Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva - poručila je koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Ona podsjeća da se ovaj dan obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja, te poručila da bora protiv fašizma i antisemitizma nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
- Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - napomenula je Čabarkapa.
Dodala je da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo.
- Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora - podsjetila je Čabarkapa.
„Kristalna noć“, kako je rekla, opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao.
- Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi – jasna je Čabarkapa.
Ovaj dan nas, ističe ona, podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret.
- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam - zaključila je Čabarkapa.

1250x600

1084x550

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, piše Radio Slobodna Evropa. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. - Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice - ističe Čabarpkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. <h2>"Pljevlja kao pokazna vježba"</h2> Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. - Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU - upozorava za RSE Čabarkapa. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. - Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut - ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. <h2>Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?</h2> &nbsp;- Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice - ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. <h2>Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ih</h2> Sagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. - To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države - istakla je Čabarkapa. Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

U obavezi smo prema onima koji su već živote položili za sve ovo što mi živimo od 1945. pa na ovamo da pokažemo svoj otpor - istakla je za informativnu emisiju Televizije "24 sata" novinarka Tanja Pavićević. Dan državnosti i ustanka protiv fašizma - 13. jul Crna Gora dočekuje u ambijentu istorijskog revizionizma, govora mržnje i sistematskog negiranja crnogorskog identiteta. Veličaju se kolaboracionisti, vrijeđa se crnogorski jezik, a institucije ćute. Sagovornici Televizije E upozoravaju - da ovo nije slučajnost, već dobro osmišljena strategija koja ima za cilj poništenje svega što je ovaj datum značio kroz istoriju.&nbsp; Sagovornici Televizije E ocjenjuju da je riječ o osmišljenoj strategiji, koja za cilj ima potpuno uništenje crnogorskog istorijskog i nacionalnog bića Pavićević smatra da je sve bilo jasno od 30. avgusta naveče kada su se prvi put kroz crnogorske gradove zavijorile crne zastave sa kosturskim glavama.&nbsp; - Sve je počelo odatle. Nakon toga imamo ovog Stanivukovića koji u sred Podgorice izgovara kako su Crnogorci izmišljena nacija i kako ne postoje, a nakon njega je uslijedio čitav serijal - od Marka Kovačevića i namještanja sata, do krađe crnogorskog Ora Dada Đurića, do nazivanja Duklje prvom srpskom državom. A mi se dobro sjećamo da su svi Crnogorci svojevremeno nazivani dukljanima u pežorativnom smislu - ističe Pavićević. Predstavnica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa kazala je za TV E da nam to pokazuje zapravo koliko je vlast odlučila tim ćutanjem nekako to i odobri. - Jer ako mi nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju. I u svakom društvu postoji mali procenat ljudi koji imaju ekstremne stavove, ali naše društvo umjesto da sankcioniše te ljude njima daje prilično visoke državne funkcije - ističe Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3" data-rendition-name="original" width="1917" height="1078" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A jedan od njih je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, lider u negiranju svega crnogorskog, kažu sagovornici Televiuije E. On dobija podršku od onih u parlamentarnoj većini od kojih se to najmanje očekivalo. Albanske partije i Bošnjačka stranka, kažu sagovornici TV E, glasno ćute na nacionalističke ispade kolega u parlamentu. Pavićević ocjenjuje da su oni, na njenu duboku žalost, postali saučesnici. - Jer biti u parlamentarnoj većini kojom rukovodi i diriguje Andrija Mandić - to nije učestvovanje, to je saučesništvo - ističe Pavićević. Smatra da to Crnogorci neće dozvoliti. - Pod tim ne mislim na Crnogorce samo nacionalno, nego na sve građane. Oni imaju snažan antifašistički nerv. Nama je u našem biću da prihvatamo sve oko sebe. Ovo je zajednički dom i zajedničko građenje kuće. Mi na ovo pristati nećemo, jer sada je zaista previše - poručila je Pavićević. Sagovornici TV E ističu da je 13. jul dan slobode i antifašizma, ono što danas, kako kažu, iz vlasti pokušavaju da obesmisle. Čabarkapa kaže da se dešava sad da jedan zakon koji se odnosi na pravo na slobodno okupljanje da izmijene da bi građani plaćali kazne ako organizuju neku blokadu saobraćajnica. - Dešava se, vidjeli smo kod kolumniste Brana Mandića, da je sloboda govora bila ugrožena - podsjeća ona.

