Rukometaši Lovćena pobijedili su večeras na Cetinju ekipu Budućnosti 34:20, u šestom kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Cetinjski tim upisao je četvrti trijumf, zadržao maksimalan učinak i pokazao da je i ove sezone glavni kandidat za titulu.
Budućnost je samo u prvih sedam minuta bila ravnopravan rival, nakon čega je Lovćen preuzeo igru i serijom 4:0 poveo 7:3.
Do kraja prvog dijela razlika je dva puta iznosila devet golova (17:8, 18:9), dok je Mirko Radović pogotkom u 44. minutu prvi put donio dvocifrenu prednost (25:15).
Na četiri minuta do kraja Igor Mrvaljević je sa dva vezana pogotka razliku povisio na 13 (33:20), a konačnih 14 postavio je Mihailo Šćekić, dva minuta prije kraja.
Lovćen je do pobjede predvodio Vuk Mrvaljević sa osam golova, Nikola Andrić bez promašaja dodao je šest, a gol manje kapiten Mirko Radović.
U ekipi Budućnosti, koja nakon pvog kola ima učinak od čtiri pobjede i dva poraza, po pet golova postigli su Luka Kaluđerović i Emir Đulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lovćen ubjedljiv protiv Budućnosti

Rukometaši Lovćena savladali su večeras na Cetinju grčku ekipu Bianco Monte Drama 1986 rezultatom 32:27 (18:14), &nbsp;u prvoj utakmici drugog kola EHF Evropskog kupa.
Crnogorski prvak tokom cijelog meča bio je u vođstvu, koje je u 45. minutu iznosilo i &nbsp;sedam golova (27:20).
Junak trijumfa bio je Đorđo Peruničić sa 11, dok je Vladimir Stanković dodao pet golova.
U grčkom sastavu bolji od ostalih bili su Kristos Šaitidis sa sedam i Adam Papadopulos sa šest golova.
Revanš je na programu je 18. oktobra.
Budvanska rivijera sezonu na evropskoj sceni počeće 
narednog petka duelom sa Diomidisom iz Argosa.
Dogovorom klubova oba meča će, zbog zauzetosti dvorane u Budvi, biti odigrana na Cetinju, 17. i 19. oktobra.

Lovćen slavio u prvom meču

Najbolji sportista u Prijestonici za 2024. godinu je Darko Pešić, član Atletskog kluba „Lovćen“, dok je, u tradicionalnom godišnjem izboru, Rukometnom klubu “Lovćen” pripala nagrada za najbolji sportski kolektiv.
Najbolji sportista paraolimpijac Prijestonice je Filip Radović, a najbolji mladi sportisti do 18 godina džudistkinja „Crnogorca“ Andrea Turčinović i Jovan Lipovina iz Kik box kluba „Lovćen“.
Nagradu za najboljeg trenera dobio je Filip Popović iz Rukometnog kluba „Lovćen“, dok je nagrada za najboljeg sportskog radnika pripala Slobodanu Borozanu iz Odbojkaškog kluba „Lovćen“.
Cetinje je od svojih početaka, kako je istakao gradonačelnik Nikola Đurašković, živjelo sport kao dio svog identiteta i nasljeđa, prepoznajući u njemu snagu koja prevazilazi generacije i granice.
- Onako kako smo vjekovima baštinili duh viteštva i hrabrosti, tako se taj isti duh prenosi i na sportska borilišta, gdje naši sugrađani svojim trudom, predanošću i talentom nastavljaju da ostvaruju zapažene rezultate. Naši sportisti dokazuju da uspjeh ne zavisi od veličine grada ili zemlje, već od veličine srca i istrajnosti onih koji se bore za svoje snove i za ponosno predstavljanje svog grada i svoje domovine – istakao je Đurašković.
On je podsjetio na projekte i aktivnosti koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini u cilju poboljšanja uslova rada sportista i sportskih kolektiva, naglasivši da su izdvajanja za sport u minuloj i tekućoj godini „na istorijskom nivou“.
- Snažnom podrškom sportu i kulturi ne ulažemo samo u pojedinačne uspjehe, već vraćamo život Cetinju i vjeru u to da se ovdje vrijedi boriti, živjeti i graditi budućnost. Budite uvjereni da ćemo nastaviti tim putem i da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da još snažnije i konkretnije podržavamo sport, svjesni da ulaganje u sport znači ulaganje u zdraviju, uspješniju i srećniju zajednicu - poručio je gradonačelnik.
Odlukom Komisije za dodjelu godišnjih nagrada za najperspektivnije sportiste do 16 godina proglašeni su rukometašica „Starsa“ Sara Kaluđerović, Dragan Muratović iz KBK „Lovćen“, džudista „Crnogorca” Nikola Čelebić, član AK „Lovćen“ Demir Maljević i rukometaš „Lovćena“ Mihailo Jovićević.
Uspjesi cetinjskih sportista, prema riječima v.d. sekretara Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Vuka Latkovića, važan su podsjetnik na to kako posvećenost, trud i disciplina mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
- Svaka vaša pobjeda, svaki postignuti cilj i svaki korak naprijed na vašem sportskom putu čine nas ponosnima, jer znamo da ste svojim radom i zalaganjem doprinijeli ne samo sopstvenom uspjehu, već i podizanju ugleda našeg grada - naglasio je Latković.
Na prijedlog Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje, dodijeljene su i posebne nagrade i zahvalnice svima koji su dali značajan doprinos afirmaciji sporta Prijestonice u 2024. godini.
Posebna plaketa grada za ostvarene rezultate kao sportski trener u inostranstvu dodijeljena je treneru reprezentacije Kuvajta Marku Martinoviću, a plaketa za ostvarene rezultate kao profesionalni sportista u inostranstvu košarkašu Đorđu Đukanoviću.
Za izuzetne ostvarene sportske rezultate nagrađeni su fudbaler Bogdan Borilović i Pavle Vujović iz KK „Lovćen“.
Posebna Zahvalnica grada za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju atletike pripala je Ivanu Popoviću iz Atletskog kluba „Lovćen“, a za izuzetne rezultate, doprinos i razvoj ženskog rukometa nagrađen je trener rukometnog kluba „Stars“ Draško Kaluđerović. &nbsp;
Za izuzetne rezultate i doprinos u razvoju džuda zahvalnica je dodijeljena Maji Vicković iz Džudo kluba „Crnogorac“, za izuzetne rezultate i doprinos razvoju kik boksa na Cetinju Janku Kuzmanu, dok je za ostvarene sportske rezultate u šahu nagrađena Nikolina Koljević.
U kategoriji pojedinaca i kolektiva nagrađenih za ostvarene izuzetne rezultate u amaterskom sportu u 2024. godini, zahvalnica je pripala sportskom planinarskom klubu „Soko”, Nikoleti Vušurović i Aleksandru Saši Rakočeviću.
Za doprinos razvoju rukometa Nagrada grada pripala je rukometnim sudijama Ivanu Pavićeviću i Milošu Ražnatoviću.
U ime nagrađenih obratio se najbolji trener grada za 2024. godinu Filip Popović.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor učenica OŠ „Njegoš” pod upravom profesorice Andree Stanković.&nbsp;

