Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić, u ponovljenom postupku pred Apelacionim sudom, osuđeni su na po 30 godina zatvora zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića 30. avgusta 2005. godine.
Presudu je izreklo sudsko vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Vesna Moštrokol.
Sudija izvjestilac u ovom slučaju bio je Predrag Tabaš i on je dao kratko obrazloženje odluke.
Naveo je da se optuženima produžava pritvor i da im je izrečena jedinstvena kazna zatvora.
Sestra ubijenog inspektora Šćekića, Slavica Šćekić kazala je da je zadovoljna izrečenom presudom i da je pravda pobijedila.
- Drugačija odluka nije mogla biti donijeta. Ovo vijeće pokazalo je stručnost i čast - kazala je Slavica Šćekić.
Jedan od branilaca optuženih advokat Dragoljub Đukanović kazao je da će Vrhovnom sudu izjaviti žalbu.
On smatra da nije mogla biti donijeta osuđujuća presuda jer Zoran Vlaović Bohum, prema njegovim riječima, ne može biti kredibilan svjedok.
- Ova presuda je za mene jedno veliko razočaranje - kazao je advokat Đukanović.
U ovam slučaju donijeto je osam presuda, tri prvostepene i pet drugostepenih. Presude su ukidane šest puta.
Inspektor Šćekić ubijen je ispred svoje kuće u naselju Tološi.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boreta, Bigović, Vujadinović i Šćekić ponovo osuđeni na po 30 godina zatvora

&nbsp;,,Ako dođu Demokrate na vlas nama će ljepota bit ha-ha-ha-ha-ha...” &nbsp; &nbsp;,,Jes, brale sve će ih pohapsit nova vlast.” &nbsp;,,Sve se mijenja brate a da to je drugi život...” Manje od dva sata prije zatvaranja biračkih mjesta 30. avgusta &nbsp;2020. godine ovako su razgovarali preko Skaj aplikacije dvojica škaljaraca koji imaju i svoju šifru i svoje nadimke: jedan je ,,Čečen” a drugi se pojavljuje sa dva nadimka – ,,Cunami” i ,,Barlemos”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8" data-rendition-name="original" width="725" height="483" loading="lazy" alt="NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović"> <figcaption>NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD ,,ŠKALJARCI” POMOGNU ZA IZBORE Oba su identiteta sada poznata, od kako je Europol Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;dostavio Skaj prepiske i razotkrio identiete skrivene iza šifri. Čečen je Emil Tuzović, koji se tada nalazi u zatvoru u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Radoja Zvicera i komunicira sa Stefanom Đukićem-Mandićem koji najčešće koristi nadimak ,,Cunami”. &nbsp; Iz presretnute komunikacije dvojice uticajnih škaljaraca jasno se vidi da su bili žestoki protivnici tadašnje vlasti. I da su jedva čekali da se osvete svojim progoniteljima iz policije, specijalnog tužilaštva i sudstva. &nbsp; Tako, škaljarac Tuzović govori da bi bilo dobro kada dođe do promjene vlasti mnoge lišiti života, pominjući pri tom ,,Veljovića, Medenicu, Lazovića i Katnića”, koje bi, kako navodi, trebalo “sve odrati najedno”. &nbsp; Osim želje za likvidacijom ljudi iz tužilaštva ili policije, Skaj komunikacija veoma jasno otkriva da su uticajni i moćni škaljarci bili – pred izbore avgusta 2020. godine - maksimalno angažovani za interese opozicije, preciznije - Demokrata Aleske Bečića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske'> <figcaption>PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ČITAVA FAMILIJA ZA DEMOKRATE... Emil Tuzović otkriva prijatelju iz škaljarskog klana da mu je ,,buraz, familija čitava glasala za Bečića” i da su ,,slikali listiće”. Stefan Đukić-Mandić odgovara da ne voli baš Demokrate, ali je ,,bolje svako no ovi” (misleći na aktuellnu vlast). &nbsp; &nbsp;- No, ovi nam *ebaše majku, Veljović, Medenica, Katnuć, Lazović – požalio se Đukić-Mandić, alijas ,,Cunami”. &nbsp; Njegov prijatelj iz daleke Ukrajine tada upućuje zlokobno obećanje: ,,… da ih karamo kad padnu uz Božju pomoć… sve odrat najedno *ova mi spakovaše čorbu dok bijahu na vlast…” Potom Emil Tuzović otkriva ključni detalj. &nbsp; -Brate, onaj Aleksa Bečić ti je profov čovjek- poručio je iz zatvora u Ukrajini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište "> <figcaption>OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA SAŠE BOROTE &nbsp; Kada Tuzović govori da je Aleksa Bečić, citiramo, ,,profov čovjek” onda misli na - Sašu Boretu, Budvanina sa podebljim dosjeom. &nbsp; Boreta je svojevremeno osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo i organizacije likvidacije policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića kao i pokušaja reketiranja suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića. Tuzović veliča kriminalni potencijal &nbsp;Borete, navodeći da je ,,odrao” ko zna koliko ljudi, kao i da je sposoban koristiti razne vrste oružja i eskplozivnih sredstava. &nbsp; Prema operativnim podacima, Boreta je jedan od vođa organizovane kriminalne grupe zvane ,,Budvnska” poznate po vezama sa brojnim sumnjivim biznismenima, po nasilništvu, uplivu i kontroli lokalne vlasti u Budvi, ali čvrstim vezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom. &nbsp; Televizija E, ali i brojni crnogorski mediji, objavili su niz Skaj prepiski članova škaljarskog klana u kojima se pokazuju veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp;OPTUŽUJUĆE KOMUNIKACIJE &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, kada Radoman, 29. avgusta 2020. godine obavještava Vukotića da je u Prijestonici obezbijedio 300 glasova za čelnika Demokrata Bečića. &nbsp; U istom pravcu je i komunikacija između Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe koji dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. &nbsp; Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPTUŽUJUĆE PREPISKE BEZ ODGOVORA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>OPTUŽUJUĆE PREPISKE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Samo godinu nakon izbora, oktobra 2021. Kažanegra je, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisao Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – ogorčeno je pričao Kažanegra svom prijatelju iz Ure. &nbsp;&nbsp; POLICIJSKA I TUŽILAČKA SELEKCIJA &nbsp;&nbsp; Skaj komunikacija koju je Europol dostavio Specijanom policijskom odjeljenju na čijem je čelu Predrag Šuković, kao i Specijalnom državnom tužilaštvu kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - otkrivaju brojne veze između ,,škaljaraca” i Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Istovremeno, mjere tajnog nadzora koje je svojevremeno odobrio Viši sud u Podgorici da bi se pratile aktivnosti OKG Budvanska, pokazuju da su postojale čvrste konekcije i komunikacije, ali i poslovni aranžmani između istaknutih članova ,,Budvanske” i nekih funkcionera Demokrata iz Budve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković "> <figcaption>BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čudno, ali istinito: Specijalno državno tužilaštvo nije naložilo Specijalnom policijskom odjeljenju provjeru veza između osuđenih kriminalaca i političara vlasti.&nbsp; Nije poznato da je i zbog jedne kriptovane komunikacije formiran predmet iako se u nekim komunikacijama govori o desetinama hiljada datih eura na promociju Demokratske Crne Gore, dok su u Budvi čak dogovarani i izbori ,,požečljnih ljudi” za čelnike državnih kompanija ili kolalnih preduzeća. &nbsp; Na više upita Televize E tokom posljenjih bekoliko mjeseci, od kako su počele da se pojavljuju intrigantne Skaj prepiske, iz Specijalnog tužilaštva ili specijalnog policijskog odjeljenja nije bilo odgovora. &nbsp;&nbsp; Da li je to ćutanje ujedno i najgori mogući odgovor – da Šukovićev SPO i Novovićev SDT ne žele da istražuju ili ispituju vlast čijim glasovima su i došli na sadašnje moćne pozicije. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