Pavićević: U obavezi smo da pokažemo svoj otpor, Čabarkapa: Ako nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju

Mislim da nigdje u svijetu zločinac osuđen za genocid nije nagrađivan, kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje.
Grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za oduzimanje nagrade ,,Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
- Kad je Karadžić došao te godine u Crnu Goru da primi nagradu uzeo je nekakvu pauzu od ubijanja, od te politike, da bi primio nagradu. Na neki način Crna Gora je tada stala na stranu agresora. Kada bi ova inicijativa bila uspješna, mi bismo nekoliko dana pred tridesetu godišnjicu genocida ipak rekli da ta politika više nije lice Crne Gore. Ovakve i slične inicijative postoje i u drugim zemljama, ali vjerujem da je ovo prvi put u Crnoj Gori da, 30 godina nakon presude za genocid, neko i dalje nosi prestižnu državnu nagradu i ostaje istaknut na sajtu sajtu JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” — što jasno pokazuje da još nijesmo napravili neophodan otklon, jer teško je zamisliti da bilo gdje u svijetu osuđeni zločinac i dalje ima takvu nagradu - rekla je Čabarkapa.
JU ,,Ratkovićevi večeri poezije” deklarativno, kaže, podržava inicijativu da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, ali su se proglasili nenadležnim da tu inicijativu i sprovedu, iako su, kako tvrdi, suštinski i pravni nasljednici te manifestacije.&nbsp;
- Važno je da spomenem da taj problem postoji odavno, da su slične inicijative postojale i ranije, da je Marko Vešović, naš poznati pjesnik, takođe Bjelopoljac, odbio da primi tu nagradu 2008.godine, zato što je on rat proveo u Sarajevu, pod okupacijom, on je pisao o toj okupaciji i trebalo je da primi istu nagradu koju je primio vrhovni komandant vojske koja je napadala njegov grad. U tom smislu je i Bošnjačka stranka podnijela sličnu inicijativu, dan nakon naše i bilo bi dobro, eto koristim ovu priliku da ih pozovem, da iskoriste svoju političku moć, da se donese ova odluka. Imamo još nekoliko dana, nijesmo dobili odgovor na novo pismo, tako da se nadamo da će se ova greška ispraviti i maći mrlja sa grada Bijelog Polja, Crne Gore i na kraju krajeva i Rista Ratkovića - istakla je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade</h2>
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade je, podsjeća ona, savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Želidrag Nikčević, koji je bio u žiriju koji je 1993. godine dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Nijesmo se suočili sa svojom prošlošću na pravi način - ocijenila je ona.
Na sceni je, napominje, potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da se daje Bećiru Vukoviću za djelo koje niko nije pročitao.&nbsp;
- Ako bih ja sada, kao neko ko je zainteresovan za književnost, otišla u knjižaru ja neću naći tu knjigu (“Kuća beskućnika” Bećira Vukovića), a on treba da primi najveću državnu nagradu. Samim tim što institucije nijesu odgovorile građanima i stručnoj javnosti na legitimna pitanja o ovoj knjizi, odnosno za djelo za koje nagrađen, oni pokazuju da su postali potpuno arogantni kada je riječ o odnosu prema građanima. Takođe je riječ o osobi koja je uvrijedila jedan veliki dio crnogorske javnosti, pisac je govorio užasne stvari i o Crnogorcima i o Crnoj Gori, pa je malo čudno da prihvata nagradu od zemlje o kojoj tako loše misli - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Odnos prema Srebrenici odnos prema našoj budućnosti</h2>
Podsjeća da je prošle godine u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Do posljednjeg trenutka bilo je neizvjesno kako će teći to glasanje, prisjeća se, ali se na kraju stekao utisak da je ipak Crna Gora stala na pravu stranu istorije.
- Nevladine organizacije i istaknuti pojedinci su tražili da mi kosponzorišemo tu Rezoluciju, iako na kraju jedva i da smo glasali za nju. Onda nijesmo uradili ništa na šta smo se obavezali kada je riječ o implementaciji te Rezolucije, odnosnu o Danu sjećanja. Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Anima i Akcija za ljudska prava su tražile od institucija da se proglasi Dan sjećanja na 11. jul i da se pripremi program za 11.jul - podsjeća ona.&nbsp;
Dodaje da je tek nekoliko dana ostalo do 11. jula, a crnogorska vlast ništa nije uradila na primjeni Rezolucije.&nbsp;
- Tako da nemamo neku nadu da će se to desiti ove godine. Ipak, mi ćemo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, CGO i Bošnjačkim vijećem imati komemorativni skup, kod spomen obilježja na Pobrežju u 10 sati 11. jula. To su trebale da urade institucije, ali pošto se to ne dešava neko mora čuvati čojstvo i junaštvo Crne Gore. Crna Gora kao država mora stati na pravu stranu, uraditi ono na šta se obavezala i pokazati da nam je stalo i do naše budućnosti. Odnos prema Srebrenici je odnos i prema našoj budućnosti. U Srebrenici je između 11. i 19. jula ubijeno preko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka, da je od toga bilo 600 djece, da je najmlađa žrtva bila rođena 13. jula i da je ekshumirana tek 2012. godine, to su stvari koje su važne za Evropu, važne su za naš region i za našu budućnost - zaključila je Čabarkapa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbhvlVhrvvR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: Još nijesmo napravili neophodan otklon, u svijetu ratni zločinci ne dobijaju nagrade

