Početkom svake godine skoro svako traga za nekom svojom rezolucijom. Neko želi da izgubi koji kilogram, neko da ostane u boljoj kondiciji, neko da se manje brine, a više raduje. Ima i onih koji odluče da više pažnje posvete porodici, prijateljima, gradu u kojem žive ili mjestu iz kojeg su potekli. Koliko ljudi, toliko i rezolucija.
<h2>Naša stvarnost i naša potraga</h2>
Ja ću pokušati da ove godine otvorim, za sve nas jednu drugačiju potragu: potragu za rezolucijom crnogorskog konflikta.
Dok Njujork tone u večernju buku, a ulice se pune ljudima koji nigdje ne žure jer znaju da će sistem raditi i sjutra, mislim i razmišljam o Crnoj Gori. Ne iz nostalgije, već iz potrebe da razumijem što se to kod nas uporno ne završava? Kako je moguće da jedna mala zemlja, sa tolikom istorijom opstanka, ne uspijeva da se dogovori oko najosnovnijeg: što je država i čemu ona služi?
Iz daljine se jasnije vidi ono što se iz blizine često potiskuje. Crna Gora danas ne živi u smislu političke krize. Ona živi krizu smisla države.
<h2>Konflikt koji se namjerno ne izgovara</h2>
U javnosti se i dalje sporimo oko istorije, indentiteta, izbora i funkcija, dok suštinski spor ostaje prećutan. A on je jednostavan i bolan: da li Crna Gora želi da bude građanska, sekularna i institucionalna država, ili samo teritorija na kojoj se sudaraju identitetski projekti i tuđe ambicije?
To nije sukob između partija. To je sukob između države i privida države.
I taj konflikt se ne održava slučajno. On se svjesno produžava, jer mnogima odgovara stanje trajne napetosti u kojem se ne polažu računi, u kojem se ne mjeri učinak, i u kojem se lojalnost nagrađuje više od znanja.
<h2>Država bez dogovorenog minimuma</h2>
Svaka zajednica koja želi da traje mora imati minimum oko kojeg nema dileme. Ne minimum identiteta, već minimum zajedničkog života.
Da li smo saglasni da su institucije iznad crkava i partija?
Da li smo saglasni da se Ustav poštuje, a ne tumači po dnevnoj potrebi?
Da li smo saglasni da Evropa nije marketinški slogan, već vrijednosni izbor?
Ako na ova pitanja nema jasnog odgovora, onda ne govorimo o krizi vlasti, već o krizi društvenog ugovora. A društvo bez ugovora ulazi u stanje trajnog konflikta, iako formalno ima mir.
<h2>Institucije kao posljednja linija odbrane</h2>
Institucije nijesu hladni mehanizmi bez lica i glasa. One su nepisani sporazum među nepoznatima, obećanje da će pravila važiti i onda kada se ne poznajemo, i onda kada se duboko ne slažemo. Bez tog dogovora, društvo se ne raspada naglo, već se polako raslojava.
Kada sudstvo oslabi, ulice preuzimaju ulogu sudnica, a građanski protesti postaju posljednje utočište pravde.
Kada obrazovanje izgubi autoritet, mitovi, predrasude i improvizacije ulaze u učionice kao zamjena za znanje.
Kada mediji istinu podrede interesima vlasti, povjerenje se povlači iz javnog prostora, tiho, ali trajno.
Država tada ne pada uz prasak, niti pod teretom jednog događaja. Ona se isprazni iznutra, od smisla, od pravila, od povjerenja. A prazna država postaje idealan plijen: prostor u koji se useljavaju lične ambicije, kolektivne sujete i nacionalni mitovi, tražeći u njenim ostacima opravdanje za vlastite slabosti.
