U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Šesto kolo Evropskog prvenstva u šahu koje se održava u Budvi, donijelo je zanimljive borbe. Mihailo Pušara nastavio je sa dobrim igrama u najstarijoj grupi do 18 godina i trenutno je jedini crnogorski igrač sa učinkom iznad 50 odsto. Pušara je crnim figurama remizirao sa fide majstorom Martinom Horkahuelom iz Španije, nakon korektne igre, pa nakon 6. kola ima 3,5 poena.
Polovičan učinak nakon 6 kola imaju Zejn Agić koji je poražen u današnjem kolu, te Neda Šljivić koja je savladala Stelu Salokovu iz Slovačke, te Kira Kornilova koja je nadigrala Andreu Mariju Balan iz Rumunije.
Pobjedu u današnjem kolu su ostvarili: Vasilija Mitrović, Jana Zvicer, Nikolija Ćorsović, Anđela Živković, Nikolina Dževerdanović, Ines Đenđinović, Pavle Bogavac, Andrej Soročenkov, Janko Marković, Zlatko Čubrović, Vanja Bulajić, Lev Kalmakov, Elisej Zarudniak, Andrija Vujović, Rastko Šarić, Andrija Potpara, Luka Jovanović, Relja Petrić i Radovan Milović.
Turnir su danas posjetili Nađa Laković, poslanica u Skupštini Crne Gore koja je ceremonijalno povukla prvi potez, te delegacija Paraolimpijskog komiteta na čelu sa predsjednikom Igorom Tomićem.
Sjutra je na programu sedmo kolo.

Pušara predvodi crnogorske šahiste na Evropskom prvenstvu

Evropsko prvenstvo za mlade u šahu, koje se održava u Budvi, počelo je danas partijama prvog kola.
Nakon što su predsjednici Evropske šahovske unije i Šahovskog saveza Crne Gore, Zurab Azmaparšvili i Jovan Milović ceremonijalno povukli prvi potez, 1160 mladih šahistkinja i šahista iz 48 evropskih država otpočelo je borbe na crno bijelim tablama.&nbsp;
Na takmičenju nastupa preko 70 mladih igrača iz Crne Gore.
Katarina Đukić pokazala je još jednom sjajnu igru i dokazala zašto je pozvana u seniorsku reprezentaciju ove godine, a u prvom kolu bijelim figurama je nadigrala petnaestu nositeljku Magdalenu Pavicku iz Poljske.&nbsp;
Trijumf je upisao i Zejn Agić, član podgoričkih Dijagonala, koji je savladao Dragutina Petrovića, predstavnika Srbije.
Đorđe Žižić, ovogodišnji omladinski prvak Crne Gore, remizirao je sa Adamom Zielonkom, iz Poljske, sedmim nosiocem turnira.
Miloš Svrkota je odolio crnim figurama i remizirao sa Boškom Stefanovićem iz Srbije.
Sjutra je na programu drugo kolo, a početak je zakazan za 14 sati.

Počelo Evropsko prvenstvo u šahu za mlade

Sa manje od deset godina je zahvaljujući šahu naučio riječi "strategija" i "taktika", jer strategija odgovara na pitanje šta raditi, a taktika na pitanje kako raditi, što ima paralela i sa politikom jer se i ona u velikoj mjeri sastoji od strategije i taktike - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore &nbsp;prof. dr Srđan Darmanović.
Profesor doktor Srđan Darmanović trijumfovao je na turniru ,,Funk šah 2025” koji je održan u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture. Turnir organizovan u saradnji sa Šahovskim savezom Cdne Gore okupio je studente, učenike i prosvjetne radnike iz cijele zemlje.
Kao profesor Univerziteta Crne Gore, kaže Darmanović, smatrao je svojom obavezom da učestvuje na Funk šah festivalu, isto kao i prošle godine, prisjeća se on, kad nije uspio da pobijedi, jer smatra da u svojim mogućnostima mora dati doprinos popularizaciji te igre.
- Šah me je, ako bih govorio o nekim životnim lekcijama, naučio strpljenju prije svega, pa onda i upornosti, jer u šahu ukoliko nemate upornosti, ukoliko vjerujete da nekad i loše pozicije možete da preokrenete, a za to treba strpljenja, onda vjerovatno nijeste za tu igru - rekao je Darmanović.
Kaže da nema priliku da toliko često igra šah, ili svoj životni hobi, kako kaže, i izvjesne strasti, jer šah zahtjeva dosta rada i posvećenosti koju on ne može uvijek da priušti.
- To je neuporediva igra sa bilo kojom drugom igrom. To je jedina igra čija se pravila nijesu promijenila stoljećima i igra u kojoj gotovo nema kraja. Kompjuteri su uspjeli da riješe sve šahovske pozicije sa sedam figura, ali teško će ići mnogo više od toga, tako da čak ni kompjuteri ne mogu da istraže tajne te igre. Šah danas ne mogu mnogo da igram, ponekad igram za svoj klub na ligama Cdne Gore, prolazili smo dosta dobro, neka revijalna takmičenja kao što je ovo, jer jednostavno šah zahtjeva dosta vremena i dosta posvećenosti i dosta rada, što ja ne mogu sebi da priuštim baš toliko - zaključio je Darmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbdeWsPImFlk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Darmanović: Šah me je naučio strpljenju i upornosti

