Službenici Sektora granične policije su, u okviru akcije “Stranac”, a u saradnji sa inspekcijskim službama, tokom 2025. godine realizovali 18.864 represivne mjere prema stranim državljanima, dok je u istom periodu naplaćeno više od 730.000 eura novčanih kazni shodno prekršajnim nalozima.
U toku decembra realizovano je 1.775 represivnih mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Sproveli su 19 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovana 31 akcija.
U okviru ovih aktivnosti donijeto je: 228 rješenja o povratku lica, 129 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 24 rješenja o protjerivanju stranih državljana.
Prinudno su udaljena 24 strana državljanina, podnijeto je 525 inicijativa za prekid privremenog boravka, a donijeto sedam rješenja o blažim mjerama.
U oktobru je bilo 814 prekršajnih prijava i naloga stranim državljanima. U istom periodu, 13 stranih državljana je smješteno u Prihvatilište za strance.&nbsp;
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama su u skraćenom postupku predata 24 strana državljanina - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Akcija „Stranac“: 18.864 represivne mjere u 2025, naplaćeno više od 730.000 eura kazni

U okviru akcije „Stranac“ jedan stranac prinudno je udaljen, boravak je otkazan za njih 16, a donijeto je i 19 rješenja o njhovom povratku.
Iz Uprave policije je saopšteno i da su izdata 64 prekršajna naloga, te da je iniciran prestanak privremenog boravka za troje stranih državljana.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.036 mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.212 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.436 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 186 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore - naglasili su u Upravi policije.
Boravak je, kako su dodali, otkazan za 1.711 osoba, dok je za 1.327 iniciran prestanak privremenog boravka.

Boravak otkazan za 16 stranaca, jedan prinudno udaljen

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Iako je zakonom zabranjeno, prosjačenje u Crnoj Gori je svakodnevica, a za neke često i jedini način da prehrane porodicu. Takav je slučaj i Valentine Radosavljević iz beranskog naselja Talum.
Ona je zbog toga sada iza rešetaka, a njen suprug Mirsad Dubrani, koji nema nikakva dokumenta, posao i primanja, brine o desetoro djece.
Dok se njegova supruga, više puta procesuirana zbog prosjačenja, ponovo suočava sa optužbama - odnosno da je u Plavu 19. septembra koristila dvogodišnju kćerku za prosjačenje i prekršila ranije izrečenu zabranu napuštanja mjesta prebivališta, njen suprug tvrdi da tog dana u Plavu nije prosila, a ranije postupke pravda potrebom da prehrani porodicu.
- Bila je da prosi jer nijesmo imali. To je od moranja, nije od volje, što ona to voli da radi. Nego, nužda tjera čovjeka da to mora - jer desetoro đece mora da se prehrani. Imam dijete bolesno sa epilepsijom, sa posebnim potrebama. Znači morala je da izađe. I izašla je i tog dana su je uhapsili i dali su joj zabranu, da se javlja svaki poneđeljak ovdje kod nas u policiju - rekao je Dubrani za Televiziju E.
On je rođen u Crnoj Gori, ali nema lična dokumenta - kao ni njegova djeca. Zato ih sistem ne prepoznaje ni kada je riječ o socijalnoj pomoći, ali ih vidi u dijelu represivnih mjera i kaznene politike.
Bez papira on nema pravo na posao, a bez posla nema ni načina da prehrani porodicu. Sve to, kaže Mirsad, dovodi do prazne trpeze i situacija kada nemaju ni za hljeb
- Dešavalo se više puta. I što da radite tada? Što da radimo?! Sjedimo kod kuće i zabavljamo đecu kako ne bi tražili da jedu. Bez dokumenata sam, bez ikakvih prava sam. Živi, ali kao mrtvi. Kao da ne postojimo - rekao je on.
Mirsad kaže da ne traži milostinju - već pravo da radi i prehrani porodicu. Sada, dok je supruga u zatvoru, i to što je mogao da zaradi više ne može, a djeci je, kaže, teško jer majka nije tu.
Valentnin sin Dario Dubrani to potvrđuje.
- Bez majke mi je teško. Otac i brat nekad kad imaju posao, izađu da rade. Kad nijesam ja kući, kad sam u školi i moju sestru uhvati napad i niko ne zna da joj taj napad smiri. I nemam stvari za školu. Ponekad nađem nešto da se obučem. Imam prljave patike, prljave stvari, idem sa ovim prljavim stvarima u školu - rekao je on.
Da prosjačenje u Beranama nije samo pitanje prekršaja, već siromaštva, nezaposlenosti i nedostatka dokumenata kažu u beranskom Udruženju za podršku Roma I Egipćana.
Bez njih, ukazuju, ljudi ostaju bez posla, bez zdravstvene i socijalne zaštite - i bez šanse da djeca iz romskih porodica izađu iz začaranog kruga.
U Udruženju smatraju da je ključ u obrazovanju i zapošljavanju, jer dok god porodice nemaju osnovne uslove za život, ni represivne mjere neće moći da spriječe ono što ih na prosjačenje gura - goli opstanak. Baš kao ni u slučaju Valentine Radosavljević kojoj je određen pritvor od 30 dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm1PPrLg5cqA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sistem ih vidi u dijelu represivnih mjera, ali ne i kad je riječ o socijalnoj pomoći

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: represivne-mjere