Evropskim liderima još jednom sam poručio da smo najnaprednija zemlja kandidat za članstvo, da smo postavili jasan cilj da postanemo 28. zemlja članica do 2028. godine i vrlo jasno i glasno tražio da se počne sa strane Evropske unije sa draftovanjem Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, poručio je predsjednik države Jakov Milatović nakon učešća na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
On je kazao da je ta poruka dobro prihvaćena u razgovorima sa brojnim evropskim liderima koje je imao na marginama Samita.
- Danas sam dobio fidbek da je ono što sam tražio dobra platforma i da su shvatili poruku. I oni žele da Crna Gora bude jedna uspješna priča, i rekao sam da bi upravo draftovanje Ugovora o pristupanju bilo sa njihove strane jedan dobar signal da ćemo ovaj proces dovesti do kraja. To je poruka ne samo Crnoj Gori, to je poruka svim zemljama kandidatima - rekao je Milatović.
On je kazao da je lopta u potpunosti u našem dvorištu, da zemlje EU očekuju dodatno intenzivniji reformski proces i da cijelo društvo, svi politički akteri, budu usmjereni na finalizaciju ovog procesa.
- Neke stvari poput nefunkcionalnog Ustavnog suda, one scene koje smo vidjeli u Skupštini Crne Gore, gdje Skupština nije uopšte ni željela da diskutuje o mom prijedlogu za sudiju Ustavnog suda, ne idu u tom pravcu, i to je definitivno jasna poruka. Pozivam još jednom sve političke aktere da se uozbilje, da se puno odgovornije odnesu prema ovom procesu, zato što je ovo nešto što je zaista zajednički imenitelj svih građana u Crnoj Gori. Treba biti puno odgovorniji, treba Evropsku uniju zaista prihvatiti kao našu radnu akciju koja je svakodnevna, ne samo od strane predsjednika države ili predsjednika vlade, nego od svih političkih aktera u zemlji - rekao je Milatović.
On je ocjene dijela vladajućih partija u Parlamentu da će se dio sudija Ustavnog suda izabrati do dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru ocijenio "pomalo tužnim".
- Zato što ne pravimo mi naš Ustavni sud funkcionalnim zbog Ursule fon der Lajen, već ga pravimo zbog naših građana, zbog našeg pravnog poretka. To je izjava koja dolazi od strane neodgovornih političara, neodgovornih političkih aktera. Nažalost, čini mi se da je upravo ta politika neodgovornosti trenutno dominantna u našoj parlamentarnoj većini, i prosto to mora da se promijeni ukoliko zaista želimo da završimo ovaj proces. Ponavljam, ja sam danas iskoristio ovaj skup svih lidera EU, uključujući, naravno, i druge evropske lidere, da pošaljem dobru poruku Crne Gore. Da je ona najnaprednija, da imamo izazove sa kojima se suočavamo, ali da želimo da završimo proces i da u tom smislu želimo i da vidimo EU koja otpočinje Ugovor o pristupanju sa nama. Mislim da je to bio moj zadatak danas ovdje. Neka građani prosude sami, da li svi drugi politički akteri u Crnoj Gori zaista rade svoje zadatke odgovorno i u korist države. Ja mislim da ne rade - zaključio Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaYIlPuygJjs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Poziv na veću odgovornost, pomalo tužne ocjene dijela većine da će sudije US biti izabrane do dolaska Fon der Lajen

Krajnje je vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - ponovio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji prisustvuje sedmom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj.&nbsp;
On, kako se navodi u saopštenju, smatra da je to najvažnija poruka sa njegove strane koja će danas ići, te istakao da je ovaj samit odlična platforma za zemlje u procesu pristupanja.
- Samit je prilika da poručimo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU - poručio je Milatović uoči početka samita.
Istakao je i da je samit prilika da se razgovara o temama od zajedničkog interesa, te kazao da će pozvati evropske lidere da proces pristupanja dovedu do kraja i da ulazak Crne Gore kao 28. članice EU 2028. godine bude “svjetlo na kraju tunela” za ostale zemlje kandidate.
Predsjednik Milatović će govoriti na plenarnoj sesiji, na kojoj će se obratiti i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako dodaju iz njegovog kabineta, govoriti i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope.
- Na marginama Samita sastaće se i sa brojnim evropskim liderima, među kojima su premijeri Irske, Belgije, Portugala i Jermenije - najavili su u saopštenju.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama - zaključili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

1250x600

1084x550

Milatović: Krajnje vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.
- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupiće se u danas na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.
Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.

Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće sjutra na šestom Samitu Evropske političke zajednice koji će biti održan u Tirani, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
&nbsp;Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava.
- Predsjednik Milatović će, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost”- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta.
&nbsp;Prethodni sastanci Samita održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je prisustvovao petom samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, gdje je istakao da je članstvo u Evropskoj uniji ključan cilj za našu zemlju, predstavljajući ga kao potvrdu našeg demokratskog identiteta i evropskih vrijednosti. - Živimo u izazovnim vremenima, ali vjerujem da, sa jedinstvom i nepokolebljivom posvećenošću našim zajedničkim principima, Evropa može da se suoči sa svim izazovima. Crna Gora u ovoj fazi pregovora djeluje kao da je već članica Unije, u potpunosti usklađujući svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku s EU - poručio je Milatović. On se osvrnuo na ozbiljne izazove s kojima se Evropa suočava, uključujući sajber prijetnje, energetsku nesigurnost i ekonomsku zavisnost. Posebno je ukazao na važnost jačanja digitalne i energetske infrastrukture, podsjećajući na projekat dupliranje kapaciteta električnog kabla s Italijom, čime Crna Gora postaje važan energetski partner u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti"> </figure>  Milatović je pohvalio Plan rasta kao dobar primjer za ubrzanje ekonomske konvergencije, ali je upozorio da proces demokratizacije i jačanja institucija mora ići uporedo s ekonomskim razvojem na tom putu. - Ne smijemo zaboraviti da održiv rast zahtijeva stabilne i jake institucije koje će moći da podrže dugoročni razvoj. Vjerujemo da je Evropa jača i povezanija kada je naša infrastruktura usklađena sa zajedničkim standardima i strateškim ciljevima. Novi transportni koridori treba da se razvijaju putem međusobnih dogovora koji poštuju interese zemalja Zapadnog Balkana. Ako EU i naše zemlje to ne postave kao prioritet, treće zemlje će neizbježno uskočiti - saopštio je Milatović. On je pozvao EU na veće investicije u Zapadni Balkan. - Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije - zaključio je Milatović, ističući važnost dugoročnog evropskog prisustva za stabilnu i prosperitetnu budućnost regiona.

Milatović: Zapadnom Balkanu potrebne jače evropske investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na petom samitu Evropske političke zajednice koji se održava u Budimpešti.
- Samit će okupiti brojne evropske lidere, koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava, sa akcentom na ekonomsku bezbjednost i migracije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović će prisustvovati plenarnoj sjednici i u okviru samita govoriti na temu ekonomije evropskih zemalja u svjetlu različitih rizika koji utiču na njenu sigurnost.
- Na marginama samita predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka, između ostalih sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, premijerkom Danske Mete Frederiksen i premijerom Švedske Ulfom Kristersonom - saopšteno je iz Kabineta predsjedika države.
Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta. Prethodni sastanci održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi i Londonu.

Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti

Bez mnogo pompe, praktično iza zatvorenih vrata, rukometaši Crne Gore polako privode kraju pripreme za sedmo uzastopno učešće na evropskim prvenstvima.
"Lavovi" su u duelu u kojem nije bilo publike remizirali sa selekcijom Bosne i Hercegovine (37:37), iako su dva dana ranije slavili 36:25.
Didije Dinar je poštedio Vuka Borozana i Radojicu Čepića, a evidentno je bilo da su se "lavovi" malo štedjeli u odbrani.
- Na prvoj utakmici smo napravili potrebne rotacije kako bi svi mogli da igraju. Smatram da je to bila kompletna utakmica. Na ovoj utakmici su Borozan i Čepić su bili po strani, a isprobali smo cijeli sastav. Znam da su posljednje utakmice uvijek pomalo specifične za igrače pred odlazak na Evropsko prvenstvo- rekao je francuski stručnjak.
Crnogorski rukometaši u srijedu putuju u Oslo, a u predgrađu glavnog grada Norveške, Berumu, u petak će igrati protiv Slovenije. Dva dana kasnije će se sudariti sa Farskim Ostrvima, a grupu D će zaključiti duelom sa Švajcarskom. Dvije najbolje selekcije će takmičenje nastaviti u glavnoj fazi u Malmeu.
- Uvijek smo spremni da igramo. Sada je potrebno da se dovedemo u pravo stanje pred Evropsko prvenstvo. Znamo da su prve utakmice uvijek pomalo posebne, na nama je da se dobro pripremimo- kazao je.
Na pripremama je 20 igrača, do odlaska u Oslo će morati da otpadnu dvojica. Dinar još ne želi da "presječe".
- Mislim da bi uvijek trebalo čekati do posljednjeg trenutka, do posljednjeg treninga, do posljednjeg momenta pred dan polaska, u slučaju da se pojave neke neprijatnosti, nepredviđene okolnosti ili povrede- ističe.
Slovenija je desetkovana, za Farane neće igrati najveća zvijezda, as Kila Elijas Elefsen a Skipagetu. Francuski stručnjak, međutim, najviše razmišlja o svom timu.
- Problem je prije svega u nama. Kada želimo da pristupimo nekom takmičenju, važno je da dobro analiziramo utakmicu kako bismo pokušali da pobijedimo u svim susretima. Moramo da se fokusiramo na sebe, da ispravimo greške i izvučemo pouke- zaključio je Dinar.

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Tag: samit-evropske-politicke-zajednice