Problemi u zdravstvu se mogu i moraju rješavati. Ništa se ne dobija bez suštinskih promjena, jer tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi - finansija, organizacije i odgovornosti u zdravstvenom sistemu.&nbsp;
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji dodaje da smjena ministra neće riješiti problem ukoliko se nastavi sa istom praksom.
Stanje u zdravstvenom sistemu bi, kaže ocijenio prosječnom ocjenom između tri i četiri, jer ustanove rade, ali je dostupnost zdravstvenoj zaštiti sve lošija i lošija.
Navodi i da stanje u zdravstvenom sistemu prati stanje duže od 20 godina i kaže da stanje nikad nije bilo lošije.
- Toliko tragičnih ishoda, sa toliko lošom slikom zdravstvenog sistema u javnosti, pa svakako da ima razloga da se ministar pozove da da ostavku, jer su za manje propuste ministri podnosili ostavke, a ovo su sada već ozbiljne situacije, koje pale alarm ne samo u zdravstvenom sistemu, nego treba da upale alarm i u Vladi. Tu se nešto mora hitno preduzimati, rekao je Čirgić.&nbsp;
Najviše ga zabrinjava, poricanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, što je, kako kaže bilo vidljivo i tokom skupštinskog zasijedanja na kojem je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarao na pitanja poslanika.
- Ako poričete &nbsp;i kažete da nema problema u zdravstvenom sistemu koji je očigledan svima onda imate problem i da ga rješavate, zapravo ne vidite kako da ga riješiti. Da bi se situacija mijenjala mora se iz korijena, suštinski nešto mijenjati. Ni smjena ili ostavka ministra Šimuna neće riješiti ništa ako se nastavi sa istom praksom vođenja resora zdravstva, &nbsp;poručio je Čirgić.
Komentarišući više tragedija sa smrtnim ishodom u crnogorskom bolnicama, djece, novorođenčadi i porodilja, kaže da se za &nbsp;takve propuste mora ispitati sistemska odgovornost. Zakoazao je, objašnjava, sistem nadzora i organizacije rada, a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.&nbsp;
- &nbsp;Ne možemo to svesti na problem jedne jedinke u sistemu, tu se mora djelovati sistemski da bi se problemi rješavali, odnosno da bi se zdravstveni sistem postavio na zdrave osnove. Najveći problem je što se poriče postojanje tog problema, pokušava se prikazati zdravstveni sistem boljim nego što u suštini jeste. Ne sporim da u zdravstvenom sistemu ima jako dobrih ljekara i direktora u zdravstvenim ustanovama, ali u svakom slučaju vidimo da u samoj organizaciji nešto ne štima - istakao je Čirgić.
Kaže da ne vjeruje ministrovim riječima da će pravda biti zadovoljena, jer i sam ministar odbacuje odgovornost, iako nikad nije bilo toliko tragičnih slučajeva u zdravstvenom sistemu.
- Izostale su interne i eksterne inspekcije, pretpostavljam da ima jako malo inspektora &nbsp;koji kontrolišu rad svih zdravstvenih ustanova, dakle nešto ne štima u samoj organizaciji i tu ako se utvrdi individualna odgovornost i ona treba da ide po vertikali - naglasio je Čirgić.
Budžetom za 2026. godinu za zdravstvo je planirano 487 miliona. Taj budžet je već dugi niz godina potcjenjen, kaže Čirgić i podsjeća da je tako bilo i dok je on bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.&nbsp;
- Struktura budžeta je takva da se najviše sredstava, preko 90 posto odnosi na zarade zdravstvenih radnika, na ljekove i medicinska sredstva. Lako je pretpostaviti da za zarade ne smije faliti, ali će faliti za ljekove i medicinska sredstva i vidjeli smo do čega to dovodi u toku godine. Svjesno se planira nedostatak tih sredstava, čim se nije mogao koncipirati prijedlog budžeta za 2026.godinu, jer je neizvjesno hoćemo li imati onoliko prihoda koliko planiraju budžetom - istakao je Čirgić. &nbsp;
Podsjeća i da je Ministarstvo finansija najavilo mogućnost zaduženja do tri milijarde, što nije do sada zabilježeno i vjeruje da je to zbog toga što je 2026.godina predizborna.
- Ne smiju se dozvoliti lomovi u zdravstvenom, niti bilo kojem drugom sistemu, pa će se ta mogućnost zaduženja koristiti da bi se sanirali ti problemi. Nije svejedno hoćete li realno planirati budžet na početku godine ili ćete obezbjeđivati nedostajuća sredstva na kraju godine, jer tokom cijele godine ta nedostajuća sredstva će praviti probleme upravo pacijentima - podučio je Čirgić.
Predviđa da će najviše nedostajatii ljekova i medicinskih sredstava, ali i novca u organizacijama ostvarivanja prava osiguranika, poput refundacije troškova bolovanja, za liječenje van sistema, a svi ti troškovi, kako kaže, rastu iz godine u godinu.
- Kod nas rastu troškovi jako brzo, taj rast je 10 odsto na godišnjem nivou, što je nezabilježeno u bilo kojoj ekonomiji na svijetu. To je ogroman problem za Ministarstvo finansija, jer ono mora nadomjestiti sredstva., Reforme i populizam ne idu zajedno - zaključio je Čirgić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čirgić: Tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi

