Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful danas je pozvao na sveobuhvatne reforme Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) kako bi ono odražavalo globalne političke realnosti 21. vijeka.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Vadeful je kazao da Savjet bezbjednosti mora odražavati svijet 21. vijeka, a ne onaj iz neposrednog poslijeratnog perioda nakon 1945. godine.
&nbsp;- Zato ćemo se snažno zalagati da se Globalnom jugu posebno, osigura znatno jača uloga- rekao je Vadeful za njemačku novinsku agenciju DPA.
&nbsp;On je dodao da njemačka vlada smatra da je tom tijelu potrebna temeljita reforma.
&nbsp;Vadeful je naglasio da je Njemačka načelno zagovornik sistema UN-a i da se "neće povući kao što su to učinili drugi".
&nbsp;Njemačka se kandiduje za jedno od nestalnih mjesta u Savjetu bezbjednosti UN-a u junu ove godine, za mandat 2027-2028.
&nbsp;Savjet bezbjednosti ima 15 od ukupno 193 države članice UN-a.
&nbsp;Pet nuklearnih sila i pobjednica Drugog svjetskog rata su stalne članice s pravom veta: Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska.
&nbsp;Preostalih deset mjesta popunjavaju se rotacijom među ostalih 188 država članica, s mandatom od dvije godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Njemačka poziva na reforme Savjeta bezbjednosti

Bahrein, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Liberija i Letonija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Danskoj, Grčkoj, Pakistanu, Panami i Somaliji koje su nestalne članice SB UN od 1. januara prošle godine.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta - Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamjenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dvije zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Kolumbija kojoj je ovo osmi put da ulazi u SB UN, Demokratskoj Republici Kongo ovo je treći put, Bahreinu. i Liberiji drugi, dok Letonija nikada ranije nije bila članica SB UN.
Svjetski rekorder je Japan koji je u SB UN biran 11 puta, dok više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada su, kao samostalne države, članice tog tijela do sada bile Slovenija (1998-1999 i 2004-2206), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Predstavnicima Alžira, Gvajane, Južne Koreje, Sijera Leonea i Slovenije 31. decembra 2025. završen je dvogodišnji mandat.

1250x600

1084x550

Od danas pet novih članica u Savjetu bezbjednosti UN

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Venecuela je zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da utvrdi da su smrtonosni američki napadi na brodove u blizini njene obale nezakoniti i da izda saopštenje kojim podržava suverenitet Venecuele, navodi se u pismu u koje je Rojters imao uvid u četvrtak.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je veliko gomilanje američke vojske na jugu Kariba, a trupe su izvele najmanje pet operacija koje je Trampova administracija opisala kao umiješane u trgovinu drogom, bez pružanja dokaza.
U pismu upućenom Savjetu bezbjednosti UN-a, koje broji 15 članova, od srijede, ambasador Venecuele pri UN-u Samuel Moncada optužio je Vašington za ubistvo najmanje 27 ljudi u napadima na "civilne brodove koji su prelazili međunarodne vode".
Zatražio je od savjeta da "istraži" napade kako bi se "utvrdila njihova nezakonita priroda" i izdalo saopštenje kojim se "potvrđuje princip neograničenog poštovanja suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta država", uključujući Venecuelu.
U Karakasu, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je da, iako je CIA dugo povezivana s državnim udarima širom svijeta, nijedna prethodna vlada nije javno izjavila da je naredila CIA-i da "ubija, svrgava i uništava zemlje".
Maduro je optužio CIA-u da je ovlaštena za provođenje operacija usmjerenih protiv mira u Venezueli.
- Ali naš narod je jasan, ujedinjen i svjestan. Ima sredstva da još jednom porazi ovu otvorenu zavjeru protiv mira i stabilnosti Venecuele - rekao je predsjednik tokom događaja koji je prenosila državna televizija.
Međutim, Savjet bezbjednosti neće moći poduzeti nikakve mjere osim održavanja sastanaka o situaciji jer Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta. Savjet se prvi put sastalo prošle sedmice zbog napetosti na zahtjev Venecuele, Rusije i Kine.
Na tom sastanku, Sjedinjene Američke Države su opravdale svoje akcije kao u skladu s članom 51. osnivačke Povelje UN-a, koji zahtijeva da Savjet bezbjednosti bude odmah obaviješteno o svakoj akciji koju države poduzimaju u samoodbrani od oružanog napada.
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc izjavio je u četvrtak da će Tramp koristiti obavještajnu zajednicu, Ministarstvo odbrane i diplomatiju "kako bi odbranio suverenitet SAD-a od akcija koje aktivno ubijaju Amerikance".
- Venecuela može donijeti šta god želi u UN. Znate, dio UN-a je i Član 51 Povelje UN-a koji omogućava zemlji da se brani. I to je ono što predsjednik Tramp radi i što će raditi - rekao je za Foks njuz (Fox News).

