Pet osoba je uhapšeno zbog napada u nedjelju na učesnike antifašističkog marša u Rijeci, prenijeli su danas hrvatski mediji.
- Policija je identifikovala veći broj osoba vezano za protipravna ponašanja počinjena tokom i nakon navedenog javnog protesta. U službenim prostorijama policije trenutno se nalazi pet osoba koje su uhapšene i nad njima je u toku kriminalističko istraživanje - rekli su u policiji za portal Index.hr.
Incidenti su se dogodili na početku skupa na Jadranskom trgu gdje je grupa od tridesetak uglavnom mlađih, maskiranih osoba, verbalno napala učesnike marša i bacala na njih petarde, kao i na kraju kada su maskirane osobe bacile baklje na učesnike marša dok su bili na terasi ugostiteljskog objekta. Pobjegli su prije dolaska policije.
Više od hiljadu građana Rijeke okupilo se u nedjelju na antifašističkom maršu u organizaciji inicijative "Ujedinjeni protiv fašizma" na kome su izrazili zabrinutost zbog govora mržnje, porasta nasilja, ultranacionalističke retorike i relativizacije ustaštva.
Skupovi su održani i u Zagrebu, Zadru i Puli. I dok su oni u Zagrebu i Puli prošli bez incidenata, u Rijeci i Zadru su maskirani huligani ometali skupove i u nekoliko navrata verbalno napali učesnike marša.
Organizatori okupljanja u Rijeci danas su rekli da policija nije obezbijedila sigurnost i zaštitu i da je bilo ozbiljnih propusta u radu policiji.
Oni su na konferenciji za novinare najavili krivične i prekršajne prijave protiv napadača. Takođe su rekli da će tražiti odgovornost riječke policije.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao je da je policija "brzo i profesionalno" reagovala u Rijeci i Zadru.
- Štitimo sigurnost građana jednako, pa i onda kada se protestuje protiv institucija države i protiv same policije - napisao je ministar na Fejsbuku.
On je odbacio optužbe o "revitalizaciji ustaštva" u Hrvatskoj i ocijenio da su ekstremni pojedinci s bilo koje strane manjina.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić (HDZ) izjavio je danas u Briselu da su okupljanja u nedjelju u Hrvatskoj bila projugoslovenska i protiv Hrvatske, prenijela je agencija Hina.
- Pratio sam poruke, simbole i mogu zaključiti samo jedno - to nije bio protest protiv fašizma. To je bio čist protest protiv Hrvatske, rekao bih projugosovenski, a možda još nešto žešće od projugoslovenskog - rekao je Anušić navodeći da su neke parole bile na ćirilici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

Aktuelni gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević osvojio je danas, u drugom krugu lokalnih izbora drugi četvorogodišnji mandat, objavila je Državna izborna komisija na osnovu svih prebrojanih glasova.
On je kao kandidat ujedinjene ljevice, stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije (SDP), pobijedio nezavisnu kandidatkinju Mariju Selak Raspudić.
Tomašević je osvojio više od 57 odsto glasova ili njih oko 130.000, a Selak Raspudić oko 42 odsto ili 96.000.
Tomašević je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice umalo pobijedio već u prvom krugu, ali budući da nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih na birališta održan je drugi krug izbora, u koji su ušla dva kandidata s najvećim brojem glasova.
Tomašević je večeras, u pobjedničkom govoru u izbornom štabu, izrazio zadovoljstvo rezultatima izbora i najavio nastavak borbe za bolji i kvalitetniji život u Zagrebu.
- Novi mandat nas obavezuje ne samo prema onima koji su glasali za nas, već i prema onima koji su glasali za moju protivkandidatkinju i koji nisu glasali. Obavezuje nas da i dalje radimo u javnom interesu za bolji i kvalitetniji život svih Zagrepčana - istakao je Tomašević.
On je naglasio da je prvi mandat bio "mandat oporavka, a slijedi mandat razvoja od kojeg će korist imati svi".
Koalicija Možemo i SDP osvojila je na lokalnim izborima, 18. maja, i najviše glasova za zagrebačku skupštinu u kojoj će imati većinu odborničkih mjesta.
Građani Hrvatske danas su u drugom krugu birali 44 gradonačelnika, 12 župana i 62 opštinska načelnika u kojima nijedan od kandidata u prvom krugu prije dvije sedmice nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih birača.
Najzanimljivi je bio izbor gradonačelnika u tri najveća grada, Zagrebu, Splitu i Rijeci.
U Splitu je pobijedio kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Šuta.
On je u drugom krugu pobijedio dosadašnjeg gradonačelnika Ivicu Puljka iz stranke Centar, koji je večeras najavio povlačenje iz politike.
U Rijeci je pobijedila Iva Rinčić iz Akcije mladih i partnerskih stranaka koja je osvojila više glasova od aktualnog gradonačelnika, nezavisnog Marka Filipovića.
Socijaldemokratska partija, koja je u Rijeci na vlasti više od 30 godina, ostala je prije dvije sedmice bez kandidata u drugom krugu budući da je kandidatkinja te stranke, aktuelna zamjenica gradonačenika Sandra Krpan, završila na trećem mjestu u prvom krugu.
Ta stranka se odlučila za Krpan umjesto aktuelnog gradonačelnika Marka Filipovića, sada već bivšeg SDP-ovca, koji je naknadno ušao u izbornu trku kao nezavisni kandidat.
Premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je večeras zadovoljstvo ukupnim rezultima lokalnih izbora, a posebno je istakao pobjedu HDZ-a u Splitu i u prvom krugu u Osijeku.
On je rekao da je HDZ ukupno na lokalnim izborima pobijedio u 280 od 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, što je 48,6 odsto.
- To je uvjerljiva ukupna pobjeda HDZ-a - naglasio je Plenković.