U informativnoj emisiju "24 sata" na Televiziji E, sa početkom u 19 sati, pogledajte:
- Koji su ključni problemi u zdravstvu i da li će Budžetom za 2026. biti zadovoljene sve potrebe zdravstvenog sistema? 
 
- Šta je pokazala revizija budžeta za prošlu godinu? 
 
- Istražujemo: kako štićene ličnosti ulaze u UIKS? 
 
- Što donose rezultati izbora za predsjednika entiteta Republika Srpska? 
 
- Koje su glavne izmjene mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajinu, nakon sastanka u Ženevi?
Gost "24 sata: Sead Čirgić, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.
Informativnu emisiju večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija "24 sata": Gost Sead Čirgić

Planiranje budžeta za zdravstvo za 2026. godinu ponovo otvara pitanje stabilnosti javnih finansija i održivosti zdravstvenog sistema. Dok Ministarstvo finansija nastavlja da projektuje rashode prema trenutnom izvršenju, stručnjaci upozoravaju da takav pristup zanemaruje realne potrebe sektora, čiji su troškovi u stalnom i ubrzanom rastu. Na to posebno ukazuje bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji u razgovoru za Portal ETV detaljno objašnjava zašto se zdravstveni sistem iz godine u godinu pretvara u – balon koji se sve više naduvava.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, u razgovoru za Portal ETV, kazao je da je Ministarstvo finansija planiralo budžet za potrebe zdravstvenog sistema za 2026. godinu na isti način kao i prošle godine — prema onome što vide kao izvršenje budžeta u tekućoj godini, ne uzimajući u obzir stvarne troškove, koje treba uvećati za očekivani rast zdravstvene potrošnje u narednoj godini.
– Unazad nekoliko godina imamo godišnji rast zdravstvene potrošnje od 10%, što je duplo više u odnosu na prethodni period, i toliki rast je najveći u Evropi – naglasio je Čirgić, dodajući da je upravo ovakav skok ono što najviše muči Ministarstvo finansija.
Prema njegovim riječima, – toliku ekspanziju troškova ne može izdržati nijedna ekonomija u svijetu – te iz godine u godinu zdravstveni sistem postaje sve veći problem za javne finansije, odnosno pretvara se u balon koji se neprestano naduvava. Čirgić je istakao da je budžet od 487 miliona eura podcijenjen, jer Ministarstvo finansija – nije u mogućnosti da obezbijedi ono što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema – i planira da probleme rješava u posljednjem kvartalu naredne godine, – očekujući da se dese čuda.
On je rekao da će manje planirana sredstva tokom sljedeće godine praviti iste probleme: duge liste čekanja, prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente, moguće povremene nestašice lijekova, dalje slabljenje javnog sektora i sve snažniji privatni sektor, koji će još jače privlačiti zdravstvene radnike iz javnih ustanova.
Čirgić ne očekuje značajno lošiju situaciju u odnosu na ovu godinu, a kao ključne razloge navodi činjenicu da je sljedeća godina predizborna, te da se – neće dozvoliti jači poremećaji u zdravstvenom sistemu.
Takođe dodaje da budžet od 487 miliona eura, iako podcijenjen, – nije suštinski lošiji nego prethodnih godina.
Zakonom o budžetu za 2026. planira se mogućnost zaduženja od 3,1 milijarde eura, a Čirgić je kazao da će Ministarstvo finansija tu mogućnost sigurno iskoristiti ukoliko bude potrebna intervencija u zdravstvenom sistemu.
– Nije slučajno što se daje mogućnost tolikog zaduženja, jer se želi obezbijediti finansijska stabilnost do parlamentarnih izbora po svaku cijenu – poručio je.
Ističe i da EU vidi Crnu Goru u svom savezu i neće dozvoliti lom koji bi mogao izazvati veću krizu i dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.
– Sve u svemu, ‘momci’ imaju sreće, zbog čega vjerujem da nećemo imati značajno lošiju situaciju – zaključio je Čirgić u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić poručuje za Antenu M da je potrebno što prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Izjavu gospodina Jevta Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije što je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, gospodin Vuk Kadić već najavio neophodnost donošenja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, što upućuje do kada će sistem imati novca”, ocjenjuje za Antenu M nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić.
On je komentarisao opozicione tvrdnje da je zdravstveni sistem na ivici bankrota.
Podsjetimo, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog Sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno pojašnjavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
- Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovještaje problema u zdravstvenom sistemu. Ono što se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potrošnje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema završnom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura- smatra Čirgić.
Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je još jedan test brige države za svoje građane. I umjesto što se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi- poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saopštio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je pokušala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog pojašnjenja zabrinjavajućih podataka, ali komentar nijesu dobili. Odgovoreno im je kako nijesu u mogućnosti da im izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura, izjavu Erakovića shvatiti ozbiljno

