Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da su nadležni osigurali 455 hiljada stambenih jedinica za one čiji su domovi uništeni u zemljotresu 2023. godine u 11 turskih provincija. Smatra da je to veliko dostignuće koje mali broj država može ostvariti.
Govoreći u Hataju, provinciji na jugu zemlje, izjavio je da je vlast uradila više od ciljanog u onome što je nazvao najvećom mobilizacijom za obnovu u 21. vijeku.
Tvrdi da će biti još 105.179 stambenih i poslovnih jedinica za žrtve zemljotresa, među kojima je 55.681 u Hataju, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatji, 4.833 u Adijamanu te manji broj u Osmanijeu, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Dijarbakiru, Adani, Kilisu, Kajseriju, Tunceliju i Bingolu.
Podsjetio je da je u zemljotresu poginulo 53.000 ljudi, te da je pričinjena materijalna šteta od 150 milijardi dolara. Ipak, kako je konstatovao, Vlada Turske nikad nije podlegla očaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

1250x600

1084x550

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom u subotu s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, naglašavajući važnost održavanja otvorenih kanala dijaloga između SAD-a i Venecuele te izražavajući nadu u smanjenje napetosti između ove dvije zemlje.
Prema izvorima iz turskog predsjedništva, razgovor je obuhvatio bilateralne odnose između Turske i Venecuele, kao i regionalna pitanja. Erdoganov poziv dolazi u trenutku dok su odnosi između Karakasa i Vašingtona i dalje napeti, a SAD su uvele ekonomske sankcije Venecueli.
Turska i Venecuela razvijaju sve bliže odnose od 2016. godine, uprkos minimalnoj interakciji tokom decenija nakon uspostavljanja diplomatskih veza 1950. godine.
Odnos je karakterizovan, kako analitičari navode, zajedničkim frustracijama dva lidera zbog zapadnih politika i američkih sankcija.
"Turkish Airlines" je u decembru 2016. godine pokrenuo direktne letove koji povezuju Istanbul i Karakas preko Havane, dok su ekonomska partnerstva između zemalja rasla.
Izvoz zlata iz Venecuele u Tursku porastao je sa nule na 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci 2018. godine, a Rojters je izvijestio da je te godine iz Venecuele u Istanbul transportovano 23 tone rudnog zlata.
Ankara se pojavila kao ključni podržavalac Madura tokom predsjedničke krize u Venecueli, podržavajući ga u odnosu na lidera opozicije Huana Guaidoa. Kada je Guaido pokušao preuzeti predsjednička ovlašćenja 2019. godine, Erdogan je osudio taj potez putem društvenih mreža, navodeći da samo demokratski izbori mogu odrediti kako se zemlja upravlja.
Turski predsjednik posjetio je Karakas u decembru 2018. godine, čineći ga jednim od rijetkih značajnih svjetskih lidera koji su putovali u Venecuelu tokom političkih previranja.

Erdogan razgovarao s Madurom, pružio mu podršku tokom sukoba sa SAD-om

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak je osudio napade dronovima na naftne tankere koji su plovili prema Rusiji u blizini turske obale Crnog mora, za koje je Ukrajina preuzela odgovornost, nazvavši ih zabrinjavajućom eskalacijom koja rat dovodi u turske vode.
- Ni pod kojim okolnostima ne možemo prihvatiti ove napade, koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, okoline i živote u našoj isključivoj ekonomskoj zoni - rekao je Erdogan nakon sastanka kabineta u Ankari, misleći na područje Crnog mora gdje Turska ima posebna prava nad prirodnim resursima prema međunarodnom pravu.
Komentari su uslijedili nakon napada ukrajinskih mornaričkih dronovima u petak naveče na dva tankera povezana s Rusijom, Kairos i Virat, dok su plovili prema ruskoj luci Novorosijsk kako bi utovarili naftu za izvoz.
<h2>"Flota u sjenci"</h2>
Brodovi, opisani u bazama podataka o sankcijama otvorenog koda kao dio ruske "flote u sjenci" koja se koristi za zaobilaženje zapadnih naftnih ograničenja, pogođeni su u brzom slijedu kod sjeverne obale Turske, izazvavši požare, ali nije bilo prijavljenih žrtava.
U subotu je portparol turskog ministarstva vanjskih poslova Oncu Keceli izjavio da su se napadi dogodili unutar turske ekskluzivne ekonomske zone i da "predstavljaju ozbiljne rizike za plovidbu, živote, imovinu i sigurnost okoline u regiji".&nbsp;
Dodao je da je Ankara započela razgovore s "relevantnim stranama" kako bi spriječila širenje sukoba preko Crnog mora i zaštitila turske ekonomske interese.
<h2>Tankeri bili legitimne mete ukrajinskim snagama</h2>
Ukrajinske sigurnosne službe kažu da su u operaciji koristile domaće mornaričke dronove Sea Baby, predstavljajući tankere kao legitimne mete povezane s ruskim prihodima od nafte, koji pomažu u finansiranju invazije velikih razmjera pokrenute 2022. godine.
Kijev je pozvao zapadne vlade da djeluju protiv "flote u sjenci" i prešao je s napada na rafinerije na ruskom teritoriju na napade na brodove na moru u nastojanju da ograniči izvozne kapacitete Moskve, prenosi "Turkish Minute".