Venecuela traži od Savjeta bezbjednosti UN da podrži njen suverenitet nakon američkih napada

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas na zahtjev Ukrajine, a u vezi sa masovnim ruskim granatiranjem civilne infrastrukture Kijeva, koje je u noći 28. avgusta odnijelo desetine života, prenosi RTCG.
Kako se navodi, diplomate će insistirati na zaštiti civila i trenutnom prekidu ruskih napada, prenosi portal RBK-Ukrajina.
Početak sastanka je zakazan za 22 časa po srednjeevropskom vremenu.
Ukrajinski predstavnici će obavijestiti Savjet bezbjednosti o razmjerama razaranja i pozvati na međunarodnu akciju radi zaštite civila, uključujući i trenutni prekid vatre.
Delegacija koju čine šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov borave danas u SAD, gdje je planirano da se sastanu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom.
Podsjećamo, u noći 28. avgusta, Kijev je bio izložen najmasovnijem granatiranju u posljednje vrijeme. Rusija je lansirala preko 600 dronova i raketa na ukrajinsku prijestonicu iz svih pravaca.
Najveća šteta zabilježena je u Darničkom okrugu, gdje je raketa pogodila petospratnicu, potpuno uništivši jedan ulaz u nivou trećeg i četvrtog sprata.
Prema posljednjim podacima, najmanje 23 ljudi poginulo je tokom granatiranja, uključujući četvoro djece, od kojih je najmlađe bilo mlađe od tri godine. Povrijeđene su 53 osobe, a sudbina osmoro ljudi je još uvijek nepoznata.

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas zbog ruskih napada na Kijev

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće danas zatvorene konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. 
 
Prema najavi u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetu, rekli su za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak. 
 
Iz Ambasade Rusije su izjavili da je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka". 
 
Kako su naveli iz Ambasade Rusije, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za sprovođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata". 
 
CIK BiH je oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, poslije sudske presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 
 
Reakciju Šmita koji je poručio da je neophodno sprovoditi sudske odluke, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju. 
 
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Savjet bezbjednosti UN-a zakazao konsultacije o BiH

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) sastaće se danas na zahtjev Teherana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) napale glavne iranske nuklearne lokacije masivnim bombama za uništavanje bunkera, rekle su diplomate Rojtersu.
Pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a sa pravom veta su SAD, Kina, Rusija, Ujedinjena Kraljevina i Francuska.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije danas saopštio je da su SAD bombardovale iranska nuklearna postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Završili smo veoma uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordo, Natanz i Esfahan. Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostora - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja nuklearnih postrojenja.
On je na platformi Iks (X) naveo da su američki napadi nečuveni i da će imati trajne posljedice.

Najavljena sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na zahtjev Teherana

Savjet bezbjednosti UN sinoć je usvojio, uz podršku Rusije, američku rezoluciju u kojoj se poziva na brzi mir u Ukrajini, ali bez pominjanja teritorijalnog integriteta zemlje niti osude Moskve, uprkos protivljenju evropskih saveznika Kijeva.
Američka rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti „zahtijeva momentalni prekid sukoba u najkraćem roku i zalaže se za trajni mir“. Ona je usvojena sa 10 glasova za, uključujući Rusiju, i ni jednog protiv. Četiri zemllje EU (Francuska, Slovenija, Grčka, Danska) i Velika Britanija su bile uzdržane.
Prethodno je juče Generalna skupština UN usvojila dvije rezolucije o Ukrajini, povodom treće godišnjice od početka ruske invazije na tu zemlju, jednu koju su predložili Ukrajina i njeni evropski saveznici, kao i drugu koju su predložile SAD, ali koja je usvojena sa velikim izmjenama na originalni tekst, zbog čega su SAD prilikom glasanja bile uzdržane.
U rezolucijama usvojenim u Generalnoj skupštini traži se brzi kraj rata, ponavlja se privrženost teritorijalnom integritetu Ukrajine i traži povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. SAD su glasale protiv prve rezolucije koju su podnijeli Ukrajina i njeni evropski saveznici, zajedno sa Rusijom, Bjelorusijom, Sjevernom Korejom i još 14 zemalja, a u glasanju za njihovu izmijenjenu rezoluciju su bile uzdržane.
Kako piše na sajtu UN-a Generalna skupština UN, Savjet bezbjednosti usvojio je juče ukupno tri rezolucije sa snažnim pozivima da se prekine rat u Ukrajini i snažnim neslaganjem oko toga kako je najbolje da se to ostvari. UN rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti ne pominje rusku agresiju, ali izražava žaljenje zbog gubitka života, ponavlja vrijednosti Povelje UN i poziva na „brzi kraj sukoba“ i prva je uspješno usvojena rezolucija od kada je počela puna invazija Ukrajine, saopšteno je na sajtu UN.&nbsp;
Kako piše Frans pres, SAD predvođene Donaldom Trampom juče su se udružile sa Rusijom tokom glasanja bez presedana u UN oko ukrajinskog sukoba, proturajući svoju ideju brzog mira bez osude Moskve, ni odbrane granica Ukrajine.
Dok je administracija Džoa Bajdena uvijek podržavala Kijev američko glasanje u Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti ukazuju na radikalnu promjenu američke politike sa dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Uz podršku Rusije: Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Ukrajini

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) apelovao je da politički proces u Siriji bude inkluzivan i da njim upravljaju Sirijci, nakon pada režima Bašara al Asada.
Članice Savjeta bezbjednosti, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države, naglasile su potrebu da se Sirija i njeni susjedi uzdrže od bilo kakve akcije ili miješanja koje bi moglo da ugrozi bezbjednost drugog.
U saopštenju se „potvrđuje posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozivaju se sve države da poštuju te principe“, prenosi AFP.
Nove vlasti u Siriji, na čelu sa radikalnim islamistima koji su 8. decembra zbacili Bašara el Asada sa vlasti, sada nastoje da uvjere da su stanju da ujedine zemlju, razorenu 13-godišnjim građanskim ratom.
- Ovaj politički proces mora da odgovori na legitimne težnje svih Sirijaca, da ih sve zaštiti i omogući im da mirno, nezavisno i demokratski odrede sopstvenu budućnost - navodi se u saopštenju Savjeta bezbjednosti UN.

Političkim procesom u Siriji da upravljaju Sirijci

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: savjet-bezbjednosti-un