Najbolji sportista na Cetinju Darko Pešić, sportska ekipa RK „Lovćen“

Policija je od uprave RK Lovćen tražila da sjutrašnji duel protiv Berana, u okviru 16. kola Prve SBbet lige, bude odigran pred više nego jakim obezbjeđenjem.
Naime, utakmica će biti igrana pred čak 100 policajaca i 100 zaštitara.
U Upravi policije očito nijesu zaboravili scene iz prvog duela dva kluba odigranog u Beranama. Cetinjani su tada gađani raznim predmetima, vrijeđani su, bilo je nacionalističkih i šovinističkih pjesama, a i prekida usljed pirotehnike.
Ipak, u Lovćenu ne iskazuju bilo kakvu bojazan kada je sjutrašnja utakmica u pitanju. Ističu kako je u pitanju, prije svega, susret starih sportskih rivala.
- Igramo protiv starih sportskih rivala iz Berana, a pobjedom bismo praktično osigurali još jednu u nizu titulu prvaka Crne Gore. Posebno želim da naglasim da sam više nego siguran da rukovodstvo i igrači kluba iz Berana ni sa čim nijesu doprinijeli ružnim scenama koje su se desile na utakmici u Beranama. Neodgovornih navijača je bilo, ima ih i biće ih, ali ti i takvi nikada ne mogu i ne smiju biti dominantan faktor sportskih događaja. Naročito ne u susretima klubova čije rivalstvo traje decenijama - kazao je predsjednik Lovćena Vido Đakonović, a prenosi TVCG.
Utakmica Lovćen - Berane na programu će biti u 18:00 sati.
U slučaju trijumfa, Cetinjani bi gotovo i teoretski odbranili naslov prvaka.

Od Lovćena traže da 100 policajaca i 100 zaštitara obezbjeđuje sjutrašnji meč protiv Berana

Rukometaši Lovćena pobijedili su danas u Podgorici ekipu Budućnosti 22:21, u utakmici 15. kola SBBet Prve crnogorske lige.
Odlučujući pogodak postigao je Mirko Radović u posljendjim sekundama utakmice.
Cetinjski tim se revanširao rivalu za poraz na Cetinju (28:24) i tri kola prije kraja stekao četiri boda prednosti u odnosu na podgorički sastav.
Budućnost je u većem dijelu meča bila u vođstvu, koje je iznosilo i četiri gola.
U 56. minutu vodila je 21:18.
Uslijedio je serija od 4:0 Lovćena za preokret i pobjedu, praktično i novu titulu prvaka.
Strijelac odlučujućeg pogotka Mirko Radović sa pet pogodaka bio je najefikasniji u pobjendičkom timu, dok je Vuk Mrvlajević dodao četiri.
U ekipi Budućnosti najbolji je bio Emir Đulović sa sedam pogodaka.

