Delegacija mađarskih privrednika u narednim danima putuje u Rusiju, gdje će voditi razgovore o ekonomskoj saradnji, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban na sastanku sa svojim pristalicama.
Prema Orbanovim riječima, planirana misija dio je strategije pripreme za svijet koji će, kako kaže, nastupiti nakon okončanja ruskog rata protiv Ukrajine i eventualnog ukidanja zapadnih sankcija Rusiji, prenijela je agencija AFP.
- Moramo predviđati razvoj događaja, jer ako nam Bog pomogne i rat se završi bez da budemo uvučeni u njega, i ako američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pođe za rukom da ponovo uključi Rusiju u globalnu ekonomiju, naći ćemo se u potpuno drugačijem ekonomskom okruženju - poručio je Orban na skupu održanom u sportskoj dvorani u Kecskemetu, u centralnoj Mađarskoj. Na događaj je došlo oko hiljadu ljudi.
AFP napominje da je Orban jedan od rijetkih evropskih političara koji održava bliske odnose i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Agencija podsjeća i da su, prema mađarskim medijima, Orban i Trump početkom novembra u Vašingtonu navodno razgovarali o mogućnosti da mađarska naftna kompanija MOL preuzme rafinerije i benzinske pumpe u Evropi koje sada posjeduju ruske kompanije Lukoil i Gazprom, a koje su pod američkim sankcijama.
Krajem novembra Orban je u Moskvi obećao Putinu da će Mađarska nastaviti da uvozi energente iz Rusije, iako je nastavak energetske zavisnosti Budimpešte od Moskve već dugo ozbiljan problem za Evropsku uniju.
Mađarski premijer nije radio na diverzifikaciji uvoza ni nakon što je Rusija u februaru 2022. napala Ukrajinu, za razliku od mnogih evropskih zemalja. Uz to, obećao je da će pred Sudom EU tužiti odluku o zabrani uvoza ruskog gasa od 2027. godine, koju je donijela velika većina država članica.
Austrijska agencija APA navodi da je Orban danas ponovo upozorio na rizik od rata između Evrope i Rusije, ali i tvrdio da postoji šansa da se taj rat izbjegne – pod uslovom da njegova vlada ostane na vlasti nakon izbora sljedeće godine.
<h2>Kritika opozicije</h2>
U istom gradu je danas svoje pristalice okupio i opozicioni lider Peter Mađar. On je kritikovao Orbana zbog toga što, kako tvrdi, novcem poreskih obveznika finansira "putujući cirkus", umjesto da pomaže najsiromašnijim građanima.
Mađar je poručio da se Mađarska pod Orbanovom vlašću pretvorila u "najsiromašniju i najkorumpiraniju državu Evropske unije". Samo 18 dana prije izbora naglasio je da je njegova stranka spremna daa preuzme vlast.&nbsp;
- Mađarska istorija ne piše se u Briselu, Moskvi ili Vašingtonu, nego ovdje – na mađarskim ulicama - poručio je on.
Na skupu Viktora Orbana govorio je i njegov savjetnik Balaž Orban, koji je ponovio da je "jedino Viktor Orban sposoban spasiti Mađarsku". Kao upozorenje je naveo primjer Češke, za koju tvrdi da je "potrošila ekvivalent nekoliko hiljada milijardi forinti na rat, jer je imala lidere koji su rat stavili ispred interesa češkog naroda".
Češki premijer u ostavci Petr Fijala (ODS) krajem novembra iznio je podatke prema kojima ukupni dosadašnji izdaci Češke za pomoć Ukrajini, od početka ruske invazije, iznose 91,3 milijarde kruna. Prihodi države, naveo je, premašuju ove izdatke za 12,7 milijardi – od socijalnih i zdravstvenih doprinosa te poreza država je uprihodila 79 milijardi, a kompenzacije za vojnu pomoć iznosile su 25 milijardi.
- Češka država sigurno ne gubi na pomoći Ukrajini, upravo suprotno. Naravno, to nije najvažniji dio cijele priče. Ne smijemo miješati pitanje pravedne borbe Ukrajinaca, sigurnosne aspekte i sve ostalo, ali brojke su potpuno jasne - rekao je Fijala.
Zahvalio je svima koji su od početka ruske agresije 2022. godine učestvovali u pružanju pomoći Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sprema li se Evropa za "svijet poslije rata": Prve delegacije stižu u Moskvu, Trump ključni faktor