Erdogan napade dronovima naziva "zabrinjavajućom eskalacijom"

Turski sud osudio je uglednog nezavisnog novinara Fatija Altajlija na četiri godine i dva mjeseca zatvora, zbog komentara u kojima je kritikovao vlast predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, prenijela je državna televizija TRT.
Presuda dolazi u trenutku šireg pritiska na opozicione ličnosti u Turskoj tokom protekle godine, uključujući i hapšenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamolua u martu, koji negira sve optužbe za korupciju.
Altajli, koji na YouTubeu ima više od 1,5 miliona pretplatnika, bio je u pritvoru sve do suđenja u junu, a teretili su ga zbog videa u kojem je govorio o anketi prema kojoj se većina građana protivi ideji da Erdogan vlada doživotno.
U tom snimku Altajli se pozvao na osmansku historiju, rekavši da su Turci u prošlosti "ubili" ili "utopili" vladare koje više nisu željeli na vlasti. Erdoganov saradnik Oktaj Saral tada je naveo da su Altajlijevi komentari "otišli predaleko".
Istanbulski sud saopštio je da se Altajli proglašava krivim zbog "prijetnje predsjedniku" i da ostaje u zatvoru, prenosi TRT.
Na ročištu je Altajli odbacio optužbe, navodeći da nije imao namjeru prijetiti Erdoganu te je zatražio oslobađanje, prema navodima turskih medija.
Njegov advokat Erinč Sagkan, koji je ujedno i predsjednik Unije turskih odvjetničkih komora, kazao je da je presuda potpuno "nezakonita" i da krši osnovne slobode, te najavio žalbu.
- Presuda predstavlja zastrašivanje cijele štampe i može postati alat za ugnjetavanje svih disidentskih glasova - izjavio je Sagkan ispred suda.
Organizacije civilnog društva već godinama upozoravaju na ozbiljna ograničenja medijskih sloboda u Turskoj. Reporteri bez granica rangirali su zemlju na 158. mjesto od 180 država u Indeksu slobode medija za 2024. godinu.

Novinar osuđen na četiri godine zatvora zbog komentara o Erdoganu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je u ponedjeljak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Ankara spremna da obnovi svoju ulogu posrednika i podržati sve diplomatske inicijative koje bi mogle približiti Moskvu i Kijev direktnom dijalogu.
Tokom telefonskog razgovora dvojice lidera, Erdogan je naglasio da je Turska spremna da ponudi „svu moguću pomoć“ u naporima za uspostavljanje pravednog i trajnog mira.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, Erdogan je ponovo izrazio spremnost da Istanbul posluži kao platforma za nove pregovore – kao što je bio slučaj u ranim fazama rata, kada je Turska ugostila tri kruga direktnih razgovora delegacija Rusije i Ukrajine. Ti sastanci, iako bez većeg diplomatskog proboja, doveli su do jedine značajnije konkretne odluke – razmjene ratnih zarobljenika.
Dvojica predsjednika saglasila su se da će pojačati kontakte o ukrajinskom pitanju na različitim nivoima. Erdogan je ponovio da će Ankara „nastaviti svoje napore“ kako bi se rat okončao „na pravedan i trajan način“, ističući da Turska ostaje jedna od rijetkih država koja održava komunikacione kanale otvorenim s obje zaraćene strane.
Prema navodima Direkcije za komunikacije Republike Turske, razgovor Erdogana i Putina obuhvatio je i šira regionalna i globalna pitanja, ali fokus je ponovo bio na traganju za putem ka miru, u trenutku kada se rat u Ukrajini nalazi u jednoj od najneizvjesnijih faza od 2022. godine.

