Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Portal ETV

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

Nasilja motivisanog mržnjom 2023. bilo u 19 slučajeva, lani 21 osoba priznata kao izbjeglica

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar izabran je za predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope na sjednici održanoj u Strazburu, saopšteno je iz te partije.
"Evropska nagrada" se dodjeljuje od 1955. godine gradu za njegove aktivnosti na promociji evropskih vrijednosti. Nagrada uključuje i fond koji se koristi za studijske posjete evropskim institucijama za mlade ljude iz grada pobjednika.
Dobitnik ove prestižne nagrade za 2025. godinu je turski grad Gaziantep, dok su je u prošlosti između ostalih osvajali i Beč, Hag, Bolonja, San Sebastijan, Berlin, Đirona, Luka, Nirnberg, Strazbur.
Konatar je kazao da će sa pozicije predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" pružiti svu moguću pomoć kako bi se i gradovi iz Crne Gore i regiona našli među kandidatima i mogućim dobitnicima u budućnosti.

Konatar na čelu Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Savjeta Evrope

Komesar Savjeta Evrope (SE) za ljudska prava Majkl O’Flaerti izjavio je danas da je sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere i istakao značaj primjene pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja ne bude odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Savjeta Evrope, O’Flaerti je rekao da se angažovao sa državama članicama u vezi sa njihovim obavezama u kontekstu međunarodne trgovine oružjem, kako bi osigurao da njihove akcije ne doprinose kršenju ljudskih prava.
- Primjećujem korake nekih država članica da obustave ili ograniče transfer oružja Izraelu, uključujući Njemačku prošle nedjelje. Primjećujem značajan doprinos nekih nacionalnih struktura za ljudska prava u podizanju svijesti i pozivanju svojih vlada da poštuju obaveze u vezi sa ljudskim pravima u ovom kontekstu - rekao je O’Flaerti, dodajući da je potrebno učiniti više, i to brzo.
Ističući da sukob u Gazi nastavlja da izaziva ogromnu ljudsku patnju, O’Flaerti je ponovio apel državama članicama Savjeta Evrope da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u kontekstu sukoba u Pojasu Gaze.
- To uključuje primjenu postojećih pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja nije odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, neophodno je intenzivirati napore za pružanje pomoći onima koji su pogođeni sukobom, podržavanjem napora da se obezbijedi nesmetan pristup humanitarnoj pomoći i insistiranjem na hitnom oslobađanju talaca.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava: Sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: savjet-evrope