Preokret Lovćena za pobjedu i titulu

Rukometaši Lovćena pobijedili su večeras Budvansku rivijeru 37:21, u utakmici 11. kolu SBBet Prve crnogorske lige.
Cetinjski je tom pobjedom, zahvalujući porazu Budućnosti, preuzeo čelnu poziciju na tabeli.
Pitanje pobjednika odlučeno je početkom drugog poluvremena, kada je Lovćen serijom 8:0 stigao do prednosti od 13 golova.
Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bio je Mirko Radović sa devet pogodaka.
Istakao se i golman Savo Vujović sa 19 odbrana.
Kod Budvanske rivijere najbolji je bio Novak Bajčeta sa šest golova.

Lovćen pobjedom do prvog mjesta

Rukometaši Lovćena sa dva poraza u trećem kolu završili su nastup u EHF Evropskom kupu. 
 
Lovćen je večeras u Marusiju, u revanš meču, poražen od grčkog AEK-a 41:31. 
 
Atinski tim dobio je i jučerašnji prvi duel 45:26. 
 
Dogovorom klubova oba meča odigrana su u predgrađu Atine. 
 
AEK je odmah na startu vezao pet golova, dok je na poluvremenu razlika iznosila devet golova. 
 
U redovima Lovćena najefikasniji je bio Mirko Radović sa sedam, dok je gol manje postigao Đorđo Peruničić. 
 
Kod AEK-a po šest golova postigli su Duarte i Viktor Vlastos. 
 
Lovćen je u drugom kolu eliminisao azerbejdžanski Baki.

Lovćen poražen i u revanšu

Rukometaši Lovćena poraženi su danas u Marusiju od atinskog AEK-a 45:26 (22:11), u prvoj utakmici trećeg kola EHF Evropskog kupa. 
 
Tom pobjedom grčki tim je riješio pobjednika dvomeča. 
 
Dogovorom klubova oba meča biće odigrana u predgrađu Atine. 
 
Lovćen je bio ravnopravan samo do 11. minuta, kada je Đorđo Peruničić smanjio na 6:5. 
 
Uslijedila je serija od 5:0 domaćina, koji je na poluvremenu stekao prednost od 11 golova (22:11). 
 
Razlika je u nastavku rasla do 20 golova, koliko je bilo u 56. minutu (43:23). 
 
AEK su do pobjede vodili Žilberto Duarte Brito i Aleksandros Kukulas sa po šest, a gol manje Erik Šmit. 
 
U cetinjskom timu najefikasniji su bili Peruničić i Mirko Radović sa po šest pogodaka, dok se Miodrag Stanojević pet puta upisao u strijelce. 
 
Revanš je na programu sjutra u 17 sati i 30 minuta. 
 
Lovćen je u drugom kolu eliminisao azerbejdžanski Baki.

Ubjedljiv poraz Lovćena

Rukometaši Lovćena i Sutjeske ostvarili su pobjede u sedmom kolu SBBet Prve crnogorske lige. 
 
Lovćen je kao gost savladao Berane 26:22 i šestim trijumfom pridružio se rukometašima Budućnosti i Rudara na čelu tabele. 
 
Cetinjski tim do pobjede vodio je Đorđo Peruničić sa 14 golova, dok je Danilo Pajović meč završio sa šest. 
 
U beranskom timu istakao se Nikola Babović sa pet pogodaka. 
 
Seriju pobjeda prekinula je Sutjeska, koja je u Bijelom Polju bila bolja od Jedinstva 40:30, za prvi trijumf ove sezone. 
 
Najefikasniji upobjedničkom timu bio je Aleksa Jokić sa osam, dok su po gol manje dodali Nikola Radović, Vladan Lončar i Lazar Ćorović. 
 
U ekipi iz Bijelog Polja najbolji je bio Marko Tomović sa deset pogodaka. 
 
Budućnost je juče pred svojim navijačima savladala Budvansku rivijeru 31:22 i upisala šesti trijumf. 
 
Isti učinak ima i Rudar, koji je u Pljevljima pobijedio Zabjelo 38:32. 
 
Slavio je i Mornar 7, koji je u Baru pobijedio Partizan 27:24.

Pobjede Lovćena i Sutjeske

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Tag: rk-lovcen