<h2>Politika bez mjere, gorivo konflikta</h2>
U Crnoj Gori politika prečesto prestaje da bude upravljanje, a postaje identitetska borba bez kraja. U takvoj politici nema mjesta za kritiku, samokritiku i odgovornost. Postoje samo “naši” i “njihovi”.
Ali država se ne vodi emocijama. Ona se vodi pravilima, znanjem i mjerom. Rezolucija konflikta počinje tek onda kada politika prestane da glumi vjeru, a počne da rješava probleme.
Ko god svjesno potpiruje strah, ko god relativizuje Ustav, ko god normalizuje ekstremizam, nije dio rješenja, već dio problema, bez obzira na to s koje strane političkog spektra dolazi.
<h2>Ekonomska tišina ispod političke buke</h2>
Ispod glasnih identitetskih rasprava postoji jedna dublja, upornija tišina, ekonomska. O njoj se najmanje govori, a najviše odlučuje.
Društvo koje ne proizvodi, koje zavisi od sezone, kredita, doznaka i uvoza, uvijek će prije tražiti krivce nego rješenja.
Ekonomska nesigurnost rađa političku nervozu. Kada ljudi nemaju izvjesnost rada, plate i budućnosti, identitet postaje zamjena za socijalnu politiku. Zastava tada prekriva prazni frižider. Mit zamjenjuje perspektivu.
Crna Gora već dugo izbjegava ozbiljnu raspravu o modelu razvoja. Živimo između turizma koji traje tri mjeseca i države koja traje cijelu godinu. Između javne potrošnje koja raste i realne ekonomije koja stagnira.
Bez dostojanstvenog rada nema dostojanstvenog društva. Bez regionalne ravnoteže nema unutrašnje stabilnosti.Ekonomija nije tehničko pitanje. Ona je pitanje mira.
<h2>Kako se konflikt rješava - bez iluzija</h2>
Rezolucija crnogorskog konflikta ne počinje pomirenjem po svaku cijenu. Ona počinje istinom bez kalkulacije:
Prvo: Crna Gora mora jasno definisati da je država iznad svih partikularnih projekata: vjerskih, nacionalnih i političkih.
Drugo: Institucije moraju biti vraćene u ustavne okvire i zaštićene od partijskog zarobljavanja.
Treće: Politika mora biti svedena na upravljanje, a ne mobilizaciju straha.
Četvrto: Ekonomska politika mora postati centralna politika države, jer bez razvoja nema stabilnosti.
Peto: Mora se uspostaviti kultura lične odgovornosti, bez kolektivnih alibija.
Ko na ovo nije spreman, taj ne želi rezoluciju konflikta, već njegovo trajanje.
<h2>Između komfora i odgovornosti</h2>
Rezolucija crnogorskog konflikta ne traži jedinstvo mišljenja, već konkurenciju rješenja. Vladajuća koalicija i opozicija moraju prestati da ratuju identitetima i početi da se takmiče programima: kako se živi bolje, kako se radi sigurnije, kako država postaje funkcionalna.
Evropski okvir ne znači tišinu, već pravila. Ne znači saglasnost, već odgovornost. Vlast mora biti spremna da se mjeri učinkom, opozicija da se dokazuje boljim rješenjima. Sve ostalo je politički alibi.
Država koja ide ka cilju dopušta različite puteve, ali ne dopušta lutanje. Crna Gora danas ne traži novi identitet, traži mjeru.
A mjera je uvijek znak zrelosti. Dok je ne pronađemo, konflikt će trajati i hraniti sam sebe.
Kada je pronađemo, politika će konačno postati ono što mora biti - služba građanima, a ne rovovski rat bez kraja i smisla.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rezolucija crnogorskog konflikta

