Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće ići u Brisel na Samit EU-Zapadni Balkan, odnosno da Srbija neće imati svog predstavnika.
- Prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina ni ja, ni bilo ko drugi, nećemo otići na tu međuvladinu konferenciju. Niko neće predstavljati Republiku Srbiju, tako da će Zapadni Balkan biti bez Republike Srbije- rekao je predsjednik za RTS.
Naveo je da je takvu odluku donio da niko drugi ne bude kriv i da Vlada ne trpi bilo kakve pritiske.
Rekao je da je u prethodna 24 sata razgovarao sa velikim brojem evropskih lidera.
- Iskreno sam zahvalan na poštovanju koje su prema Srbiji pokazali Ursula fon der Lajen i Antonio Kosta. Zahvalan sam i predsjedniku Makronu, sa kojim sam sinoć razgovarao. Smatram da sve što radim, radim zbog građana Srbije. Bez obzira na to što znam da će ova odluka izazvati kritike, kako u Briselu, tako i od onih koji uvek kritikuju, i onda kada ne znaju šta tačno kritikuju. Verujem da ovim štitim Republiku Srbiju i njene interese, jer moramo da pokažemo šta smo uradili- rekao je Vučić.
Ponovio je da će Srbija nastaviti evropski put dok ja on predsjednik, a poslije ćemo, kako je rekao, videti, piše RTS. &nbsp;
Podsjećamo, u srijedu se u Briselu održava samit EU - Zapadni Balkan.
"- rbija neće otvoriti Klaster 3, i to je četvrta godina zaredom kako nismo napravili nikakav pomak", rekla je Sofija Popović sa portala EWB.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samit EU-Zapadni Balkan bez Srbije: Vučić poručio da niko neće ići u Brisel

Samit Evropska unija-Zapadni Balkan i dolazak svih evropskih lidera u Crnu Goru biće poruka povjerenja u državnu stabilnost, u institucije i rezultate našeg svakodnevnog rada, ali i podrška građanima, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, čiji će domaćin biti Milatović, biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori i okupiće sve lidere država članica Evropske unije u našoj zemlji.
Kako je ocijenio Milatović, biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine.&nbsp;
- Odluka Evropskog savjeta da se Samit održi u Crnoj Gori snažna je politička poruka, ali i priznanje za napredak u promjenama koje su građanke i građani Crne Gore ostvarili na evropskom putu. To je ujedno potvrda da Zapadni Balkan ima svoje mjesto u evropskoj budućnosti i da je Crna Gora kredibilan partner koji preuzima odgovornost za stabilnost i razvoj regiona - naveo je Milatović u obraćanju javnosti.
Prema njegovim riječima, najnoviji Izvještaj Evropske komisije zvanična je potvrda da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Naš strateški cilj je da gradimo evropsku, modernu i snažnu državu koja radi u interesu svih svojih građana. - poručio je on.
Ciljevi koji sada stoje pred institucijama, kako ističe, moraju biti ostvareni, a sav fokus usmjeren na sprovođenje reformi i radne akcije na izgradnji modernog društva sa jakom ekonomijom.
- Ostvarivanje tih ciljeva vodi nas ka dobijanju ugovora o pristupanju do Samita EU-Zapadni Balkan, kada će naša zemlja još jednom predstaviti rezultate i ući u završnu fazu procesa pristupanja - kazao je Milatović.
On je dodao da organizacija Samita u Crnoj Gori ima i simboličan značaj.&nbsp;
- U godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti, naša država biće domaćin događaja na kojem će se govoriti o budućnosti proširenja, novom investicionom planu Evropske unije i integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište. To je trenutak da Crna Gora dobije i definitivnu potvrdu da do 2028. godine postaje punopravna članica Evropske unije i da dodatno ojača političke, ekonomske i bezbjednosne veze sa državama članicama - ocijenio je Milatović.
Naša obaveza je, ističe Milatović, da završimo posao.
- Da svakoga dana radimo na izgradnji modernog društva i snažne ekonomije - poručio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Samit EU-Zapadni Balkan 2026. poruka povjerenja u državnu stabilnost, naša obaveza da završimo posao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Crna Gora će dobiti organizaciju samita Evropska unija - Western Balkans samita za 2026. godinu.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio premijer Milojko Spajić.
- Prije zatvaranja svih poglavlja imaćemo lidere svih EU zemalja u Crnoj Gori da ih pridobijemo ljepotom naše zemlje i ljudi - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1925928766762516834&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Samit EU - Zapadni Balkan naredne godine u Crnoj Gori

Ujedinjeno Kraljevstvo će pojačati svoje napore u borbi protiv kriminalnih mreža širom Zapadnog Balkana koje olakšavaju ilegalne migracije, rekao je juče premijer UK Kir Starmer, nekoliko dana nakon što je najavio velik niz reformi koje će pomoći u smanjenju migracija.
Gubeći u anketama od Najdžela Faraža i njegove antiimigracijske Reformističke stranke, Starmer je pod pritiskom da pokaže da može kontrolisati i legalnu i ilegalnu imigraciju te da kod ilegalnih ulazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo njegov plan protiv bandi krijumčara ljudi funkcioniše.
U svojoj prvoj službenoj posjeti Albaniji Starmer će najaviti mjere za sprečavanje povratka albanskih državljana u Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su deportovani i učiniti više kako bi se iskorijenilo pranje novca između dvije zemlje.&nbsp;
Doniraće i dva uređaja za otkrivanje krivotvorenja kako bi se lakše prepoznalo one koji koriste lažne pasoše.
Takođe će, piše Rojters, najaviti proširenje zajedničke radne grupe za migracije kako bi se dodale Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Grupa inače već uključuje Albaniju i Kosovo.
U 2022. godini Albanci su činili najveću grupu koja se uputila u Ujedinjene Kraljevstvo malim brodovima, ali broj je od tada naglo pao, dijelom zbog sporazuma o deportaciji koji je dogovorila prethodna konzervativna vlada.
Što se tiče legalnih migracija, koje čine veliku većinu onih koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo, Starmer je ranije ove sedmice obećao značajno smanjenje neto dolazaka, istakavši da zemlja bez strožih pravila rizikuje da postane ostrvo stranaca.

Starmer želi da se Crna Gora uključi u suzbijanje ilegalne migracije sa Zapadnog Balkana

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće na Samitu lidera Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana sjutra u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, sastanak je prilika za nastavak novog zamaha u strateškom partnerstvu između EU i Zapadnog Balkana, uključujući razmatranje načina za produbljivanje tog partnerstva i zajedničku budućnost u Uniji.
- Glavne teme diskusije biće unaprjeđenje integracije Zapadnog Balkana u EU kroz Plan rasta, produbljivanje političkog i strateškog angažmana EU na Zapadnom Balkanu u oblasti vanjske i bezbjednosne politike, izgradnja ekonomske osnove za budućnost - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će teme sastanka biti i ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, saradnja u upravljanju migracijama i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Iz kabineta Milatovića su kazali da će lideri takođe razgovarati o geopolitičkom kontekstu i izazovima koji utiču na EU i zemlje Zapadnog Balkana.
- Na kraju samita očekuje se usvajanje zajedničke deklaracije - navodi se u saopštenju.
Sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana organizuje se uoči decembarskog zasijedanja Evropskog savjeta.
Posljednji sastanak lidera održan je prošle godine u Briselu.

Milatović na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana u Briselu

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 sati, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
- Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove - naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
- Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini - zaključio je Košta.

Samit EU - Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: samit-eu-zapadni-balkan