500x500

Tomaševiću novi mandat na čelu Zagreba, u Splitu pobijedio kandidat HDZ-a

Fudbaleri Rijeke, koje sa klupe predvodi crnogorski trener Radomir Đalović, pobjednici su Kupa Hrvatske. 
 
Rijeka je večeeras prred svojim navijačima, u revanš meču, savladala Slaven Belupo 1:0. 
 
Prvi duel u Koprivnici završen je 1:1. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Nais Đuahra u 60. minutu. 
 
Rijeka je samo prije četiri dana osvojila titulu prvaka Hrvatske.

1084x550

Rijeka i Đalović osvojili i Kup Hrvatske

Najmanje 148 ljudi pronađeno je mrtvo u Demokratskoj Republici Kongo nakon što se motorizovani drveni brod zapalio i prevrnuo, objavili su u petak mediji koji se pozivaju na lokalne izvore.
Brod je prevozio čak 500 putnika, uključujući žene i djecu, kada se prevrnuo u rijeku Kongo koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Nesreće na čamcima i brodovima uobičajene su u Kongu, jer su stara, drvena prevozna sredstva glavni oblik transporta između sela i često prevoze putnike daleko iznad predviđenih kapaciteta.
Brod, nazvan HB Kongolo, zapalio se u blizini grada Mbandaka, nakon što je iz luke Matankumu otišao na teritoriju Bolombe.
Oko 100 preživjelih prebačeno je u improvizovano sklonište u lokalnoj gradskoj vijećnici, dok su oni s opekotinama prebačeni u lokalne bolnice, prenosi Rojters.
Incident se dogodio kada je izbio požar dok je žena kuvala na brodu, rekao je Kompetent Lojoko, komesar za rijeku, za Asošijejted Pres.
Nekoliko putnika, uključujući žene i djecu, umrlo je nakon što su skočili u vodu bez sposobnosti da plivaju, dodaje se u izvještaju.
2024. godine najmanje 78 ljudi se udavilo kada se čamac sa 278 putnika prevrnuo u jezeru Kivu u istočnom Kongu. U odvojenom incidentu, najmanje 22 osobe su poginule nakon što je riječni brod potonuo u decembru u zapadnom Kongu.

Kongo: Najmanje 148 ljudi poginulo nakon požara na brodu

Vođa ronilačkog tima iz Zagreba Dražen Pavlić saopštio je da je za danas, zbog teških vremenskih uslova, obustavljena potraga za djetetom sa kojim je majka danas ušla u rijelu.
- Uslovi &nbsp;su teški i zahtjevni, mrak je. Sava je danas dosta brza, dosta je veliki vodostaj, koji ubrzava tok rijeke Save, tako da bilo je dosta naporno. Imamo svu potrebnu opremu, znači, koristili smo skener podvodni, dronove i naravno reflektore za osvjetljavanje - naglasio je on, a prenosi HRT. 
 
