Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Protesti u Srbiji, kao i oni organizovani početkom godine u Crnoj Gori, iako inicijalno pokrenuti kao reakcija na tragedije, odražavaju šire nezadovoljstvo politikama koje vladaju, korupcijom i institucionalnom neefikasnošću, istaknuto je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O udruživanju mladih, uzrocima i refleksijama protesta, kao i njihovoj budućnosti, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Hanom Rastoder, rediteljkom i studentskom aktivistkinjom iz Crne Gore i studentskim aktivistom iz Srbije Pavlom Cicvarićem.
Cicvarić proteste u Srbiji, pokrenute nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne vidi izolovano, već kao dio kontinuiranog nezadovoljstva građana te države prema vlasti u posljednjih pet godina.
- Proteklih nekoliko godina u Srbiji imamo jedan veliki protest protiv vlasti, koji oscilira po intenzitetu i mijenja temu, ali poenta je da u Srbiji postoji jedna pobuna, jedno nezadovoljstvo koje samo mijenja oblike - istakao je Cicvarić.
Kako su se raniji protesti gasili i gubili snagu, jedno od pitanja je i razlog opstanka aktuelne pobune. Cicvarić to dovodi u vezu sa stepenom represije koju vlast vrši nad građanima.
- Stepen nasilja od strane vlasti povećava se iz godine u godinu. Prije nekoliko godina veliki incident bi bio da se uhapsi neki student ili aktivista, a sada imate toliko hapšenja, toliko represija, da kada bi poredili Srbiju sada i prije pet godina - to nijesu iste Srbije. Možda je sada u onoj izreci da što više satiremo zvijer u ćošak, to će ona biti opasnija - naveo je Cicvarić.
Hana Rastoder, govoreći o protestima koje je predvodila neformalna studentska grupa Kamo Śutra nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, ističe da su se mladi u Crnoj Gori inspirisali primjerom svojih kolega iz Srbije i željom da odgovore na nepravde izazvane djelovanjem političara.
- Ljudi su izašli na ulice iz osjećaja povrijeđenosti, ali i bespomoćnosti pred neograničenom glupošću i nekompetentnošću naših političara &nbsp;i bezobraznom ambicijom koju su pokazali. Ovo nije problem samo trenutne vlasti, već decenijski obrazac u ovom dijelu Balkana - navela je Rastoder.
Međutim, protesti su naišli na izazove, uključujući pritiske i ograničenu podršku, što je dovelo do njihovog gašenja.
- Na protestima su se pojavljivali i pristalice bivše vlasti. Onda je počeo da se vrši pritisak na nas da se nekako jasno opredijelimo - gdje smo i čiji smo, koga podržavamo, uz koga mi to stojimo, ko nam smeta na protestima, ko nam ne smeta na protestima. I odjednom je to pitanje - čiji smo mi, kome pripadamo - postalo važnije za javnost, nego ono za šta smo se mi i borili - preuzimanje odgovornosti - objasnila je Rastoder.
Cicvarić smatra da odsustvo formalnog liderstva u studentskim protestima može biti prednost, ali i da bi veća koordinacija među grupama doprinijela učinkovitosti.
- Kada neki pokret nema lidera on je zaštićen u smislu da ne može da se blati i kompromituje jedna osoba. Ali, mislim da mora da postoji neki vid strukture ili komunikacije između različitih društvenih grupacija. Mi u Srbiji imamo jedan širok front koji nerijetko nema kontakt, odnosno grupacije unutar tog fronta nemaju kontakta jedni sa drugima - naglasio je Cicvarić.
Grupe koje čine pobunu su, podsjetio je, studenti, zborovi, civilni sektor i političke partije i vjeruje da će svi oni u jednom trenutku morati da se udruže.
- Kao neki vid koordinisanog šireg bunta koji će na kraju moći nenasilno da smijeni ovu vlast. Oni često izvlače iz konteksta šta mi pričamo i prozivaju nas da hoćemo da pravimo neke revolucije. Nema ovdje govora o revolucijama, ovdje ima govora samo o institucijama koji ne rade svoj posao i institucionalnim mirnim dolaskom na vlast - rekao je Cicvarić, ali nije mogao da govori o potencijalnom udruživanju u političku partiju ili pokret.
Oba sagovornika ističu da nenasilni karakter protesta povećava njihovu snagu, jer vlast ne zna kako da odgovori na mirne demonstracije, kao i da bi konačni potencijalni uspjeh protesta u Srbiji pozitivno uticao na čitav region.
Rastoder dodaje da iako studentski pokret u Crnoj Gori nije u potpunosti ostvario ciljeve, doprinio je promjeni svijesti građana.
- Nešto u kolektivnoj svijesti se jeste, makar malo, pomjerilo. I mislim da se upravo tih promjena naši političari boje. Promjene fokusa sa trivijalnih problema na one konkretne koje utiču na građane. Svaka vrsta protesta, svaka vrsta pokazivanja da mi možemo da stojimo zajedno pred njima, jeste njima razlog za strah - zaključila je Rastoder.
Ovaj PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

