Predsjedništvo Demokratske narodne partije (DNP) usvojilo je danas, na sjednici održanoj u Podgorici, niz zaključaka kojima obavezuje svoje predstavnike u Vladi da pokrenu ključne inicijative iz programskih opredjeljenja te partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Kako je saopšteno, članovi Vlade iz redova DNP-a, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sjednici Vlade iniciraju ustavne promjene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu.
- Takođe, obavezani su da pokrenu izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) - navodi se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da će, ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku na Vladi, Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeti ostavke na svoje funkcije, dok će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada povući će podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću.
Iz DNP-a su poručili da ta partija od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi, nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se, kako navode, radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U saopštenju se ističe da su sve dosadašnje inicijative DNP-a, nakon završenog popisa stanovništva, koje su se odnosile na normiranje srpskog jezika kao službenog, donošenje Zakona o državljanstvu i zakonsko normiranje trobojke kao narodne zastave, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Posebno je oštro kritikovana nedavna policijska akcija u Zeti, tokom koje je, kako se navodi, uhapšeno 54 građana, među kojima su bila i maloljetna lica, žene, stariji ljudi, odbornici i predsjednik Opštine Zeta, zbog mirnog protivljenja izgradnji PPOV-a. DNP je ovu akciju ocijenio kao nedopustiv čin represije i naveo da su njome rukovodila ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija.
Iz partije su saopštili da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, ali da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Boto­na.
Na kraju, iz DNP-a su poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - navodi se u saopštenju, uz poruku da Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.
Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;
Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.
Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.
Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.
Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

U toku sastanak: Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Američki i ukrajinski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Zelenski sastaće se danas u Palm Biču na Floridi.
Bijela kuća objavila je izmijenjenu satnicu sastanka koji počinje u 13 sati po lokalnom vremenu, a ne u 15 kako je ranije javljeno.
U saopštenju je navedeno da će sastanak biti u blizini Trampove rezidencije Mar-a-Lago, gdje američki predsjednik provodi vikend.
"Volstrit džurnal" je izvijestio da Zelenski na sastanak donosi mirovni prijedlog od 20 tačaka.
Prema pisanju tog lista, jedan od ključnih elemenata plana je uspostavljanje demilitarizovane zone.
Neimenovani ukrajinski izvori, na koje se poziva "Volstrit džurnal", rekli su da je cilj sastanka rješavanje ključnih razlika u vezi sa nacrtom mirovnog sporazuma.
Nakon susreta sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, Zelenski je poručio da je posljednji napad Moskve zapravo „ruski odgovor na naše mirovne napore“ i da jasno pokazuje „da Putin ne želi mir“.
Prema njegovim riječima, s Trampom će razgovarati o najnovijoj verziji mirovnog plana koji su pripremile Sjedinjene Američke Države. Dokument sadrži 20 tačaka i uključuje mogućnost ukrajinskog napuštanja Donbasa. Rusija taj plan zasad ne podržava, a Zelenski navodi da je spreman i na opciju da se o prijedlogu raspiše referendum.
On je dodao da će s Trampom posebno razgovarati o statusu Donbasa, gdje Moskva trenutno kontroliše oko 70 odsto teritorije Donjecka i čak 99 odsto Luganska. Među važnim temama biće i budućnost nuklearne elektrane Zaporožje.
Zelenski je za američki medij Aksios kazao da i dalje želi da ubijedi Vašington da se odustane od zahtjeva za potpunim povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Ako kompromis ne bude postignut, moguće je da će se cijeli prijedlog – rezultat višenedjeljnih pregovora – na kraju staviti na glasanje građanima Ukrajine.
Kako je istakao, plan je već 90 odsto završen, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje teritorija koje bi eventualno bile ustupljene Rusiji. Moskva insistira da joj pripadne cijeli Donbas, dok Kijev želi da se trenutne linije fronta priznaju kao privremena granica. Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su formiranje slobodne ekonomske zone ukoliko se Ukrajina povuče iz tog regiona, iako se još ne zna kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Zelenski je naglasio da novi dokument vidi kao „temeljni plan za okončanje rata“. 
Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da Ukrajina „ne pokazuje želju za mirnim rješenjem sukoba“, dodajući da Moskva „neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila ruske interese“.

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom, a uoči ključnih razgovora postavio je jasne „crvene linije“ o kojima se, kako je poručio, neće pregovarati.&nbsp;
Zelenski je naglasio da Ukrajina neće odstupiti od svog teritorijalnog integriteta niti prepustiti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, uz istovremeni zahtjev za snažnim bezbjednosnim garancijama, piše Kyiv Post.
- Trenutno smo u avionu za Floridu, Sjedinjene Američke Države. Usput ćemo se zaustaviti u Kanadi - izjavio je tokom onlajn obraćanja novinarima.&nbsp;
Zelenski je potvrdio i sastanak sa kanadskim premijerom Markom Karnijem.&nbsp;
- On i ja planiramo da onlajn komuniciramo sa evropskim liderima, razgovaramo o svim pitanjima, podijelimo detalje dokumenata koje ću razmotriti sa američkim predsjednikom i pokrenemo sva osjetljiva pitanja - dodao je Zelenski.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Odgovarajući na pitanja o mogućim kompromisima, Zelenski je bio izričit da o pojedinim pitanjima nema pregovora.
- Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod. One uključuju naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno, nećemo priznati ništa ni pod kakvim uslovima - poručio je.
Naglasio je i da će se Vlada savjetovati sa građanima prije donošenja bilo kakvih krupnih odluka, ističući da je „narod Ukrajine glavni“.
Kao ključni prioritet izdvojio je bezbjednosne garancije.
- Rusija je pokrenula masivan napad na Ukrajinu. Na putu ka mirovnim pregovorima njihov odgovor je jasan. Najvažnije je da svaki korak koji preduzmemo mora biti potkrijepljen snažnim bezbjednosnim garancijama kako bismo obezbijedili našu zaštitu - kazao je ukrajinski predsjednik.
<h2>Kritike iz Moskve</h2>
Dok se Zelenski priprema za posjetu Trampovoj rezidenciji na Floridi, gdje će se razgovarati o detaljima mirovnog plana, iz Moskve su upućene preventivne kritike.
- Ako se to pitanje pokrene i američka strana pomene referendum ili izbore, to se sigurno ne može desiti u uslovima sa kojima se danas suočavamo - dodao je Zelenski, osvrćući se na moguće prijedloge.
On je ponovo naglasio značaj kontinuirane evropske podrške Ukrajini u odbrani od ruskih napada.
- Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane i to je svima jasno. Sve detalje su dobili od nas. Potrebne su nam sistemske isporuke sistema i projektila – više projektila – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa - zaključio je Zelenski.