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Nije se moglo naslutiti da je neko u stanju da tako bestijalno orgija pred ženom, majkom koja je spremna da se, rizikujući život, bori za pravdu i istinu o smrti svoga djeteta. Nije se moglo naslutiti da dijelimo vazduh i prostor sa takvim bezdušnicima. Režim Aleksandra Vučića je probio svije moralno dno, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Skupštini Srbije, Srđan Milivojević.
Dijana Hrka traži pravdu za svoje dijete, sina kojeg je izgubila kada se srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu. Dijana, nakon godine borbe za pravdu na ulici, sa hiljadama studenata i garđana, sada danima štrajkuje glađu majka ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Poslanik Srđan Milivojević kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije savladan bolom jedne majke, već je nečovječno dozvolio da se pušta muzika i igraju kola, pred Dijanom Hrkom. Tako nešto, kako kaže, Srbija nije zapamtila ni u vrijeme većih zvjerstava, većih i gorih okupatora.
- Riječ je o ljudima koji nemaju nikakvu etičku kočnicu, koji snagom nagomilane bahatosti i primitivizma pokušavaju da utišaju narodnu pobunu i gnijev. Kao građanina Srbije, čovjeka čija porodica generacijama, vjekovima živi ovdje, zaprepastilo me je da imamo ljude na vlasti koji se prema građanima Srbije ophode gore nego što su to radili mnogi okupatori koji su prokrstarili ovom teritorijom. Za šezdeset godina sam se svega nagledao, a ovo je jedan ogorman civilizacijski korak unazad, bruka koja će pratiti pokoljenja onih koji ovo rade Dijani Hrki - rekao je Milivojević.
Kaže i da se u takozvanom Ćacilendu pred očima policije dešavaju brojna krivična djela - napadaju novinari i građani, ispaljuju pirotehnička sredstva, što pokazuje da je režim ušao u političko minsko polje i da je spreman da se detonira.
- Moj zadatak kao predsjednika Demokratske stranke je da ne dozvolim da u taj sunovrat povuku i Srbiju i ne daj bože region. Jednostavno, Aleksandar Vučić je uvijek ovakve krize rješavao tako što bi je proširio na čitav region. On sada već uveliko nišani i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a možda i Sjevernu Makedoniju. Dobro je što su političke prilike kod susjeda koliko-toliko stabilne, tako da vjerujem da njegov pokušaj neće uroditi plodom. Ali, zabrinjava činjenica da je Aleksandar Vučić i dalje spreman da krizu ne rješava političkim sredstvima nego nasiljem. Nasilje nije teren na kojem ćemo se takmičiti sa Aleksandrom Vučićem, jer naš protest je i dalje nenasilan - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je Vučić nekada govorio da će se osvetiti novinaru Slavku Ćuruviji, pa je onda i ubijen 1999. godine, kao i da je govorio “da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu Muslimana”. Smatra da Vučićevo izvinjenje studentima služi samo da pokaže svom biračkom tijelu kako je on, navodno, veliki i plemenit čovjek.
- To je isti onaj Šešeljev šegrt, glasnogovornik, pomoćnik i trbuhozborac koji jednako mrzi sve građane Srbije, bez obzira da li se oni krste, križaju ili klanjaju. To je protivnik ljudskog roda i civilizacijskog napretka ove zemlje. To je čovjek koji svjesno radi licemjerno, samosažaljivim plačnim glasom. Meni je prosto neshvatljivo da ima ljudi i političkih snaga u Crnoj Gori koje podržavaju Aleksandra Vučića. Ja mislim da svako ko voli Srbiju ne može da bude za Aleksandra Vučića. Aleksandar Vučić je razorio temelje naše nacionalne politike, to je čovjek koji ugrožava vitalne interese Republike Srbije i svako ko podržava tog čovjeka radi na štetu i na uštrb interesa države - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je rezolucijom Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji, Vučić najbolje raskrinkan. Smatra i da to što su Crna Gora i Albanija daleko pretekle Srbiju u evropskim integracijama, Vučić doživljava kao svoju noćnu moru. Vjeruje i da će Vučić učiniti sve što je u njegovoj moći da destabilizuje Crnu Goru i spriječi je da prije Srbije pristupi Evropskoj unij.
- On je preko Šešeljevog šinjela obukao evropski frak. Ali, ispod tog fraka i dalje viri taj šinjel i jasno se vidi da je ta zarđala kašika, kojom je prijetio Hrvatima, Bošnjacima, Crnoj Gori, BiH i Albancima, i dalje je u njegovom rukama, spremna da zamijeni neko ubojitije oružje. Evropa i svijet su jasno shvatili sa kakvim diktatorom, tiraninom i autokratom imamo posla. To je čovjek koji više ne može da pokaže da ima podršku bilo koga u svijetu. Ono što je nekada obećavao u Briselu, na engleskom jeziku, nije uspijevao da prevede na ruski kada ode u Moskvu. Ono što je obećavao u Moskvi, na ruskom jeziku, nije uspijevao da prevede na srpski kada dođe u Beograd. Srbija ovoga trenutka ima sankcije međunarodne zajednice u vezi sa naftnom industrijom, pred dubokom je ekonomskom krizom koja će samo upotpuniti sliku opšte krize koja vlada u Srbiji - naglasio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbija bi trebalo što prije da raskrsti sa Vučićevm režimom i gradi, dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, kako bi jedni drugima bili oslonac na evropskom putu.
- Ključna stvar u Srbiji je to što Aleksandar Vučić ima veliki nespokoj jer svi građani, koji su protiv njega, ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Iz Srbije se šalju nevjerovatne slike u svijet, neki mladi ljudi, Bošnjaci iz Novog Pazara su 16 dana, u pomen 16 žrtava, skoro 400 kilometara pješačili do Novog Sada - zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKgCtJjD4sw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milivojević: Vučićev režim je probio svoje moralno dno, neshvatljivo je da ima političkih snaga u Crnoj Gori koji ga podržavaju