1250x600

Protesti u regiji pokazuju da mladi mogu da se suprotstave neodgovornim vlastima

Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

Crna Gora, iako mala, vodi politiku saradnje, a ne konkurentnosti - poručila je direktorica NTO Crne Gore Ana Tripković Marković koja je moderirala drugi, završni, panel foruma „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ posvećen partnerstvima kao motoru globalnog rasta.
Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić naglasio je da je avio-saobraćaj najvažniji most između zemalja i najavio nove linije: Madrid, Barselonu i dolazak British Airways-a. „Uz nove rute širi se sezona i otvaraju velika tržišta“, rekao je Tolić.
Predstavnik Air Montenegro Radisav Milošević istakao je da je 2025. uspješna godina: preko 470.000 putnika, očekivan prelazak 500.000, stabilan finansijski rezultat i planirano povećanje destinacija i rotacija u narednoj sezoni.
Generalni direktor Turkish Airlines-a u Crnoj Gori Mutalip Ilhan naglasio je rast interesovanja za Crnu Goru, posebno iz Kine:
- Crnu Goru ne treba predstavljati samo kao ljetnju destinaciju. Imate UNESCO nasljeđe, imate sadržaje - sada treba produžiti sezonu i promijeniti percepciju - naveo je on.
Direktorica TN Slovenska plaža Vesna Vujović poručila je da nove avio-linije otvaraju tržišta i za hotelski sektor, ali da je za produženje sezone neophodno razvijati sadržaje, ne samo povezanost.
Generalni direktor Adriatic Marinas David Margason istakao je potrebu za jačom komunikacijom između Vlade i privatnog sektora.
- Turizam se promijenio - sve je više rezidenata i dugoročnih boravaka. Moramo zajedno planirati kako bismo odgovorili novim trendovima - rekao je on.

Ključ uspjeha regiona je saradnja i jača povezanost

&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.
On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.
- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.
- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