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

1250x600

1084x550

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Premijer Milojko Spajić i članovi njegovog kabineta otputovali su u Sjedinjene Američke Države zajedno sa delegacijom Ministarstva finansija na čijem je čelu ministar finansija Novica Vuković, koja učestvuje na redovnim porljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Vašingtonu.
Međutim, dok Vuković i guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović u Vašingtonu učestvuju na sastancima i održavaju bilateralne susrete za zvaničnicima dvije najmoćnije svjetske finansijske institucije, premijer je stigao do Kalifornije, odakle je građanima poslao – ležernu fotografiju sa bratom, u trenerci i patikama, sa crnogorskom zastavom. Takođe se sastao sa dijelom crnogorske dijaspore u SAD, sa kojom je razgovarao o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Crnogorska delegacija boravila je u SAD od 21. do 28. aprila, a za to vrijeme javnost je obaviještena o jednom jedinom Spajićevom susretu, i to ne sa američkim zvaničnicima, već sa Makhtarom Diopom, generalnim direktorom Međunarodne finansijske korporacije koja je dio Svjetske banke. Drugih saopštenja o Spajićevim susretima tokom sedmodnevnog boravka u Americi nije bilo.
U platformi o ovoj posjeti koju je Vlada Crne Gore usvojila 17. aprila, između ostalog piše da su „SAD snažan saveznik i prijatelj Crne Gore, a posjeta predsjednika Vlade mr Milojka Spajića predstavlja dokaz kontinuiteta odličnih odnosa dvije države. Ujedno, posjetom će se dati novi podsticaj saradnji, budući da je bilateralna saradnja veoma razvijena i kvalitetna, a ovom prilikom će se dodatno razmotriti mogućnosti za konkretizovanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa... Na sastancima s američkim kolegama izraziće se zahvalnost za podršku Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u ostvarivanju cmogorskih vanjskopolitickih prioriteta i pokazati spremnost za proširenje saradnje i učvršćivanje odličnog partnerstva dvije države...“.
Ipak, sastanaka sa „američkim kolegama“ nije bilo, niti se Spajić sreo sa bilo kim iz nove američke administracije.
Iz njegovog kabineta nije odgovoreno na pitanja M portala sa kim se od zvaničnika Spajić sastao tokom radne posjete Sjedinjenim Američkim Državama i da li je prije puta u SAD kontaktirao neke senatore i savjetnike u pokušaju da dogovori kakve-takve bilateralne susrete.
Prema riječima izvora M portala iz Vlade Crne Gore, Spajić i njegovi saradnici su pokušali da stupe u kontakt sa dvojicom američkih zvaničnika sa kojima su htjeli da ugovore sastanke sa Spajićem, ali i da preko njih dođu do zvaničnika viših u hijerarhiji.
Jedan od ljudi sa kojima je Spajićev kabinet pokušao da stupi u kontakt bio je uticajni republikanski senator Ted Kruz, a on je zbog svog uticaja trebalo da posluži kao direktna konekcija sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Međutim, Kruz nije odgovorio ni na jedan od više mejlova koji su mu poslati iz Spajićevog kabineta, tvrde izvori M portala.
Drugi zvaničnik sa kojim je premijerov kabinet pokušao da stupi u kontakt je Luis L. Bono, viši savjetnik u Kancelariji za evropske i evroazijske poslove, ali ni on nije bio raspoložen da se bavi organizacijom sastanaka za Spajića. U ovom slučaju, prema riječima izvora M portala, postoje i drugi razlozi osim puke nezainteresovanosti američke administracije da se srijeće sa Spajićem. Crnogorski premijer je ranije, navodno, odbio susret sa Bonom, pravdajući odbijanje time da „viši savjetnik nije nivo sa susret sa premijerom“, pa je Bono iskoristio priliku da na brzinski pokušaj organizacije sastanaka sa Spajićem odgovori, odnosno ne odgovori, na adekvatan način.
Prema platformi koju je Vlada usvojila, crnogorsku delegaciju tokom radne posjete Americi predvodi upravo Spajić, a o trošku Kabineta predsjednika Vlade i Ministarstva finansija, odnosno građana Crne Gore, preko okeana je otputovalo njih desetoro.
Posjeta je završena juče.&nbsp;

Spajić se tokom sedam dana u Americi nije sreo ni sa kim od državnih zvaničnika

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: sastanci