Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu.&nbsp;
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu &nbsp;"Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Sprovodeći brojne reforme, stvarajući konkurentno poslovno okruženje i otvarajući veliki investicioni ciklus, Crna Gora, u završnici svog puta ka Evropskoj uniji, pravo je mjesto za ulaganje - poručio je premijer Milojko Spajić sa Globalnog foruma „Fortune” u Rijadu.
On je, kao počasni govornik, na panelu „Crna Gora: Mala država, velike ambicije“, predstavio ključne reforme i razvojne planove Vlade, naročito u oblasti energetike, turizma i tehnologija.
- Crna Gora prelazi svoju ključnu etapu u evropskim integracijama i, bogata različitostima, etnički najraznovrsnija u Evropi, svoj napredak gradi na kompromisu. Nijedna grupacija, ni etnička, ni religijska, kod nas nije dominantna, a oko ključnih pitanja nužan je dogovor, i svi moramo da radimo zajedno kako bismo doprli do svih i svima otvorili svoja vrata. Zato je uspjeh naš identitet - rekao je Spajić.
Kako je istakao, brojne reforme, članstvo u SEPA-i, jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema u Evropi, sa najnižim opterećenjem rada i među najnižim stopama poreza na dohodak i dobit, zajedno sa napretkom u vladavini prava, Crnu Goru čine povoljnim poslovnim okruženjem za investitore, te da to može bito odlična prilika da i država i investitori imaju benefite.
Upitan koja je najvažnija poruka koju želi da uputi budućim investitorima, istakao je otvorenost
- Mi smo država koja nudi mogućnosti. Dođite i osjetite Crnu Goru. Vidjeti znači vjerovati - poručio je Spajić dodajući da Crna Gora nema dovoljno radne snage za nove investicije, te da je otvorena za inostrane eksperte koji bi i vodili velike projekte.
Saopštio je da su energetika, održivi turizam, saobraćajna infrastruktura, informaciono-komunikacione tehnologije, okosnica Szrategije pametnog razvoja Crne Gore.
Predstavljajući ga kao jednog od najmlađih lidera na svijetu, pitanja za Spajića na Fortune Global Forumu odnosila su se na ambicioznu reformsku agendu, pristupanje EU, stabilizaciju regionalnih odnosa, te privlačenje stranih investitora.
Fortune Global Forum, koji se realizuje u partnerstvu sa Fortune Media, okuplja najuticajnije svjetske poslovne i političke lidere s ciljem razmjene mišljenja o silama koje oblikuju globalna tržišta i investicione tokove.
Ovogodišnji Forum posvećen je temi „Velika konvergencija“, uz učešće šefova vlada, ministara, izvršnih direktora, investitora i lidera iz cijelog svijeta.

Spajić: Otvoreni i spremni za velika ulaganja, uspjeh je naš identitet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: rijad