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

1250x600

1084x550

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

U prijedlogu rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srbiji, evropski poslanici podržavaju pravo studenata i građana na mirne proteste, najoštrije osuđuju talas nasilja sponzorisanog od strane države, zastrašivanja i neselektivna hapšenja.
U dokumentu, objavljenom na sajtu Evropskog parlamenta, smatra se da je srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.
Europarlamentarci raspravljaju o rezoluciji o Srbiji na zasijedanju 21. oktobra.
Fokus rezolucije je stanje u Srbiji godinu dana nakon nesreće 1. novembra 2024, kada je u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16, a jedna osoba teško povrijeđena.
Pad nadstrešnice je pokrenuo talas masovnih antivladinih protesta, sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost, dok predstavnici vlasti odbacuju krivicu za nesreću.
U usaglašenom tekstu rezolucije Evropskog parlamenta "O polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon novosadske tragedije", ponavlja se zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Osuđuje se otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije ruskih zvaničnika, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Srpske vlasti se pozivaju da "preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju".
Evroposlanici u rezoluciji podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za procjenu stanja demokratije, uz učešće Evropskog parlamenta.
Evropska komisija se poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji.
<h2>Povećan uticaj Kine, projekti mimo tendera</h2>
U tekstu se navodi da se prisustvo i uticaj Kine u Srbiji znatno povećao proteklih godina kroz velika infrastrukturna ulaganja, "što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, poštovanjem standarda EU i usklađenošću s propisima o zaštiti životne sredine".
Podsjeća se da su projekat rekonstrukcije novosadske željezničke stanice sprovele dvije kineske kompanije mimo uobičajenih procedura javnih nabavki, i da je Evropsko javno tužilaštvo pokrenulo istragu o potencijalnoj zloupotrebi fondova EU namenjenih za rekonstrukciju stanice.
U tekstu se ocjenjuje da su izbori u Srbiji obilježeni sistemskim zloupotrebama, uključujući nepravilnosti u biračkom spisku, kupovinu glasova, zloupotrebu državnih resursa, pritisak i zastrašivanje birača i javnih službenika.
Ukazuje se i da su "nezavisni posmatrači izvijestili da nedavni lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću nisu bili ni slobodni ni pošteni".
<h2>Policijska brutalnost na protestima</h2>
Evropski parlament ukazuje da su protesti koje je organizovao studentski pokret uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta 2025. bilo nekoliko izolovanih nasilnih incidenata.
Primjećuju i da je u pojedinim slučajevima tokom masovnih protesta bilo prikazivanja radikalnih simbola i korišćenja ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike, što je naišlo na značajne kritike iz inostranstva i iz same Srbije.
U tekstu se ocjenjuje i da srpske vlasti koriste nasilje protiv političkih protivnika i prekomernu upotrebu sile protiv demonstranata, i ukazuje se na eskalaciju represije.
U rezoluciji se podseća da su na protestu u Beogradu 15. marta, prema navodima nezavisnih izvora, demonstranti bili napadnuti zvučnim oružjem, što izaziva "ozbiljnu zabrinutost zbog proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile".
Podsjećaju da vlast poriče upotrebu zvučnog topa, te da je pozvala Federalnu službu bezbjednosti Rusije (FSB) da istraži incident, kao i da zvanična istraga još uvek nije dovela ni do jedne optužnice.
Navodeći da su proteste obeležili represija, prebijanja, proizvoljna hapšenja, upotreba suzavca, politički motivisana pritvaranja, deportacije i masovni nadzor, EP ocjenjuje da je nasilje pojačano od avgusta 2025.
Podsjećaju na policijsku brutalnost, torturu i seksualno nasilje nad studentima, prijetnje, politički motivisana krivična gonjenja Višeg tužilaštva i kampanje blaćenja na prorežimskim medijima.
U tekstu se ocjenjuje da je BIA "nezakonito snimala i prenosila na televiziji privatne razgovore" koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremanje napada na ustavni poredak i bezbjednost Srbije, dok je "elitna vojna jedinica Kobre angažovana u unutrašnjim sukobima i čak je ispaljivala bojevu municiju".
EP ukazuje i da su provladine grupe i lica sa kriminalnom prošlošću bila zaštićena od strane policije tokom nasilnih kontramitinga, dok su studenti, opozicioni lideri i poslanici bili prebijani od strane policajaca u civilu.
<h2>Vučićev "dehumanizujući rječnik" protiv političara EU</h2>