Hoće li Erdogan pomiriti Ruse i Ukrajince: "Spremni smo da ponudimo svu moguću pomoć"

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Turski tužioci zatražili su potencijalnu kaznu zatvora od više od 2.000 godina za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Podsjećamo, Imamoglu je uhapšen u martu i suočava se s optužbama za korupciju koje on i njegova glavna opoziciona stranka poriču.
Optužnicom se Imamoglu i 401 drugih osoba terete za učešće u mreži korupcije koja je navodno prouzrokovala štetu državi od 160 milijardi lira (3,81 milijardi dolara) tokom perioda od 10 godina.
Stotine članova i izabranih lidera Imamogluove glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) suočavaju se s nizom optužbi za korupciju u obračunu koji stranka naziva politiziranim i antidemokratskim.
Imamoglu važi za najvećeg protivnika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Njegovo hapšenje u martu izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina i dovelo do naglog pada turske lire.
Od Imamogluovog hapšenja, deseci zvaničnika iz općina pod kontrolom CHP-a suočili su se s talasima hapšenja u sklopu istraga o navodnom namještanju konkursa i podmićivanju.
Imamoglu je optužio pravosuđe da djeluje pod pritiskom vlade.

Tužilaštvo traži više od 2.000 godina zatvora za glavnog Erdoganovog rivala Imamoglua

Njemački kancelar Fridrih Merc vidi Tursku kao bliskog partnera Evropske unije i želi da razvija bilateralne ekonomske odnose, uključujući i sektor transporta, rekao je danas tokom svoje prve zvanične posjete toj zemlji.
- Lično ja, kao i njemačka vlada, vidimo Tursku kao bliskog partnera Evropske unije. Želimo da nastavimo da olakšavamo put ka Evropi - rekao je Merc na konferenciji za novinare sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
On je dodao da su razgovarali o migracijama i da žele da postignu dalji napredak u povratku osoba kojima je odbijen azil.
Erdogan je tokom zajedničke konferencije za medije kritikovao Njemačku zbog, kako je rekao, njenog neznanja o „genocidu“, gladi i napadima Izraela u Gazi.
On je rekao da Izrael posjeduje nuklearno i drugo oružje kojim prijeti i koristi protiv Gaze, dok palestinska militantna grupa Hamas nema ništa od toga. Dodao je da je Izrael ponovo napao Gazu u posljednjih nekoliko dana, uprkos primirju u enklavi.
- Zar Njemačka ovo ne vidi? - upitao je, dodajući da je humanitarna dužnost Turske, Njemačke i drugih zemalja da okončaju glad i masakre u Gazi.

Merc vidi Tursku kao bliskog partnera EU; Erdogan: Zar Njemačka ne vidi genocid Izraela u Gazi?

