Reforma javne uprave jedan je od ključnih stubova evropskih integracija Crne Gore i centralni dio Klastera 1. Nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja i konkretnih poruka sa Međuvladine konferencije u Briselu, jasno je da je Crna Gora ušla u završnu fazu pregovora sa Evropskom unijom. Evropska vrata su otvorena, ali kroz njih uistinu možemo proći samo sa reformisanom javnom administracijom.
Reforma javne uprave zahtijeva napor ukupnog sistema i ne može biti zadatak samo jedne institucije. Zato smo od početka primjenjivali inkluzivan medjuresorski pristup, uz učešće civilnog sektora, akademske zajednice, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera. Bez takvog partnerstva, rezultati do kojih se došlo ne bi bili mogući.
Ministarstvo javne uprave je, u prethodne tri ipo godine mog ministarskog mandata, ostvarilo značajne iskorake u ovom procesu. Uspostavili smo zakonodavni i institucionalni okvir u skladu sa standardima Evropske unije, unaprijedili sajber bezbjednost i otpornost, razvili brojne elektronske usluge, povezali lokalne samouprave kroz jedinstvene digitalne servise, započeli proces decentralizacije, unaprijedili službenički sistem, uspostavili registar državnih institucija.
To su konkretni i mjerljivi rezultati na koje imamo pravo da budemo ponosni. Posebno ohrabruje činjenica da je posljednji, ujedno i najpozitivniji Izvještaj Evropske komisije do sada, prepoznao i potvrdio jasnu viziju Ministarstva javne uprave, kao i napredak ostvaren na svim nivoima i u gotovo svim oblastima naše nadležnosti. To potvrđuju i priznanja iz uspješnih zemalja EU i NATO.
Zakoni od ključnog značaja za reformu - poput Zakona o Vladi i Skupštini, Zakona o lokalnim samoupravama, Zakona o javnim ustanovama - predstavljaju osnov za jačanje institucionalne stabilnosti, transparentnosti i odgovornosti vlasti. Shodno tome, bez ovih i drugih reformskih zakona nema potpune i održive reforme javne uprave.
Suština evropskih integracija, međutim, ne ogleda se samo u ispunjavanju formalnih obaveza, već u stvarnoj sposobnosti države da sprovodi evropske politike i odgovorno upravlja evropskim fondovima. Ključni uslov da Crna Gora u potpunosti iskoristi prednosti članstva u Evropskoj uniji i da funkcioniše ravnopravno sa drugim državama članicama je upravo suštinski reformisana javna uprava.
Ministarstvo javne uprave spremno je da svoj dio posla privede kraju. Naši timovi rade profesionalno, efikasno i odgovorno, uz puno povjerenje evropskih partnera i relevantnih
domaćih aktera. Ono što je u ovoj fazi presudno jeste nedvosmisleno opredjeljenje svih političkih subjekata da pokažu političku zrelost i odgovornost te da evropska integracija ostane iznad uskih partijskih interesa.
U završnici pregovora, pred nama su definisani prioriteti:
· Jačanje administrativnih kapaciteta.
· Profesionalizacija i depolitizacija javne uprave.
· Kontinuirana obuka državnih službenika za rad u evropskom administrativnom okruženju.
· Decentralizacija i jačanje lokalnih samouprava u skladu sa evropskim principima i praksom.
· Dalja digitalizacija i jačanje sajber bezbjednosti
Mnoštvo je važnih ciljeva i veliki dio posla je pred nama. Ipak, optimista sam. Proces tranzicije i evropskog sazrijevanja crnogorskog društva je nepovratno odmakao. Naredna godina biće od presudnog značaja. Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine napraviti odlučujući iskorak ka punopravnom članstvu i uspostaviti sistem dobre uprave kakav već decenijama postoji u razvijenim evropskim demokratijama.
