Trofejni crnogorski šahista Predrag Nikač odbranio je titulu prvaka na 61. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore za osobe oštećenog vida.
Internacionalni majstor iz Nikšića, nakon tri takmičarska dana, trijumfovao je ispred Radovana Damjanovića i Borislava Anđića.&nbsp;
Organizator takmičenja bio je Savez slijepih Crne Gore, a na prvenstvu nastupilo je osam najboljih šahista sa oštećenjem vida.
Novčane nagrade od 500, 300 i 200 eura najuspješnijim šahistima uručio je predsjednik Saveza Goran Macanović.
Glavni sudija bio je Zoran Peruničić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikač ponovo najbolji

Savez slijepih Crne Gore- SSCG danas je organizovao press konferenciju na kojoj su predstavljeni rezultati analize u odnosu na orodnjenost sedam strateških dokumenata. Analiza je pripremljena u okviru projekta „OsnaŽENE možemo više“ koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Koordinatorka projekta i članica Odbora žena SSCG, Anđela Dragović ukazala je da je cilj projekta bio unapređenje politika rodne ravnopravnosti i politika invaliditeta, informisanje o pomenutim politikama kao i smanjenje rodne i višestruke diskriminacije nad ženama sa invaliditetom u Crnoj Gori. - Kreirajući ovu projektnu ideju uočili smo da su glavni problemi u ovoj oblasti evidentno nepoznavanje principa rodne ravnopravnosti i njegovo nedovoljno uključivanje u politike, ali i nedovoljna uključenost politike invaliditeta. Ovo je činjenica koja ukazuje i na trenutnu situaciju da se niti propisi, niti akcioni planovi, a niti dokumenti ne donose i kreiraju u skladu sa pomenutim pitanjima. Kao takvi ovi dokumenti se smatraju neadekvatnima i zbog toga se upravo da zaključiti da se ne uvažavaju potrebe žena sa invaliditetom u odnosu na rodnu ravnopravnost i politiku invaliditeta - navela je Dragović. Upravo zbog tako nepovoljnog stanja SSCG je sproveo niz aktivnosti usmjerenih unapređenju stanja, primarno u normativnom kontekstu, kako u kreiranju, tako i u primjeni normativnog okvira u odnosu na politike rodne ravnopravnosti i invaliditeta. - Kreirali smo dokument za procjenu uključenosti politike invaliditeta za koji smatramo da će biti mnogo važan kako prilikom kreiranja, tako i primjene politika, te da će ga samim tim moći koristiti kako kreatori, tako i donosioci politika. Ovaj dokument je višestruko dostupan – na crnom tisku, Brajevom pismu, u lako razumljivom i audio formatu - ispričala je Dragović. Poseban akcenat na današnjoj konferenciji je stavljen na Analizu u odnosu na orodnjenost za sedam strateških dokumenata. Rezultate je prezentovala samostalna savjetnica u za socijalna pitanja u SSCG, Nikolina Miljić. - Crna Gora ima izuzetno dobar strateški, zakonski i institucionalni okvir koji štiti ljudska prava, ali se on u praksi nažalost ne primjenjuje na adekvatan način te imamo rezultate analize koji nisu baš ohrabrujući - navela je Miljić. Analizom je obuhvaćeno sedam strategija Strategija inkluzivnog obrazovanja 2019- 2025, Strategija za mlade 2023-2027, Strategija reforme javne uprave 2022-2026, Nacionalna Strategija rodne ravnopravnosti 2021-2025, Strategija za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti 2022-2027, Strategija razvoja zdravstva 2023- 2027, Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2025.