pitanju fotelje, onda se bez problema bojkotuje rad odbora sve dok se ne "obezbijedi prolaz" partijskim interesima, sve pod izlizanom frazom - „u interesu građana“. Međutim, kad se zaista treba pokazati da su građani prioritet, vlast bez ikakve zadrške odbacuje predloge kao što su Odluka o finansijskoj podršci nezaposlenim trudnicama i porodiljama i Odluka o sufinansiranju troškova svečane večeri za učenike i učenice srednjih škola - naveli su u beranskom DPS-u.
Cijene da je jasno da se deklarativno podržavaju važna pitanja, ali da se u praksi ignorišu potrebe najosjetljivijih kategorija - nezaposlenih majki i mladih ljudi.
- Kao opozicija koja odgovorno i konstruktivno učestvuje u raspravama, juče smo jasno ukazali na brojne manjkavosti predloženog rebalansa budžeta. Umjesto da se novac građana usmjeri na stvarne potrebe zajednice, rebalansom se povećava iznos za novo partijsko zapošljavanje sa 50.000 na 130.000 eura, dupliraju troškovi proslave Dana opštine, povećavaju troškovi reprezentacije, službena putovanja, komunikacione usluge, a smanjuju izdaci za lokalnu infrastrukturu - istakli su oni.
Dok bi odgovorna politika stvarala uslove za ostanak porodica i mladih, trenutna vlast, prema njihovim riječima, bira da gradi sopstvene karijere.
- Jučerašnja sjednica, je nažalost, još jedan dokaz da trenutna većina nema ni viziju ni volju da vodi odgovornu politiku u interesu svih građana. Sve ostaje na ispraznim frazama, dok suštinski problemi ostaju po strani - dodali su oni.
Poručili su da će klub odbornika DPS nastaviti da bude glas razuma i kritike, da ukazuje na ovakve pojave i zastupa interese svih onih čiji se glas pokušava ignorisati i potisnuti.
- Jer građani nijesu tu zbog partija, partije su tu zbog građana. I to nikada nećemo prestati da ponavljamo - zaključili su u saopštenju.

DPS Berane: Rebalans budžeta ili partijskih interesa

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, saopštio je da poslanici većine nijesu prihvatili niti jedan njihov amandman na rebalans na budžet.
- Nijesu prihvatili da se 15 odsto od devet miliona za službena putovanja i reprezentacije funkcionera usmjeri na materijalno obezbjeđenje porodice (najsiromašnije građane koji primaju mizerne mjesečne iznose MOP-a)- kazao je Mugoša.
Navodi i da poslanici većine nijesu prihvatili da se smanje sa 46 na 44 miliona eura konsultanske usluga kako bi se više novca usmjerilo za unapređenje konkurentnosti preduzetnika, mikro i malog biznisa.&nbsp;
- Nijesu prihvatili da se smanji budžetski iznos novca za ugovore o djelu koji je na 16,8 miliona eura, kako bi se milion eura od toga preusmjerilo za besplatan prevoz i užinu za djecu iz socijalno ugroženih kategorija- kazao je Mugoša.
Dodaje i da nijesu prihvatili da se smanje advokatske usluge koje su planirane na 9,5 miliona eura kako bi milion eura bio usmjeren Zavodu za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Podsjetimo, Skupština je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata.

Mugoša: Poslanici većine nijesu prihvatili niti jedan naš amandman na rebalans budžeta

Skupština je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata.
Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.
U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni.
Kako je ranije saopšteno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se suštinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Skupština je danas usvojila i Predlog izmjene Zakona o koncesijama i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Usvojeni su i Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Predlog zakona o sanaciji investicionih društava, Predlog zakona o izmjeni zakona o ličnoj karti, kao i Predlog izmjene zakona o zaštiti i spašavanju.

Skupština usvojila rebalans budžeta

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: rebalans-budzeta