EP ocjenjuje da predlozi seta krivičnih zakona, kojima se uvode nova krivična dela i strože kazne kojima bi mogle da budu nesrazmjerno ograničene slobode okupljanja i izražavanja, rizikuju da kriminalizuju oblike mirnih protesta.
U tekstu se navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja proteste kao "obojenu revoluciju" koju organizuju i finansiraju strane tajne službe zapadnih država, a da taj narativ prenose provladini mediji i podržava ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR), koja optužuje EU za sprovođenje "subverzivnih aktivnosti" u cilju podsticanja protesta.
Dodaje se da Vučić "koristi dehumanizujući rječnik" prema političarima EU, uključujući poslanike EP koji su podržali studente, a da su vlada i vladajuća elita su "normalizovali represiju" time što su pomilovali vladine pristalice osumnjičene za nasilne napade.
<h2>Poziv na istragu korupcije</h2>
Evropski parlament u prijedlogu rezolucije ponavlja zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Poziva se i na nezavisno tehničko ispitivanje uzroka urušavanja, kao i potpunu procjenu mogućih slučajeva korupcije ili nemara.
U tekstu se ističe da je potrebno "šire ispitati u kojoj mjeri je korupcija dovela do snižavanja bezbjednosnih standarda i doprinijela ovoj tragediji".
Srpske vlasti pozivaju se u tekstu da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata.
Takođe se traži da se u rad ne puštaju infrastrukturni projekti koji nemaju potrebne dozvole i sertifikate za bezbjedno korišćenje.
Evroparlamentarci su podržali pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, istakli važnost građanske hrabrosti, posvećenosti nenasilju i angažovanje mladih u cilju napretka Srbije na evropskom putu i pozvali vlasti da garantuju i poštuju pravo na okupljanje i slobodu izražavanja.
U tekstu se izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako vlada može da ispuni zahtjeve studenata, uključujući zahtjeve za prijevremenim izborima.
<h2>Osuda nasilja "sponzorisanog od strane države"</h2>
EP je "duboko zabrinut zbog situacije u Srbiji koja je i dalje puna tenzija i polarizacije koji lako mogu da dovedu do nasilja" i poziva vlasti da "promovišu inkluzivno političko učešće i garantuju svim političkim partijama i kandidatima jednak pristup medijima".
EP "najoštrije osuđuje talas državno sponzorisanog nasilja, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije", osuđuje kampanje blaćenja i zloupotrebu ličnih podataka kako bi se diskreditovali demonstranti, kao i nezakonito praćenje demonstranata pomoću špijunskih softvera.
Vlasti se pozivaju da obezbijede slobodu medija, a visoki zvaničnici da prestanu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje.
Posebna zabrinutost se izražava zbog "raspoređivanja akustičnih uređaja dugog dometa" i velike upotrebe suzavca protiv civila, i poziva na usvajanje i primenu jasnih protokola o zakonitim tehnologijama za kontrolu mase i i na uspostavljanje nezavisnih mehanizama nadzora-
Evropski parlament smatra da je "srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija" i izražava žaljenje "zbog činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavere o tome da je urušavanje nadstrešnice bilo sabotaža ili teroristički napad".
Izražava se i zabrinutost zbog toga što državne i pravosudne institucije ne rade ništa da "opovrgnu te neosnovane tvrdnje".
Naglašava se da izmjene zakona ne smiju dovesti do kriminalizacije mirnog ponašanja ili nenasilnih oblika protesta.
<h2>O studentima u pritvoru i kampu u Pionirskom parku</h2>
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog hapšenja uoči protesta 15. marta i 28. juna 2025. nakon objavljivanja snimaka razgovora osumnjičenih u provladinim medijima.
Konstatuje se da su na toj osnovi uhapšeni pojedini aktivisti i opozicionari, od kojih su neki i dalje u kućnom pritvoru ili u egzilu, i poziva na njihovo hitno oslobađanje.
Poziva se na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu svih navoda o nepotrebnoj i nesrazmjernoj upotrebi sile, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, mučenju, seksualnom nasilju nad pritvorenima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava.
Posebno se podsjeća na slučajeve studenata Bogdana Jovičića, Nikoline Sinđelić i Luke Mihajlovića, kao i na raniji slučaj navodne policijske brutalnosti nad aktivistom Ilijom Kostićem, a vlasti se pozivaju da temeljno ispitaju navode da su ova kršenja potekla od visokih zvaničnika policijske Jedinice za zaštitu objekata (JZO), posebno komandanta Marka Krička.
U usaglašenom prijedlogu rezolucije oštro se osuđuje odmazda vlasti prema zaposlenima u sektoru obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući gubitak radnih mjesta, smanjenje plata, povlačenje sredstava za državne univerzitete i prisustvo policije u zgradama univerziteta.