U poslednjem kolu Evropskog ekipnog prvenstva, šahistkinje Crne Gore su sa maksimalnih 4-0 savladale Švedsku, dok je muška reprezentacija odigrala 2-2 sa ekipom Češke, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore. 
 
- Naše dame su zaigrale odlučno i ostvarile četvrtu pobjedu na turniru, opravdavši ulogu favorita protiv reprezentacije Švedske. Aleksandra Milović je nastavila sa sjajnim partijama, upisavši novu pobjedu. Nakon dva početna poraza, ona je u narednih šest duela ostvarila pet pobjeda i jedan remi i na najbolji način motivisala ekipu- navodi se u saopštenju.
U današnjem devetom kolu ona je bijelim figurama nadigrala Karinu Vikstorm. Uspješan turnir imala je i čelna tabla, Aleksandra Žerebcova koja je nakon poraza u prvom kolu ostvarila šest poena u osam partija, bez poraza, ona je u današnjem kolu savladala Laviniu Valku. Nikolina Koljević je propuštala mnogo u prethodnim kolima, a danas je upisala prvu pobjedu savladavši Elsu Anderson, dok je Alena Skvorcova bila bolja od Julije Ostenson. Osim njih u ekipi je bila i Katarina Đukić, koja je debitovala u najboljem nacionalnom timu. Selektor je bio Dušan Lekić.
 
- Na kraju četiri pobjede i osam meč bodova za naše dame, koje su ponovile najbolji rezultat po broju bodova (2015. godine u Rejkjaviku) i dioba od 22. do 30. mjesta i u konačnom 29. mjesto što je za jednu poziciju lošije od početnog rejtinga- kazali su iz Šahovskog saveza.
 
Muškarcima je, ističu iz ŠSCG, nedostajalo malo sportske sreće da ponove najbolji rezultat (Varšava 2013. godine) i plasiraju se u top 20.&nbsp;
- Današnjim remijem više mogu biti zadovoljni Česi, koji su uspjeli da spase meč. Sve je išlo prema planu za našu ekipu, nakon remija Nikite Petrova i Danijela Navare, Crnu Goru je u vođstvo doveo Nemanja Vukčević koji se u oštroj poziciji bolje snašao od Ričarda Stelmaha i upisao poen i na lijep način zaokružio debi u reprezentaciji. Denis Kadrić je propustio dobitak u duelu sa Tau Dai Van Ngujenom, pa se morao zadovoljiti remijem. U tom momentu bilo je 2-1 za našu ekipu, a Luka Drašković je popustio u komplikovanoj završnici, koja je bila u granicama jednakosti, pa su Česi spasili bod- navode iz ŠSCG.
Muškarci su turnir završili na diobi od 19. do 23. mjesta, a na kraju su zauzeli 21. poziciju, što je šest mjesta bolje od početnog rejtinga. Selektor, a ujedno i peti igrač je bio velemajstor Dragan Kosić.
- U muškoj konkurenciji zlato je osvojila reprezentacija Ukrajine, srebro je pripalo Azerbejdžanu, dok je do bronze došla ekipa Srbije koja je nastavila sa kontinuitetom sjajnih rezultata. Za bronzu im je bila potrebna pobjeda protiv Azerbejdžana, a Srbija je slavila sa 3-1. U konkurenciji dama, uvjerljiva je bila Poljska koja je došla do zlata, srebro je pripalo Ukrajini, a bronza Njemačkoj- zaključuje se u saopštenju Šahovskog saveza.