Isporuka turskih dronova-kamikaza Kosovu dovela je do nove, kratkotrajne krize u već napetim odnosima Beograda i Prištine, ali i do oštre izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na račun politike Ankare.
Iako je samo dan kasnije predsjednik Vučić ublažio retoriku, ova kriza je pokazala kakva je pozicija Turske i njene politike u regionu.
Turska je posljednjih godina povećala izvoz na Balkan, ali su ugovori iz oblasti vojske i odbrane sa različitim zemljama dospjeli u centar medijske pažnje.
Stručnjaci tvrde da ovakvi potezi predstavljaju značajno odstupanje od politike „meke moći“ usmjerene na kulturnu diplomatiju, koja je bila primjenjivana do prije jedne decenije.
BBC na turskom istraživao je kako se politika ove zemlje prema Balkanu promijenila posljednjih godina.
<h2>Sporazumi o odbrani umjesto stipendija za obrazovanje</h2>
Albanija, Kosovo, Rumunija i Srbija su među desetinama zemalja sa kojima je Turska nedavno proširila mrežu izvoza naoružanih bespilotnih letjelica.
Slično tome, Turska širi saradnju u ovoj oblasti potpisivanjem okvirnih vojnih sporazuma sa brojnim balkanskim zemljama.
Jedan od najznačajnijih takvih sporazuma bio je onaj potpisan 2024. godine između kompanije Otokar, koja posluje u okviru Koç Holdinga, i rumunskog Ministarstva odbrane, za tender za oklopna vozila vrijedan približno 857 miliona eura.
Neki stručnjaci smatraju da je ovaj razvoj događaja „značajna prekretnica u turskoj politici na Balkanu u posljednjoj deceniji“.
Tokom premijerskog mandata Ahmeta Davutoğlua, između 2014. i 2016. godine, na Balkanu se sprovodila politika „meke moći“ koja je davala prioritet kulturnim i vjerskim vezama.
Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, rekao je za BBC na turskom da je nakon pokušaja puča 2016. godine, koji je uslijedio poslije Davutoğluovog odlaska, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan „postao lice lične diplomatije“ i počeo da naglašava ekonomska ulaganja.
„Postoji više naznaka da Turska kroz bezbjednosnu saradnju i vojnu industriju pokušava da stekne isti uticaj koji je ranije imala kroz škole i stipendije“, kaže Vuksanović.
„To je trenutna filozofija turskih političara: davanje stipendija studentima za učenje turskog jezika je u redu, ali ako imate lokalnu odbrambenu saradnju, to stvara mnogo veći i jači politički uticaj.“
<h2>„Turska želi da bude efikasan i vidljiv akter u svakoj oblasti“</h2>
Turska saradnja na Balkanu nije ograničena samo na odbranu.
Mehmet Ugur Ekindži, istraživač u Fondaciji SETA, kaže da „tržište oblikuje investicije“.
„Turske kompanije ulaze na Balkan u oblastima u kojima su jake i imaju mogućnosti“, kaže on. Ekindži ističe da su turske kompanije uključene u projekat auto-puta Beograd–Sarajevo, gasovoda u Rumuniji, te brojne putne, željezničke i građevinske projekte u regionu.
„Ankara želi da bude uticajan i vidljiv akter u svakoj oblasti u regionu.
 Što više turskih kompanija posluje u regionu, to će veće biti ekonomsko prisustvo i vidljivost Turske“, komentariše on.
Ekindži naglašava da turske kompanije posluju i u oblastima transporta, rudarstva, bankarstva, turizma, energetike, zdravstva i telekomunikacija.
<h2>Bilateralni odnosi su toliko važni da se razlike brzo rješavaju</h2>
Napetosti između Srbije i Kosova su u srži turske politike na Balkanu.
Turska i Srbija vode dijametralno suprotne politike kada je riječ o Kosovu, što može dovesti do nestabilnosti u odnosima između Ankare i Beograda.
Napetosti na Kosovu između većinskog albanskog stanovništva i manjinskih Srba prisutne su dugo vremena.
Kosovo je u februaru 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.
Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Kosovo.
Danas Kosovo priznaje više od 100 zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države i neke članice Evropske unije.
Srbija, uz podršku moćnog saveznika Rusije, ne priznaje Kosovo. Isto važi i za većinu etničkih Srba na Kosovu.
Turska nastavlja da njeguje bliske odnose sa Kosovom u različitim oblastima – od odbrane do kulture.
Takođe podržava pravo Kosova da osnuje sopstvenu vojsku kroz razne sporazume.
Kao dio dogovora Ankare i Prištine, nedavno je objavljeno da će Mašinska i hemijska industrija (MKE) osnovati pogon za proizvodnju metaka na Kosovu, sa godišnjim kapacitetom od 20 miliona jedinica.
 Završetak projekta planiran je za 2026. godinu.
Ekindži smatra da su bespilotne letjelice Skydagger, koje je Kosovo kupilo od Turske, dio ovog šireg trenda.
„Kosovo, čija bezbjednost u velikoj mjeri zavisi od NATO-a (KFOR), vidi Srbiju kao značajnu prijetnju.
 Stoga želi brzo da osnuje sopstvenu vojsku i to u skladu sa NATO standardima.“