Vlasti Srbije pozivaju se da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede nesmetano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira Evropska unija.
Osuđuje se djelovanje vladajuće stranke u organizovanju nelegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsedništva i njegovo kasnije proširenje na trg ispred Narodne skupštine.
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog brojnih izvještaja da su osobe sa kriminalnim dosijeima mobilisane od strane vladajuće stranke za aktivnosti kontramitinga.
Dodaje se da su oni napadali demonstrante pirotehničkim sredstvima, dodatno podižući tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji. Takođe se osuđuju incidenti protiv pripadnika nacionalnih manjina i upotreba etničkih uvreda u provladinim medijima kako bi ih targetirali.
Vlasti Srbije pozivaju se da omoguće siguran povratak svih građana koji su napustili zemlju uslijed političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu potpunu zaštitu.
<h2>Osuda nezakonitih hapšenja i proterivanja građana EU</h2>
U tekstu se oštro osuđuju nezakonita hapšenja i proterivanje građana EU koji su podržali studente u protestu, kao i javno otkrivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca.
Istovremeno se izražava zabrinutost zbog rastućeg broja slučajeva pritvaranja građana EU na srpskim granicama.
Europoslanici najoštrije osuđuju verbalne napade na poslanike Evropskog parlamenta od strane najviših srpskih zvaničnika, uključujući napad predsjednika Vučića na europoslanike iz grupe Zeleni/EFA početkom septembra.
Dalje se osuđuje otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije koje šire ruski zvaničnici, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Istovremeno se odbacuju optužbe srpskih zvaničnika i provladinih medija da su EU i neke njene članice bile umiješane u organizaciju studentskih protesta sa ciljem pokretanja "obojene revolucije" i pozivaju srpske vlasti da preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju.
Izražava se zabrinutost zbog prisustva nacionalističkih narativa u pojedinim djelovima protestnog pokreta i izražava žaljenje zbog nastavka korišćenja nacionalističkih narativa, poput koncepata "Velike Srbije" i "Srpskog sveta", koje su u prošlosti promovisali pojedini članovi srpske vlade.
Podsjeća se da takva retorika nema mjesto u odnosima između EU i Srbije i da podriva regionalnu stabilnost.
U tekstu se sa zabrinutošću primjećuje da vlada izgleda pregovara sa vlasnicima kompanije Junajted medija kako bi oslabila taj medij i upozorava da to predstavlja ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji.
Poziva se na hitnu i punu primjenu svih preporuka OSCE/ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori, posebno oko revizije biračkog spiska, te transparentnog i pluralističkog izbora članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
<h2>O članstvu Srbije u EU i sankcijama protiv Rusije</h2>
Evropski parlament ponovo podvlači da pregovori o pristupanju Srbije treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u temeljnim oblastima - naročito u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija i reformi javne uprave, kao i potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije.
Podsjeća se da Srbija i dalje predstavlja upadljiv izuzetak u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o usklađivanju sa spoljnom politikom EU.
Europoslanici podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće Evropskog parlamenta, a kako bi se procijenilo stanje demokratije, protesti koji traju, napadi na demonstrante i represija prema studentima, prosvjetarima i zaposlenima u javnom sektoru.
Takođe se Evropska komisija poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji u skladu sa Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava.
U usaglašenom tekstu rezolucije se najviši evropski zvaničnici pozivaju da se uzdrže od neutemeljenih izjava u kojima se hvali reformski proces Srbije i pozdravlja "novi ton" predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen tokom nedavne posjete Beogradu.
Članice EU pozivaju se da ojačaju mjere zaštite za one koji su u riziku, uključujući hitne vize i programe preseljenja, i traži od diplomatskih misija EU da pažljivo prate sudske sporove vezane za proteste.
Europoslanici na kraju pozivaju sve zemlje koje će učestvovati na međunarodnoj izložbi EXPO 2027 u Srbiji da uzmu u obzir ozbiljne bojazni i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vlastima, kao i prijavljeni nedostatak poštovanja osnovnih građevinskih standarda i zakona u organizaciji i procesu izgradnje.