Marija Arnautović

,,Brate, Bečić ti je profov čovjek!”

U Apelacionom sudu danas je počelo iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Saše Borete i drugih zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.
Završne riječi, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, iznijeli su državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore i predstavnik oštećene porodice Šćekić.
Nastavak iznošenja završnih riječi zakazan je za 17. jul.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Počelo iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Borete i drugih, nastavak 17. jula

Iznošenje završnih riječi u predmetu optuženog Saše Borete i drugih zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića odložen je zbog opravdane spriječenosti zajedničkog branioca optuženih, advokata Dragoljuba Đukanovića, saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Đukanović je izostanak opravdao dostavljanjem medicinske dokumentacije, koju je vijeće ovog suda odmah poslalo vještaku sudske medicine.
- Sudu je dostavljen stručni nalaz i mišljenje da iz dostavljene medicinske dokumentacije proizilazi opravdan izostanak branioca Đukanovića sa današnjeg pretresa - navedeno je u saopštenju suda.
Novi termini suđenja zakazani su za 11.jul, 17. i 18. jul.
Suđenje za ubistvo Šćekića pred vijećem Apelacionog suda krenulo je ponovo nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom su zbog ubistva Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, a sada pokojni Alan Kožar na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela "Splendid" u Bečićima.
Prema ukinutoj presudi, optuženi Milan Šćekić i Vujadinović ubili su policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su ih Boreta i Bigović.
To su, navodi se u ukinutoj presudi, učinili jer im je policajac Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela "Splendid".

Suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića: Iznošenje završnih riječi odloženo zbog izostanka advokata optuženih

U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održan pretres u predmetu optuženog Saše Borete i drugih zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.
Na pretresu je objavljeno da je dokazni postupak pred ovim sudom završen i zakazano je davanje završnih riječi za 8. jul u 10:30 sati.
Suđenje za ubistvo Šćekića pred vijećem Apelacionog suda krenulo je ponovo nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom su zbog ubistva Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, a sada pokojni Alan Kožar na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela "Splendid" u Bečićima.
Prema ukinutoj presudi, optuženi Milan Šćekić i Vujadinović ubili su policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su ih Boreta i Bigović.
 To su, navodi se u ukinutoj presudi, učinili jer im je policajac Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela "Splendid".

Suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića: Davanje završnih riječi 8. jula

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: sasa-boreta