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717140724_ed19a3879e593e4d8f736faa79018b09c253c95db76f758839a71227216aafc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250717140724_ed19a3879e593e4d8f736faa79018b09c253c95db76f758839a71227216aafc1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Anđela Dragović"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  - Samo dvije radne grupe koje su kreirale ove strategije su bile rodno izbalansirane, dok njih pet nije ili nismo mogli pronaći informaciju o članovima radne grupe. Na pitanje da li je u fazi pripreme na bilo koji način uzeta u obzir rodna perspektiva od sedam analiziranih strategija kod njih tri imamo pozitivne odgovore, dok je za njih četiri odgovor negativan. U četiri slučaja strategije su zasnovane na rodno desegriranim podacima, dok dvije nisu, a za jednu strategiju nismo mogli dobiti jasan odgovor. Iako imamo tri strategije koje prepoznaju ove nejednakosti samo dvije strategije imaju predviđene mjere kroz koje će se ove uočene prepreke adresirati u okviru javne politike, dok čak četiri nemaju ili nismo mogli uspjeti da pronađemo adekvatnu informaciju. Samo jedna strategija ima predviđen budžet za realizaciju ovih mjera kako bi se prevazišli unaprijed prepoznati rizici, a čak šest strategija nema jasno definisan budžet za realizaciju ovih mjera. Što se tiče teksta koji bi trebalo da koristi rodno senzitivan jezik, samo dvije strategije od sedam analiziranih su napisane tako da koriste rodno senzitivni jezik, dok čak četiri nisu, a jedna jeste djelimično. Tri strategije nisu uopšte orodnjene, dvije strategije jesu orodnjene u potpunosti, dok su dvije uglavnom orodnjene - ispričala je Miljić. Prema ovom istraživanju ni u jednoj radnoj grupi nije bilo uključenih osoba sa invaliditetom (OSI) ili uvid u sastav radne grupe nije bio moguć. - Na pitanje da li je u fazi pripreme na bilo koji način uzeta u obzir politika invaliditeta kroz konsultovanje ili učešće eksperata/kinja za politiku invaliditeta ili bilo kojih organizacija koje se bave politikom invaliditeta, odgovor je opet u potpunosti negativan ili nismo mogli pronaći odgovarajuću informaciju. Adekvatna terminologija koja bi trebalo da bude u skladu sa Konvencijom UN o pravima OSI prisutna je u četiri strategije, dvije sadrže djelimično adekvatnu terminologiju invaliditeta, a u jednoj je terminologija u potpunosti neadekvatna. Samo tri od sedam analiziranih strategija koriste pristup invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima, a zastupljen je i medicinski, kao i socijalni model. Ipak, šest strategija je bilo dostupno u formatu koji je pristupačan za OSI - saopštila je Miljić. Prema konačnim rezultatima analize, četiri strategije su uglavnom uključile politiku invaliditeta, dok dvije strategije politiku invaliditeta uključuju u potpunosti. U jednoj strategiji politika invaliditeta uopšte nije uključena. - Analiza strateških dokumenata i budžetskih planova ukazuje na ozbiljan izazov u implementaciji rodne ravnopravnosti u institucionalnim politikama i praksama. Na osnovu sprovedene analize, jasno je da većina ključnih dokumenata ne sadrži rodno osjetljiv pristup niti specifične mjere koje bi doprinosile unapređenju rodne ravnopravnosti. Takođe, budžeti nisu planirani u skladu sa principima rodne ravnopravnosti, što dodatno otežava ostvarivanje pravičnih i inkluzivnih rezultata za sve polove. Ovaj nedostatak rodne orijentacije u strateškim dokumentima i finansijskim planovima ukazuje na potrebu za hitnim reformama koje bi omogućile integraciju rodne ravnopravnosti u sve faze planiranja i implementacije politika - podvukla je Miljić. Iz Saveza slijepih ističu da im je cilj da ovu analizu dalje distribuiraju relevantnim institucijama, te da završetkom projekta „OsnaŽENE možemo više“ neće prestati da se bave temama rodne ravnopravnosti. - Vjerujemo da će ove aktivnosti koje smo realizovali zaista pomoći i da ćemo u barem nekom obimu moći da unaprijedimo stanje, te olakšamo ženama sa invaliditetom učešće u društvu, ali i kreiranje što boljih politika u odnosu na rodnu ravnopravnosti i invalidnost i samim tim kvalitetnu primjenu istih - poručila je predstavnica Saveza slijepih, Anđela Dragović.