EP u predlogu rezolucije o Srbiji podržao pravo građana na proteste, najoštrije osude nasilja i neselektivnog hapšenja

Katar će biti domaćin samita arapskih i muslimanskih lidera kako bi osudili izraelski napad na Dohu i iskazali solidarnost s državom Zaljeva.
Na sastanku koji je zakazan za ponedjeljak razmatrati će se “nacrt rezolucije o izraelskom napadu na Državu Katar”, koja će biti pripremljena u nedjelju na ministarskom sastanku, izjavio je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari.
Samit odražava “široku arapsku i islamsku solidarnost s Državom Katar suočenom s kukavičkom agresijom Izraela … i kategoričnu osudu izraelskog državnog terorizma”, dodao je, prenosi zvanična novinska agencija QNA.
Analitičari smatraju da je sastanak namijenjen da Izraelu pošalje jasnu poruku.
Prema riječima Andreasa Kriega sa King’s College London, izraelski udari “posmatraju se širom Zaliva kao neviđeno kršenje suvereniteta i napad na samu diplomatiju”, te je istakao da samit šalje signal da “takva agresija ne može biti normalizovana”.
- Cilj je povući jasne crvene linije i okončati osjećaj u Izraelu da može djelovati nekažnjeno. Očekuje se oštriji stav prema pitanju Palestine i strožiji pristup izraelskim akcijama - naveo je.