Šah: Pobjeda dama i remi muškaraca za kraj Evropskog prvenstva

Ženska šahovska reprezentacija Crne Gore savladala je Hrvatsku 3,5:0,5 i ostvarila drugu pobjedu na Evropskom prvenstvu u Batumiju.
Crnogorski šahisti identičnim rezultatom poraženi su od Jermenije, jednog od glavnih favorita šampionata.
Šahistkinje su nastavile sa dobrim igrama, koje su u ovom kolu ispraćene i rezultatski - Aleksandra Milović je upisala drugu uzastopnu pobjedu, a crnim figurama je savladala Evu Mihaljević.
U ranoj fazi partija Milović je osvojila pješaka, preuzela inicijativu, a nakon što je osvojila kvalitet, rutinski je realizovala stečenu prednost.
Čelna tabla reprezentacija, Aleksandra Žerebcova zavidnom tehnikom realizovala je prednost u poziciji gdje je imala lovca i skakača protiv topa pa je Lara Zagorac morala priznati poraz.
Alena Skvorcova savladala je Anamariju Radiković nakon velike borbe, a šansu da pobjedom donese maksimalan trijumf propustila je Nikolina Koljević, koja se morala zadovoljiti remijem, nakon što je ispustila veliku prednost. 
Muška reprezentacija odigrala je meč za zaborav - Luka Drašković koji je blistao u prethodnim kolima, u ranoj fazi partije dospio je u nezavidan položaj, a ukazanu šansu Haik Martirosjan je pretvorio u vođstvo Jermenije.
Na 2:0 povisio je Rober Hovhanisjan koji je iskoristio previd aktuelnog šampiona Crne Gore, Nikite Petrova.
Pobjedu Jermeniji je osigurao Šant Sargsjan koji je crnim figurama nadigrao Denisa Kadrića, dok je remi selektora Dragana Kosića sa Gabrijelom Sargsjanom, nakon obostrano korektne igre, postavio konačan rezultat.
Crnogorska reprezentacija nalazi se u sredini tabele pred šesto kolo, nakon kojeg slijedi slobodan dan.

Šahistkinje bolje od Hrvatske

Crnogorski šahista Predrag Nikač pobijedio je Poljaka Davida Falkovskog i zadržao maksimalan učinak i nakon trećeg kola Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu. 
 
On je u prva dva kola bio bolji od Francuza Olivijea Devila i Rumuna Mihaija Dime. 
 
Nikač je, u duelu neporaženih do ovog kola, slavio bijelim figurama, u partiji u kojoj je igrana sicilijanska odbrana.
- Poljski takmičar igrao je oštru varijantu sicilijanske odbrane, u kojoj nije vidio sve finese kao naš šampion - kazao je pratilac crnogorskog šahiste u Žešovu FIDE majstor Nenad Aleksić. 
 
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista. 
 
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Nikač nastavio seriju pobjeda

Crnogorski šahista Predrag Nikač učestvovaće na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida, koje će od sjutra do 26. avgusta biti odigrano u poljskom Žešovu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. 
 
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista. 
 
Prijavljen je i za nastup u brzopoteznom šahu, gdje je u konkrenciji 56 šahista četvrti nosilac. 
 
Turnir će biti odigran po švajcarskom sistemu, devet kola i 40 poteza za dva sata po igraču, plus po sat do kraja partije. 
 
Nikač u karijeri, osim medalje sa Rodosa, ima još četiri velika odličja. 
 
Bio je šampion svijeta u Kaljariju 2019, kao i zlatni na prvoj tabli na Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade početkom februara 2023. godine u Beogradu. 
 
Ima i bronzu sa proglogodišnjeg IBSA Svjetskog pojedinačnog prvenstva u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida u Petrovcu. 
 
Najozbiljniji konkurenti za novo odličje biće mu poljski velemajstor Marčin Tazbir, Španac Danijel Eduardo Pulvet, Njemac Dominik Miler i Šveđanin Jorgen Magnusen. 
 
Nikač je prvi šampion nezavisne Crne Gore, koji je četiri puta bio državni prvak u redovnom programu. 
 
On je naglasio da, poslije dvije velike medalje u Kaljariju i na Rodosu, sa velikim ambicijama pituje na šampionat u Poljskoj. 
 
- Nadam se da ću biti plasiran među pet najboljih igrača. Prvi favoriti su zvanični šampion, Poljak Tazbir i Španac Pulvet. Smatram da sam konkurentan - rekao je Nikač agenciji MINA. 
 