1250x600

1084x550

Miljić: Postoji ozbiljan izazov u implementaciji principa rodne ravnopravnosti u institucionalnim politikama i praksama

Međunarodni dan bijelog štapa u svijetu se obilježava 15.oktobra, a bijeli štap sam po sebi je simbol obilježavanja osoba sa oštećenjem vida u društvu - &nbsp;kazao je u Budilniku, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Bijeli štap je pomagalo kojim se služe osobe oštećenog vida, objašnjava Samardžić, i on je postao simbol osoba oštećenog vida za samostalnost i priznavanje.
- Ono što mi zagovaramo, ono što zagovara i Konvencija o ljudskim pravima lica sa invaliditetom Ujedinjenih nacija, koju je ratifikovala i Crna Gora, jeste taj individualni pristup. Načelno gledano, uz dobru obuku štap je osnovno sredstvo, sam po sebi je siguran, međutim postoje osobe koje se osjećaju sigurnije uz psa vodiča, i ono što je najvažnije, recimo ja kao korisnik psa vodiča, uvijek ću reći da je pas komforniji, da je pas vodič bolji pošto imate živog asistenta uz sebe i dobar za tu neverbalnu komunikaciju, ali bijeli štap, pogotovu u kontekstu ovog datuma, jeste ono što nas obilježava kao grupu u društvu, i u to ime mi ga obilježavamo.svakog 15.oktobra - rekao je Samardžić.
Sagovornik Budilnika je kazao da su juče, u susret Danu bijelog štapa, organizovali panel diskusiju, u kojoj su se bavili svim pitanjima, koja su važna osobama oštećenog vida, te su, dodaje on ugostili mnogobrojne značajne goste.
Prošle godine su obučena tri instruktora za obuku bijelog štapa, jer je, podsjeća on, važno da se u Crnoj Gori standardizuje da obuka i važno je da država treba da sprovodi servise podrške, a civilno društvo i nvo da rade zagovaranje, a trenutno je obratno.
- Jedna od gošća panel diskusije je bila i uvažena gospođa Irena Rakočević, i ja sad odmah spomenuti da mi, do februara ove godine, pa unazad dvije godine, nijesmo uopšte imali u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava direktorat koji se bavi zabranom diskriminacije lica sa invaliditetom, &nbsp;i to je bila strašno poražavajuća činjenica, da je Vlada ukinula jedan direktorat , da ne govorim sad o razlozima za ukidanje, jer oni nijesu više važni, i da mi toliko dugo vremena nemamo instituciju, državni organ, čija je osnovna nadležnost praćenje politika, sprovođenje politika, afirmacija ljudskih prava i drugih aktivnosti, koje su suštinskog značaja za pravo i dostojanstvo lica sa invaliditetom. Onda smo tek u februaru ponovo dobili direktorat, i izabrana je direktorica direktorata, i mi smo na toj panel diskusiji imali priliku sa njom da razgovaramo &nbsp;i ona je dobila priliku da nas izvijesti šta su to nove aktivnosti i čime se to bavi direktorat - istakao je Samardžić.
Što se tiče zapošljavanja osoba sa oštećenjem vida, podsjeća Samardžić, situacija je da država, u kadrovskom dijelu, ne poštuje volju &nbsp;i prijedloge &nbsp;nevladinih organizacija, pa tako izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore nije ušao u Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
- Taj Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, pri Zavodu za zapošljavanje, je glavno konsultativno tijelo, koje daje mišljenja u svim važnim odlukama, koje se tiču prava lica sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja i rada, pogotovu kad govorimo o subvencijama na zapošljavanje lica sa invaliditetom ili opremanje radnog mjesta, da pojasnim građanima, misli se na prilagođavanje radnog mjesta za određene vrste invaliditeta - zaključio &nbsp;je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Važno je da se standardizuje obuka za korišćenje bijelog štapa

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: savez-slijepih