Nacionalizam i zloupotreba vjere za političke ciljeve razaraju demokratske temelje regiona i udaljavaju ga od evropskih vrijednosti, a odgovori nijesu tako jednostavni kako to populisti pokušavaju predstaviti, poručeno prilikom zvaničnog otvaranja regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“.&nbsp;
Regionalni plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, ocijenio je da su teme ovogodišnjeg regionalnog plenuma - nacionalizam i klerikalizam - neka od ključnih pitanja vezanih za mir i stabilnost Zapadnog Balkana, perspektive pristupanja država regiona Evropskoj uniji (EU), ali da su relevantne za čitavu Evropu.&nbsp;
Istakao je da je nacionalizam suprotan patriotizmu i da nosi netoleranciju, podjele i negiranje „drugih“, &nbsp;kako na međunarodnom nivou, unutar EU i pojedinačnih društava.
- Nacionalizam jasno stoji na putu razvoja regiona, a zloupotreba vjere za političke svrhe nikada nije dovodila do mira - poručio je Felten, uz opasku da to vodi sužavanju prostora za građane jer država postaje plijen nekih nacionalnih ili vjerskih grupa.&nbsp;
Antifašistički, građanski i multietnički elementi, po njegovom mišljenju, najbolje su karakteristike crnogorskog nacionalnog identiteta.
- Društvena kohezija ove države zavisi od podržavanja i aktivnog branjenja tih karakteristika - naveo je on.
Posebno se osvrnuo na manipulaciju sa evropskim vrijednostima od protivnika EU integracija.
- Pogrešno predstavljanje vrijednosti EU postalo je oružje onih koji ne žele članstvo u EU - kazao je Felten, navodeći da je rezultat te propagande i manja podrška EU posljednjih mjeseci u Crnoj Gori. Istakao je da one koji demonizuju evropske vrijednosti treba pitati šta je pogrešno sa njima i zašto su protiv njih.
Zlokobni narativi su, cijeni on, često bazirani na klerikalizmu i nacionalizmu. Dodao je da civilno društvo mora biti glavni otpor protiv takvih zlokobnih pristupa.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, istakla je da naslov ovogodišnjeg plenuma nije samo dijagnoza stanja demokratije u regionu, već i poziv na djelovanje.
- Te pukotine nijesu apstraktne, one su u institucijama koje gube povjerenje građana, u obrazovanju koje se povlači pred mitovima, i u društvima u kojima strah i vjera u autoritet sve češće zamjenjuju kritičko mišljenje i slobodu. Demokratija na Balkanu ne puca zbog slabih zakona, već zbog slabih vrijednosti, i vrijeme je da ih ponovo učinimo snažnim - poručila je Uljarević.
Ilustrovala je to i kroz jedan primjer iz Crne Gore.
- Te pukotine su stvarne. To pokazuje i činjenica da naši organi reda i zakona, od avgusta, navodno ne mogu da pronađu bronzani spomenik ratnom zločincu visok dva metra. Javno ih ismijava najradikalniji dio SPC-a, koja danas drži ključne poluge moći u nominalno sekularnoj državi i sve to u interesu autokrate iz susjedne države, koji tako demonstrira koliko lako može da utiče na Crnu Goru - navela je Uljarević.
U osvrtu na Crnu Goru, istakla je i da se liderska pozicije ne može mjeriti samo kroz tehničke kriterijuma već inkorporiranjem evropskih vrijednosti koje društvo istinski živi.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sead Turčalo, mišljenja je da je region izložen „opasnosti jednostavnosti“ zbog nacionalista i populista koji nude suviše jednostavne odgovore na vrlo složena pitanja.
- Ti jednostavni odgovori kreiraju pukotine u demokratiji, jer eliminišu sve što smatraju da je suvišno, a suvišan je i pluralizam mišljenja - naveo je Turčalo.
On je istakao da jednostavnost vode ka isključivosti, podsjećajući da su upravo ideologije isključivosti na ovom prostoru kreirali ratove i ratne zločine.&nbsp;
- Naš zadatak ne bi bio da popunimo te pukotine demokratije, nego da pogledamo kroz te pukotine, vidimo svjetlost, uspostavimo dijalog i kroz dijalog njegujemo plutralizam i pokušamo da dođemo do rješenja - rekao je Turčalo.
Kako je kazao, oni koji žele jednostavnost ne mogu odgovoriti na pluralizam i dijalog i „zato ne treba te pukotine zatvarati, već ih popunjavati dijalogom“.
&nbsp;Izvršni direktor ADD-a, Balša Božović, osvrnuo se na situaciju u Srbiji i tragediju u Novom Sadu.
- Anketna komisija koju su napravili profesori sa beogradskog i novosadskog univerziteta, pregledala je preko 500,000 dokumenata, istražila i utvrdila da je Vučić lično odgovoran za tu tragediju - rekao je Božović.
On je podsjetio da je iza Srbije teška decenija, 13 godina, vlasti aktuelnog režima Aleksandra Vučića.
- To može da se sublimira u Izvještaju Evropske komisije koji je skoro stigao - prekinute su evropske integracije, potpuno su zaustavljene. Srbija se pominje kao tačka destabilnosti, kao ruski partner na Zapadnom Balkanu i kao neko ko ide nasuprot vanjske i bezbjednosne politike EU - kazao je Božović.
Kako je naveo, za regionom je i nekoliko loših decenija sa sumornim bilansom velikosrpske politike i naporima nekih aktera da i danas pokušaju uspostaviti „Srpski svet“ kao evropeizaciji regiona.
Božović je, citirajući novinara Tomu Markovića, rekao da je „Ćacilend velika Srbija u malom“.
- Sve što je taj koncept trebalo da predstavlja 90-ih i što je danas, to je tamo. Tamo su pripadnici JSO-a, koji su pravili ratne zločine, ubili premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine, tamo je šef zemunskog klana, koji je poznatiji kao škaljarski klan u Crnoj Gori. U Ćacilendu su optuženi za ratne zločine, silovatelji, kriminalci, batinaši - rekao je Božović.
To je, kaže, vrijednost koju Vučić baštini ispred svoje kancelarije pokušavajući da se suprostavi građanima i da region zarobi u antievropskom narativu.
- To je alternativa ako ne želite EU, taj ćacilend. Zato je suštinski važno da Crna Gora uđe u EU, jer će to pomoći unutrašnjim snagama u Srbiji da se izbore za demokratizaciju države - rekao je Božović.&nbsp;
Direktor kancelarije FES za Crnu Goru, Srbiju i Kancelarije za Sjevernu Makedoniju, Peter Hurelbrink, rekao je da je regionalni plenum tokom godina postao važna prilika za razmjenu mišljenja o najznačajnijim pitanjima sa kojima se suočavaju društva na Zapadnom Balkanu.
On je zahvalio partnerima – CGO-u, ADD-u i sarajevskom FPN-u na organizaciji plenuma.
- Nadam se da ćemo pružiti što više novih uvida, saradnje i rezultata - poručio je Hurelbrink.