Srbija, koja ne priznaje Kosovo, reaguje na ovakva dešavanja. Beograd je 2023. godine objavio da odustaje od kupovine turskih bespilotnih letjelica tokom slične krize.
„To je zato što se svaki potez Kosova da ojača vlastitu odbranu i bezbjednost – koliko god bio normalan i razuman za nezavisnu državu – prikazuje kao prijetnja Srbiji“, kaže za BBC na turskom Armend Bekaj, viši istraživač za studije mira i sukoba na Univerzitetu u Upsali.
<h2>„Srbija će uvijek ostati u centru“</h2>
Ipak, za razliku od nekih ranijih događaja, napetosti do sada nisu prouzrokovale trajnu štetu odnosima.
Tokom posjete Beogradu 2024. godine, Erdoğan je izjavio da dvije zemlje doživljavaju „zlatno doba“ u odnosima.
„S obzirom na teškoće sa kojima se Vučić trenutno suočava u domaćoj i spoljnoj politici, ne očekuje se da će napustiti dijalog i saradnju sa Turskom“, kazao je Ekindži.
Vuk Vuksanović ističe da su „bilateralni odnosi i dalje toliko važni da se razlike brzo rješavaju“.
„U Bosni i Hercegovini često postoji osjećaj razočaranja što Beograd dobija investicije, uprkos porukama o bliskosti iz Turske.
 Međutim, za Tursku, Srbija ostaje ključna zemlja na Balkanu i, uprkos svim problemima, vjerovatno ekonomski najfunkcionalnija među susjedima. Stoga će uvijek ostati u centru pažnje.“
Vuksanović podsjeća da Turska želi da poveća uticaj na Balkanu.
„To znači da [Turci] ne mogu da zanemare Albance, kao ni Srbe – a samim tim ni isporuku dronova.
 Zato trgovina i odnosi predstavljaju vrlo čudnu mješavinu ljubavi i mržnje.“
<h2>Erdoğanova prednost je što može da razgovara sa svima</h2>
Neki stručnjaci smatraju da je Erdoğanov stil vođenja države jedna od najvećih prednosti Turske u ovom regionu, gdje su prisutni i zapadni i ruski uticaj.
„Najveća prednost Turske na Balkanu je to što je Erdoğan lider orijentisan ka ciljevima i što može da komunicira sa svima.
 Može da sklapa sporazume sa svakom etničkom i vjerskom grupom pojedinačno, kako želi.“
Vuksanović smatra da je višestruka politika Turske – koja sarađuje i sa Zapadom i sa Rusijom – takođe „privlačna“ zemljama poput Srbije.
Srpska spoljnopolitička doktrina sa „četiri stuba“ promoviše uravnoteženu saradnju sa svim geopolitičkim akterima.
<h2>„Etničke i vjerske napetosti zahtijevaju oprez“</h2>
Etničke i vjerske napetosti u regionu predstavljaju jednu od najznačajnijih linija razdora za zemlje poput Turske, ocjenjuju stručnjaci.
„Problemi u regionu zahtijevaju od Turske da djeluje osjetljivo i uravnoteženo u odnosima.
 Kao i u nedavnim dešavanjima, angažovanje jedne strane može izazvati reakciju druge“, kaže Mehmet Ugur Ekindži.
Vuk Vuksanović opisuje rizike sa kojima se Turska suočava u tom pogledu.
„Ako Turska ode predaleko u podsticanju verzije političkog islama ili nacionalizma koju, na primjer, većinski hrišćanske zemlje Balkana ne odobravaju, mogla bi da se suoči sa rizikom da Grčka, Bugarska, Srbija i druge zemlje počnu da sarađuju protiv nje.“
<h2>Turska sebe vidi kao dio Balkana</h2>
U spoljnoj politici, Turska sebe definiše kao dio Balkana i ističe da preduzima korake za očuvanje mira.
Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Kosova prisustvovali su Balkanskoj mirovnoj konferenciji održanoj u Istanbulu 26. jula.
U saopštenju nakon sastanka, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je:
„Okupili smo se da pronađemo balkanska rješenja za balkanske probleme i da razvijemo konkretne projekte. Razgovarali smo o regionalnim pitanjima.“
<h2>Zabrinutost zbog vjerske radikalizacije</h2>
Radikalizacija, naročito među mladim muslimanima, predstavlja veliku zabrinutost za neke balkanske zemlje.
Tokom građanskog rata u Siriji, Kosovo je bilo među zemljama sa najvećim brojem boraca ISIS-a po glavi stanovnika u Evropi.
Prema istraživanju Ujedinjenih nacija iz 2017. godine, skoro 70 odsto stanovnika Kosova vjerovalo je da u njihovom društvu postoji problem radikalizacije.
Skoro četvrtina ispitanih rekla je da poznaje nekoga ko je bio radikalizovan.
Armend Bekaj kaže da ta zabrinutost i danas postoji i da nije ograničena samo na Kosovo.
„Postoji bojazan da vjerske inicijative koje potiču ili imaju podršku iz Turske mogu dovesti do radikalizacije mladih ljudi u zemljama poput Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine“, kaže on.
Ekindži tvrdi da turska ulaganja u vjerske projekte imaju suprotan efekat.
„Danas se Turska smatra važnim regionalnim akterom, posebno u pogledu ekonomije i bezbjednosti.
 Aktivnosti restauracije se pozitivno posmatraju jer doprinose očuvanju istorijskog nasljeđa regiona, a podrška vjerskim institucijama vidi se kao pozitivan korak u sprječavanju radikalnih pokreta.“

Koliko se promijenila politika Turske na Balkanu

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: redzep-tajip-erdogan