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi/ce Vlade i poslanici/ce Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mora mu pripada u demokratskim društvima - poručila je koordinatorka njihovog programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa.
CGO, kako je kazala, predlaže Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
- Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice - dodala je Čabarkapa. 
Ona podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi.
- Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke Vlade, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu naći za 44 odsto članova i članica Vlade, a uvid u sajt Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica - ukazala je Čabarkapa. 
Borbu protiv lažnih diploma moraju, kako je dodala, predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Dosljednim pristupom moguće je izgraditi povjerenje javnosti i stvoriti zdrave temelje za profesionalnu i odgovornu javnu upravu. Trenutno, imamo paradoks - više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki - navela je ona.
CGO apeluje na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da prepozna značaj ove inicijative, kojom bi se unaprijedili transparentnost, povjerenje u institucije, kao i ukupni kvalitet i efikasnost javne uprave. Takođe, očekujemo da se o ovom pozitivno odrede i Vlada i Skupština, čime bi dodatno ojačali napore resorne ministarke i poslali važnu poruku javnosti.

CGO uputio MPNI inicijativu za uvođenje obaveznog objavljivanja podataka o diplomama članova Vlade i Skupštine

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na značaj afirmacije direktnog obraćanja građana i građanki zakonodavnoj vlasti i poziva Skupštinu Crne Gore da efektivnije promoviše digitalne alate u ovom okviru, uključujući e-peticije i elektronsko postavljanje pitanja poslanicima i poslanicama.
CGO podsjeća da je skupštinski portal e-peticije počeo sa radom 2023. godine kako bi Skupštinu učinila otvorenijom prema građanima. Tada je iz Skupštine saopšteno da će građani na taj način moći “lakom upotrebom modernih tehnologija da pokrenu pitanja iz zakonodavne aktivnosti, utičući na proces kreiranja javnih politika”.&nbsp;
- Na portalu <a href="https://epeticije.skupstina.me/" target="_blank">e-peticije</a> precizno su navedena pravila za <a href="https://epeticije.skupstina.me/new-petition" target="_blank">podnošenje</a> i potpisivanje peticije. Između ostalog, moraju biti jasno formulisane, bez uvrijedljivog ili nezakonitog sadržaja i bez pozivanja na diskriminaciju. Mogu ih podnijeti, ili kasnije podržati, državljani Crne Gore i stranci sa stalnim boravkom, putem online formulara, uz unos ličnih podataka (uključujući i JMBG) i konkretan prijedlog aktivnosti koje Skupština treba da preduzme. No, šta se dešava nakon pokretanja i potpisivanja peticije manje je definisano, a ne postoji ni način preko kojeg bi građani i građanke mogli pratiti tok svake peticije - poručuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