Nacionalizam i zloupotreba vjere stoje na putu razvoja regiona

Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Države regiona donijele su odluku o evakuaciji osoblja ambasada iz Izraela i Irana zbog trenutne bezbjednosne situacije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju ambasada BiH u Iranu i Izraelu.
Hrvatska je u srijedu najavila da će sprovesti evakuaciju svojih diplomata iz Izraela i Irana, i potvrdila da radi i na repatrijaciji hrvatskih državljana iz tih sukobima pogođenih područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je nakon sjednice Vlade kako je odlučeno da Hrvatska, poput drugih zemalja, evakuiše zaposlene u ambasadama u Teheranu i Tel Avivu.
On je naglasio da Hrvatska radi i na evakuaciji, odnosno repatrijaciji hrvatskih državljana iz Izraela i Irana.
Premijer Srbije Đuro Macut razgovarao je danas u Kairu sa ministrom vanjskih poslova, emigracija i dijaspore Egipta Badrom Abdelatijem, o hitnoj evakuaciji državljana Srbije koji se trenutno nalaze u Izraelu, a čiji broj prelazi 2,5 hiljade.
Macut je Abdelatiju zahvalio na punoj i bezuslovnoj podršci Egipta Srbiji u ovom kriznom trenutku, budući da je ta zemlja pomogla u svim neophodnim koracima kako bi se obezbjedila sigurna evakuacija građana Srbije koji se nalaze na teritoriji Izraela.
- Premijer Srbije zahvalio je na solidarnosti i prijateljstvu koje je Egipat pokazao - navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da je iz Irana povuklo sve diplomatsko osoblje, uključujući i članove porodica zaposlenih u ambasadi u Teheranu.
U saopštenju se navodi da su sve konzularne usluge za građane u Iranu do daljnjeg obustavljene.
Sjeverna Makedonija evakuisala je prvu grupu od osmoro svojih državljana s teritorije Izraela, koji su u utorak uveče doputovali avionom u Skoplje.
Ministarstvo vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije u saopštenju je potvrdilo da je prva grupa makedonskih državljana koji su tražili evakuaciju s teritorije Izraela sigurno stigla na aerodrom u Skoplju.
Taj potez uslijedio je u jeku eskalacije vazdušnih i raketnih napada između Izraela i Irana.
Izraelske vlasti su saopštile da je od petka, od početka sukoba, u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 ljudi, a stotine povrijeđeno.
U Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 ljudi, a više od 1,3 hiljade je ranjeno.

Države regiona evakuišu ambasade iz Izraela i Irana

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: region