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Turističko udruženje Žabljak sazvalo je hitni sastanak u vezi sa aktuelnom situacijom na skijalištu Savin kuk. Zabrinuti su za sezonu jer se pitaju da li će skijalište Savin kuk ove godine raditi i biti u funkciji lift i skijalište.
Prije pet dana, desila se tragedija kada je na Savinom Kuku jedna osoba stradala, a druga teško povrijeđena nakon što su ispale iz korpe na ski liftu.
Goran Radojević, potpredsjednik Udruženja, kazao je da je cilj sastanka da se od Vlade, Razvojne banke i Ministarstva turizma dobije jasna informacija da li će skijalište Savin kuk ove godine biti u funkciji.
"Inicirali smo sastanak sa radnicima i gostima sa jednim pitanjem upućenim nadležnim institucijama – da li će Savin kuk broj 1 raditi. Pošto se desila nemila situacija na skijalištu Savin kuk 2, smatramo da to skijalište neće biti u funkciji", rekao je Radojević.
On je najavio da će Udruženje ujutru razgovarati i sa gradonačelnikom i predsjednikom Skupštine opštine kako bi i oni zvanično uputili zahtjeve nadležnim institucijama.
"Moramo da vidimo šta ćemo dalje preduzeti i kako će biti naša buduća djelovanja po tom pitanju. Ovo je urgentno, sezona je na pragu i imamo radne dane pred sobom, a u četvrtak već počinje Nova godina", istakao je Radojević.
Sastanak Turističkog udruženja Žabljak zakazan je za danas u sali OŠ Žabljak sa početkom u 17.30 sati.
Predloženi dnevni red obuhvata: hitan vanredni tehnički pregled liftova, žičare i skijališta Savin kuk, subvencije na sve lokalne i komunalne takse opštini Žabljak, subvencije na grijanje i održavanje objekata, subvencije na poreze i doprinose zaposlenih, zakazivanje hitnog sastanka sa relevantnim predstavnicima lokalne zajednice, Ministarstva turizma i Razvojne banke, razmatranje tekućih pitanja.

Hitan sastanak zbog situacije na skijalištu Savin kuk: Hoće li da radi ove zime?

Na sastanku koji je danas održan u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rješenje, kazao je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mještana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao opština zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je pokušao da konstruktivno dođe do rješenje".
- Nijesmo našli konstruktivno rješenje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku- kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te opštine ne žele postrojenje.
&nbsp;- Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono što smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva- kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vještaka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
&nbsp;- Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu naša sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, što opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, što bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno- naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skupštine Glavnog grada.
Mještanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
&nbsp;- Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu- kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa troškom koji je upitan.
- Došli smo do zaključka da je trošak od 200 miliona, ako dođe do izmještanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir- rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je došlo do pomaka, ali da je došlo do otvorenog razgovora i da je “ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi došlo do konkretnog rješenja”.
- Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani- dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, “koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira”.
- Imamo stav ljudi iz Opštine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog- kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve riješi na jednom sastanku.
- Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je došlo do ponovnog sastanka svih strana- rekao je Vuksanović.

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

Oko 12 časova završen je razgovor između šefa delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera i mještana zetskog sela Botun koji se protive izgradnji kolektora. Kako je kazao Slavko Vukčević, jedan od predstavnika Botunjana, razgovori će se nastaviti nakon današnjeg dana. - Biće uključena i Opština Zeta. Nakon referenduma se pokazalo da su svi građani Zete jednoglasni u odbrani svoje teritorije i protive se izgradnji postrojenja u Botunu. I oni i mi smo spremni da razgovaramo, ali ne ovako kao mještani Botuna, nego da se ide u širi krug razgovora kako bi se našlo rješenje da se izmjesti lokacija - rekao je Vukčević. On je kazao da su prenijeli poruku Satleru da oni nisu krivi za ranije potpisan ugovor bez njihove saglasnosti. - Problematizovali smo odabir lokacije ali i tehnologije - rekao je on. Jagoš Bećirović, takođe jedan od predstavnika mještana Botuna rekao je da bi "najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu" Sa tim je, kako kaže, saglasan i Johan Satler. Podsjetimo, predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

(FOTO) Botunjani nakon razgovora sa Satlerom: Idemo u širi krug razgovora da nađemo rješenje da se izmjesti lokacija kolektora

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: sastanak