Crna Gora više nema vremena za kozmetičke promjene. Sudar profesionalizma i političkih interesa je u toku, a njegov ishod odrediće našu evropsku budućnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Reforma javne uprave - jedan od ključnih koraka u završnici evropskog puta

Na Šestoj sjednici Savjeta za reformu javne uprave, kojom je predsjedavao ministar javne uprave, Maraš Dukaj, potvrđena je posvećenost Vlade Crne Gore reformi javne uprave, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
- U susret intenzivnijoj fazi evropskih integracija i dinamičnom zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Crna Gora mora imati efikasnu, profesionalnu i odgovornu javnu upravu, sposobnu da sprovede zahtjevne evropske politike, primijeni evropsko zakonodavstvo i obezbijedi njegovu dosljednu primjenu u praksi. Jačanje koordinacije reforme javne uprave vidim kao ključni preduslov za postizanje konkretnih i mjerljivih rezultata. Ovakav pristup predstavlja jasan izraz posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima i potvrđuje našu spremnost da reforme sprovodimo planski, odgovorno i u potpunosti u skladu sa očekivanjima Evropske unije- istakao je ministar Dukaj.
U kontekstu jačanja koordinacije reforme javne uprave razmotrena je informacija o formiranju i radu Koordinacionog tima za sprovođenje reforme javne uprave. Savjet je ukazao da uspostavljanje ovog tima predstavlja ključni korak ka efikasnijem praćenju reformskih aktivnosti, boljoj razmjeni informacija među institucijama i jačanju operativne podrške svim učesnicima uključenim u proces reforme. Kroz aktivnosti Savjeta za reformu javne uprave i koordinacionog tima, Vlada Crne Gore potvrđuje svoju posvećenost ispunjavanju preuzetih obaveza, jačanju administrativnih kapaciteta i obezbjeđivanju dosljedne i koordinisane primjene reformskih politika u skladu sa evropskim standardima.
Posebnu pažnju, kako je istakao ministar Dukaj, Vlada posvećuje reformi sistema lokalne samouprave, kroz izradu novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Nacrt ovog Zakona je predstavljen na sjednici Savjeta i jedan je od ključnih preduslova za decentralizaciju i jačanje kapaciteta opština. Istaknuto je da Zakon treba da doprinese jasnijem definisanju nadležnosti, većoj odgovornosti lokalnih vlasti i unapređenju kvaliteta usluga koje se pružaju građanima na lokalnom nivou.
- Efikasan napredak u reformi javne uprave ne može se ostvariti bez kontinuiranog praćenja ključnih procesa u oblasti javnih finansija i upravljanja javnim sektorom- istakao je Dukaj.
U tom kontekstu, Savjet za reformu javne uprave redovno prati napredak u ovoj oblasti, a na sjednici su razmatrane Informacija o zaključcima PFM Dijaloga sa Evropskom komisijom, održanog 18. novembra 2025. godine, kao i Informacija o stepenu realizacije aktivnosti koje se odnose na izradu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Istaknuta je važnost uspostavljanja pravednog, održivog i transparentnog sistema zarada, koji će doprinijeti profesionalizaciji javne uprave i zadržavanju kvalitetnog kadra. Time se potvrđuje da Vlada dosljedno sprovodi mjere usmjerene na jačanje transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti u upravljanju javnim sredstvima, s ciljem postizanja dugoročne stabilizacije javnih finansija.
Savjet je razmatrao i Informaciju o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora, pri čemu je istaknuto da unapređenje inspekcijskog sistema ima značajan uticaj na pravnu sigurnost, poslovni ambijent i dosljednu primjenu propisa.
Na kraju sjednice, Savjet je upoznat sa nalazima Bijele knjige - Investiciona klima u Crnoj Gori 2025, koju je predstavio Savjet stranih investitora. Naglašeno je da preporuke iz Bijele knjige predstavljaju značajan izvor informacija za dalje unapređenje politika i praksi u oblasti javne uprave, dajući osvrt na efikasnost javne uprave, digitalizaciju javnih usluga i regulatorni okvir za elektronsku upravu, kao i njihov praktičan uticaj na poslovanje kompanija, posmatrano kroz prizmu biznis zajednice u Crnoj Gori.