Arapske zemlje pripremaju rezoluciju: Solidarnost nakon izraelske agresije

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
- Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore - navodi se u <a href="https://www.congress.gov/bill/119th-congress/house-resolution/584/text" target="_blank">predlogu rezolucije</a> u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree).
Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja.
- Sve što dolazi iz Vašingtona - bez obzira koja je administracija u pitanju - je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala - ističe.
<h2>Ko su predlagači?</h2>
Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".
On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ordenje/29118657.html" target="_blank">Orden crnogorske zastave</a> zbog njegove podrške prijemu u NATO.
Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-postaje-clanica-nato/28528808.html" target="_blank">postala članica saveza</a>.
Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa.
- Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO - ističe Darmanović.
Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu.
Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn.
Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima.
- Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru - pojašnjava Darmanović.
Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije.
No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)".
- Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema - navodi.
Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu".
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija.
<h2>Detalji</h2>
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine.
Crna Gora je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-ukrajina-zelenski-spajic-sporazum/33411479.html" target="_blank">od početka ruske invazije</a> pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi...
U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation).
Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja.
Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
- SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu - piše u predlogu
Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja.
Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU.
U ovom trenutku ima zatvoreno <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-integracije-milena-besic/33507387.html" target="_blank">malo više od 20 odsto poglavlja</a>.
<h2>Godinama bez ambasadora i lobista u SAD</h2>
Crna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine.
Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine.
U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD.
Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Američki kongresmeni od Trampa i Rubia traže zalaganje za pristupanje Crne Gore EU

Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvao je na hitno uspostavljanje primirja između Izraela i Irana te je osudio američke napade.
U svom govoru, predstavnik Kine je rekao kako akcije SAD-a narušavaju principe UN-a.
- Osuđujemo napade. Akcije SAD-a narušavaju UN principe i međunarodno pravo kao i suverenitet Irana. Šire tenzije na Bliskom istoku. Međunarodna zajednica mora smiriti situaciju - &nbsp;rekao je.
Nakon toga, Kina je pozvala na usvajanje četiri tačke.
- Prvo, pozivamo na uspostavljanje primirja. Kina je zabrinuta zbog situacije i toga da ona može izmaći kontrolu. Pozivamo na zaštitu civila. Žrtve ratova su nevini ljudi. Kina je razočarana zbog velikog broja civilnih žrtava u ovom sukobu. Pozivamo na posvećenost dijalogu. Mir na Bliskom istoku se ne može ostvariti upotrebom sile. Dijalog jedino može biti izlazno rješenje. Postoji nada za mirno rješenje. Četvrto - Savjet bezbjednosti ima veliku ulogu u održavanju mira i sigurnosti. Rusija, Kina i Pakistan predložili su rezoluciju pozivajući se na uspostavljanje primirja. Nadamo se da će članice Savjeta podržati nacrt rezolucije - zaključio je.

Kina pozvala na hitno uspostavljanje primirja između Irana i Izraela, rezoluciji se pridružili Rusija i Pakistan

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji, prije svega unaprjeđenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Rezolucija izvjestioca EP za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sjednici u Strazburu. 
 
Izvještaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocjenjuje, obilježena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
U tekstu se naglašava i da obezbjeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno prije održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtjevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usljed čega je više njih povrijeđeno".

Evropski parlament usvojio rezoluciju Tonina Picule o Srbiji

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: rezolucija