Advokat Milko Križanović potvrdio je Indeksu da ga je angažovala porodica majke, koja je, kako je naveo, u bolnici pod nadzorom policije.&nbsp;
- Zvala me njena porodica s molbom za pravnu pomoć. Ona je pod nadzorom liječnika i policije. Sve su oči sada uprte u potragu. Nemam nikakavih podataka što se tačno dogodilo, ali još vjerujem da će sve ovo imati srećan ishod - rekao je advokat Križanović Indeksu.
Kako su ranije danas izvijestili hrvatski mediji, između Jadranskog i Jankomirskog mosta u Zagrebu brojni pripadnici policije pretražuju Savu kako bi pronašli dijete sa kojim je u rijeku ušla majka.
Dignuti su i dronovi, a na terenu je i HGSS, prenosi Index.
- Danas oko 16.10 u koritu rijeke Save u blizini Jankomirskog mosta, prema navodima, ženska osoba je u rijeku ušla s djetetom u rukama. Njoj je pružena ljekarska pomoć, dok se sprovode intenzivne mjere potrage koja je usmjerena na pronalazak djeteta - objavila je zagrebačka policija.

Zagreb: Zbog loših uslova za danas prekinuta potraga za djetetom sa kojim je majka ušla u rijeku

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je saopštila da je 2023. bila najsušnija godina za svjetske rijeke u posljednje tri decenije, pošto je rekordno topla godina dovela do presušivanja vodenih tokova i doprinijela produženim sušama na nekim mjestima.
U objavljenom izvještaju SMO se takođe navodi da su glečeri koji napajaju mnoge rijeke u svijetu pretrpjeli najveći gubitak mase u posljednjih pet decenija, upozoravajući da topljenje leda može ugroziti dugoročnu bezbjednost vode za milione ljudi širom svijeta.
- Podaci govore o opasnosti u vidu sve ekstremnijih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama - rekla je generalni sekretar SMO Selest Saulo.
Ona je rekla da su rastuće temperature djelimično dovele do toga da hidrološki ciklus postane „nestalniji i nepredvidiviji“ na načine koji mogu da proizvedu „previše ili premalo vode“ i kroz suše i kroz poplave.
SMO kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec godišnje, a očekuje se da će ta brojka porasti na čak pet milijardi do 2050. godine.
Svijet se suočio sa najtoplijom godinom u istoriji 2023. godine, a ljeto ove godine je bilo i najtoplije ljeto ikada koje je izazvalo znake upozorenja za mogući novi godišnji rekord u 2024. godini.
- U posljednje 33 godine podataka, nikada nismo imali tako veliko područje širom svijeta koje je bilo pod tako suvim uslovima - rekao je direktor hidrologije, vode i kriosfere u SMO Stefan Ulenbruk.
SMO je pozvao na poboljšanja u prikupljanju i razmjeni podataka kako bi se razjasnila stvarna slika o vodnim resursima i pomoglo zemljama i zajednicama koje mjere treba da preuzmu kao odgovor.
U izvještaju se navodi da su jug SAD, Centralna Amerika i južnoameričke zemlje Argentina, Brazil, Peru i Urugvaj suočene sa uslovima suše i „najnižim nivoima vode ikada zabilježenim u Amazonu i jezeru Titikaka“, koje se nalazi na granici između Perua i Bolivije.

UN: Za svjetske rijeke 2023. najsušnija godina u posljednje tri decenije

Nivo Dunava u Budimpešti pao je ispod osam metara - jutros u šest sati izmereno je 797 centimetara.
Vrh poplavnog talasa u glavnom gradu Mađarske dogodio se juče ujutro, kada je nivo vode bio 830 centimetara, što je 61 centimetar manje od istorijskog maksimuma iz 2013. godine, piše rts.rs.
Nadležni kažu da opasnost nije prošla, jer su bedemi sa džakovima natopljeni vodom, pa policija, vojska i građani, uz pomoć ronilaca ojačavaju bedeme od džakova.
Još je angažovano oko 5.000 profesionalaca na odbrani od poplava.
Pažnja je usmjerena i na naselja nizvodno od glavnog grada gdje su kuće pod vodom.
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je jutros da će poplavni talas napustiti Mađarsku u utorak, umjesto u četvrtak, kako se ranije procjenjivalo.

1250x600

Vodostaj Dunava u Budimpešti pao, ali opasnost nije prošla

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: rijeka