Sjednica Savjeta za reformu javne uprave zaključena je uz poruku da će Vlada Crne Gore kroz redovne sjednice i pojačanu koordinaciju, u saradnji sa relevantnim institucijama i predstavnicima privrede, nastaviti snažno da podržava sprovođenje reformi usmjerenih ka modernizaciji sistema javne uprave, jačanju njegove funkcionalnosti i obezbjeđivanju konkretnih i održivih rezultata u praksi.

Dukaj: Reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore nema stvarnu namjeru da sprovede optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, te da kontinuirani rast broja zaposlenih pokazuje da je državna administracija i dalje „sigurno stanište za partijski kadar'', kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović.
- Crna Gora ima ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, koji iz godine u godinu raste, a prati ga i rekordno izdvajanje za bruto zarade. U predlogu budžeta za 2026. godinu za plate je planirano čak 726 miliona eura. Nažalost, ovo nije posljedica — kako se često tvrdi — ‘razvoja’ države, već prije svega partijske potrebe da se u državne institucije smjesti što veći broj svojih ljudi- istakla je Gvozdenović.
Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija iz septembra 2025. godine, u javnoj upravi radi 54.841 osoba. Od toga je na centralnom nivou zaposleno 47.584, a na lokalnom 7.257 ljudi — što je povećanje od 4.655 zaposlenih u odnosu na decembar 2020.
- Ovi brojevi nijesu konačni, jer nemamo podatke o broju zaposlenih u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i opština. Iako Vlada tvrdi da je uspostavila kompletnu evidenciju, mi i dalje ne znamo koliko ljudi radi u još 174 državna i opštinska preduzeća- ističe ona i dodaje da ne postoje ni evidencije o angažovanima po ugovorima o djelu i privremenim i povremenim poslovima.
Gvozdenović upozorava da stvarni broj zaposlenih u javnom sektoru značajno premašuje zvanične podatke, pa bi uspostavljanje potpunih i provjerenih evidencija moralo biti prvi korak za bilo kakvu ozbiljnu reformu.
Podsjeća da je premijer ranije ove godine najavio zamrzavanje zapošljavanja i smanjenje broja zaposlenih za 20 odsto, uz obrazloženje da „mnogi ljudi ne rade, ne dolaze na posao ili rade neadekvatno“.
- Očigledno je da taj način nije pronađen — ili ga, zapravo, Vlada uopšte ni ne traži- ocjenjuje Gvozdenović.
Uprkos povećanju broja zaposlenih, Crna Gora, prema njenim riječima, i dalje nema dovoljno stručnih i institucionalnih kapaciteta za sprovođenje reformi i evropskih obaveza.
- Evropska komisija jasno poručuje da nedostatak administrativnih kapaciteta utiče na proces usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u svim sektorima- ističe Gvozdenović.
Reforma javne uprave, kako podsjeća, podrazumijevala bi izradu sveobuhvatnih funkcionalnih analiza, koje bi pokazale gdje postoji manjak, a gdje višak zaposlenih. Međutim, iz same Strategije reforme javne uprave i izvještaja je jasno da takve analize vjerovatno neće biti izrađene do kraja aktuelnog strateškog ciklusa, iako su bile planirane za sektore obrazovanja i zdravstva.
- Indikator uspjeha u uspostavljanju optimalne javne uprave navodi smanjenje udjela broja zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. Međutim, kako raste ukupna zaposlenost, ovaj udio se automatski smanjuje — iako broj zaposlenih u javnom sektoru realno raste. Vlast to pokušava predstaviti kao rezultat reformi, ali DRI jasno navodi da je riječ o periodičnim kretanjima na tržištu rada, a ne o plodovima fiskalne i kadrovske politike- kaže Gvozdenović.
Gvozdenović smatra da je bilo teško očekivati da najglomaznija Vlada Crne Gore do sada zaista sprovodi optimizaciju i profesionalizaciju uprave.
- Nažalost, uprkos obećanjima o meritokratiji, vlast je očigledno preuzela najprepoznatljiviji modus operandi prethodne trodecenijske vlasti — jačanje partijske kontrole kroz širenje administracije, umjesto njenog unapređenja- zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Partije ne dozvoljavaju optimizaciju javne uprave, pod izgovorom ''razvoja'' države se zapošljavaju partijski ljudi

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: reforma-javne-uprave