On je kazao da će prvi put ove godine, uz prvenstvo u klasičnom šahu, biti odigran i šampionat u brzopoteznom šahu. 
 
- I tu imam određene ambicije. Nadam se da ću i ovog puta dostojno reprezentovati Crnu Goru, Paraolimpijski komitet i Šahovski savez - rekao je Nikač. 
 
Nikača će na Rodosu pratiti FIDE majstor Nenad Aleksić. 
 
Partije prvog kola na programu su sjutra. 
 
U okviru šampionata, 23. avgusta, biće održan i redovni kongres Svjetske šahovske federacije osoba bez i sa smetnjama vida, na kojem će biti odlučeno da li će Petrovac biti domaćin Svjetskog ekipnog prvenstva aprila sljedeće godine. 
 
Crnu Goru će na Kongresu predstavljati predsjednici Šahovskom saveza i Paraolimpijskog komiteta Jovan Milović i Igor Tomić.

Nikač od sjutra na SP u Poljskoj

Šahovska reprezentacija Crne Gore na 11. mjestu završila je nastup na Olimpijadu za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji. 
 
Crnogorski šahisti u posljednjem kolu savladali su Slovačku 2,5:1,5. 
 
Turnir su okončali su sa po četiri pobjede i poraza, uz jedan remi, sa ukupno devet bodova. 
 
Od crnogorskih šahista nauspješniji je bio Vjekoslav Vulević, koji je na drugoj tabli sakupio šest bodova i osvojio četvrto mjesto. 
 
Na prvoj tabli, Predrag Nikač je bio sedmi sa 5,5, dok je Radovan Damjanović na trećoj završio na 19. mjestu sa dva boda. 
 
Na četvrtoj tabli, Milan Ivanović je osvojio 14. mjesto sa tri boda. 
 
U posljednjem kolu, pobjede su ostvarili Nikač i Vulević, remizirao je Ivanović, dok je Damjanović upisao poraz. 
 
Selektor Radenko Lacmanović kazao je da nije nezadovoljan plasmanom i da treba poštovati rezultat na Olimpijadi u Vrnjačkoj Banji. 
 
- Na svakom polju ostvarili smo 50 odsto od mogućeg. Osvojili smo devet od mogućih 18 bodova, iz devet partija po četiri pobjede i poraza, uz jedan remi. Polovičan učinak, za na kraju 11. mjesto. Crna Gora je bila deseto rangirana uoči prvenstva - rekao je Lacmanović. 
 
On je najavio da se treba potruditi i naći mlađe snage da zamijene one koji igraju na trećoj i četvrtoj tabli. 
 
- Svjedoci smo da Damjanović i Ivanović u petom i šestom satu partije nijesu imali dovoljno kondicije i koncentracije i to ih je koštalo boljih rezultata - rekao je Lacmanović. 
 
On je istakao da je to rezultat koji su najavljivali i očekivali, navodeči da su željeli više pogotovo na nekim tablima. 
 
- I najboljima se desi da ne budu na nivou zadatka kada se to od njih očekuje, ali zbog onoga što su u minulom periodu ostvarili moramo ih podržati i dalje vjerovati u njih - rekao je Lacmanović. 
 
Zlatnu medalju osvojila je Poljska, srebrna je bila Venecuela, a bronzana Španija. 
 
Turnir u Vrnjačkoj Banji okupio je 22 reprezentacije.

Crnogorski šahisti 11. u Vrnjačkoj Banji

Na Cetinju je danas svečano otvoreno 30. Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste, u organizaciji Šahovskog saveza Crne Gore. Riječ je o prestižnom takmičenju koje okuplja najtalentovanije mlade šahiste iz cijele zemlje.
U okviru otvaranja, uručeni su i ugovori o stipendiranju u rekordnom iznosu, što predstavlja snažnu podršku razvoju mladih sportskih talenata. Kao dodatni podsticaj, čak 60 učesnika ovog prvenstva dobiće priliku da nastupi na predstojećem Evropskom prvenstvu za mlade, koje će se održati u Budvi.
Iz Šahovskog saveza poručuju da će i ubuduće nastaviti sa ulaganjima u razvoj mladih talenata, promovišući šah kao važan segment obrazovanja, logičkog razmišljanja i sportskog duha.

Na Cetinju počelo 30. Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste – rekordne stipendije i plasman na Evropsko prvenstvo

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sah