Čabarkapa je saopštila da je, prema statistici dostupnoj na sajtu Skupštine Crne Gore, <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1725360070-statistika-podnesci-za-2023-godinu.pdf" target="_blank">2023. godine ukupno podnijeto 28 podnesaka za peticije</a>, a <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1741768182-statistika-podnesci-2024.pdf" target="_blank">2024. godine 23</a>. To, kaže ona, opominje da ovaj portal nije dovoljno promovisan, ali i da su dosadašnjim odnosom Skupštine mnogi demotivisani, budući da se dalje koriste internet stranice koje nijesu povezane sa institucijama Crne Gore, kao što su Peticije.online i Change.org, radije nego ovaj mehanizam.
- Na portalu je pojašnjeno da će, ukoliko u roku od 60 dana peticiju podrži najmanje 6.000 građana i građanki, nadležni skupštinski odbor razmatrati njenu sadržinu i odlučiti o eventualnom formalizovanju u vidu prijedloga zakona (osim za budžet i prostorni plan). Praksa je pokazala da nijesu sve peticije koje su generisale dovoljan broj potpisa u roku od 60 dana razmatrane na odborima, ali i da su pojedine imale prioritetan tretman - ističe Čabarkapa.
Od sedam peticija koje su prikupile dovoljan broj potpisa u 2023. i 2024. godini, samo su četiri bile razmatrane na odborima - tri iz 2023. i jedna iz 2024. godine. Čabarkapa napominje da zakonski nije definisano da će nadležni odbor razmotriti svaku peticiju, što se koristi da Skupština diskreciono odbije, bez detaljnog objašnjenja, peticije koje ne smatra bitnima.
- Takođe, nije promovisan ni mehanizam <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter-rules" target="_blank">elektronskog postavljanja pitanja poslanicima</a>. Naime, građani i građanke mogu postaviti pitanje poslaniku ili poslanici putem <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter" target="_blank">digitalnog obrasca</a> na portalu ePeticije, uz napomenu da se ne razmatraju anonimna, nejasna ili uvredljiva pitanja. <a href="https://www.skupstina.me/me/gradjani/epeticije/pitanja-poslanicima" target="_blank">Statistika Skupštine</a>, za koju se navodi da se dnevno ažurira, ukazuje da do sada niko nije koristio ovaj mehanizam - dodaje ona.
CGO je pozvao Skupštinu Crne Gore da ove mehanizme koji treba da služe za jačanje povjerenja građanstva u institucije bolje promoviše, učini transparentnijim kada je riječ o toku i ishodima podnijetih peticija, ali i da obezbijedi da se lični podaci građana i građanki čuvaju.&nbsp;
- Kada se ovakvi mehanizmi koriste uspješno i pravilno, oni koriste cijelom društvu i zbog toga je dodatno važno da povjerenje građana i građanki ne bude zloupotrijebljeno, kao i da svi imaju jednake šanse u ovom sistemu. Praksa postupanja sa e-peticijama, nažalost, kod mnogih ostavlja prostor za sumnju, a primjer <a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink" target="_blank">peticije za očuvanje Velike plaže za koju se potpisi prikupljaju preko platforme Change.org</a>, i koju je za dvije nedjelje prikupljeno oko 11.500 potpisa to potvrđuje - zaključuje Čabarkapa.

Čabarkapa: Skupština efektivnije da promoviše digitalne alate

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sara-cabarkapa