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

Aplauz za premijera

Evropski savez će u narednom četvorogodišnjem mandatu izgraditi novi savremeni dom za stare u Podgorici, sa svim potrebnim sadržajima za kvalitetan život i njegu, uključujući medicinsku podršku, rekreativne aktivnosti i socijalne programe. Cilj nam je da kroz brojne projekte obezbijedimo veću dostupnost i bolji kvalitet zdravstva i socijalne zaštite, kazao je kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Sead Čirgić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pitanje zdravstva i socijalne zaštite je pitanje socijalne sigurnosti i tiče se svake porodice našeg grada, zbog čega su sa posebnom pažnjom pristupili izradi programa o najugroženijim kategorijama naših sugrađana.&nbsp;
- Izgradnjom doma za stare odgovorićemo na sve veće potrebe za ovom vrstom smještaja starijih osoba. Postojeći kapaciteti su već popunjeni, a liste čekanja su duge, što pokazuje hitnost ovog projekta, zbog čega je ovo visoko na listi naših prioriteta. Programom „Aktivni penzioneri“ želimo da unaprijedimo fizičko i mentalno zdravlje penzionera i njihovu povezanost. Sa zajednicom ćemo raditi na kvalitetu njihovog svakodnevnog života. Program će pružiti penzionerima besplatan ili subvencionisan pristup gradskim sportskim centrima i bazenima, kao i organizovanim rekreativnim programima, poput joge, pilatesa i šetnje u prirodi. Kroz saradnju sa Crvenim krstom, drugim organizacijama i institucijama jačaćemo gerontološke usluge, kako bismo našim najstarijim sugrađanima olakšali svakodnevno funkcionisanje u zajednici - objasnio je Čirgić.
Planiraju, dodaje, uvođenje socijalnih penzija, koje će obezbijediti adekvatne mjesečne naknade za osobe starije od 67 godina, koje nemaju penziju ni bilo koji drugi izvor prihoda.&nbsp;
- Kroz ovaj program osiguraćemo da niko od naših najstarijih sugrađana ne bude prepušten socijalnoj isključenosti ili siromaštvu. Program „Besplatan vrtić“ za djecu iz porodica u riziku omogućiće djeci iz socijalno ugroženih porodica da pohađaju vrtić bez finansijskog opterećenja, pružajući im sigurno i stimulativno okruženje za rani razvoj. Na taj način obezbijedićemo jednak pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju za svu djecu - kazao je Čirgić.&nbsp;
Glavni grad će, prema njegovim riječima, pokrenuti servis „Bebisiting“, pružajući roditeljima sigurno i poznato rješenje za povremeno i kontinuirano čuvanje i njegu djece.&nbsp;
- Kroz ovaj servis roditelji će imati i pristup profesionalnim i kvalifikovanim bebisiterima, što će im omogućiti fleksibilnu i pristupačnu uslugu koja odgovara potrebama savremenih porodica. Grad će obezbijediti sve potrebne resurse, uključujući adekvatne prostore, opremljene za brigu o djeci, kao i finansijsku podršku za funkcionisanje servisa - naveo je Čirgić.
Kako bi omogućili da sva djeca talentovana za sport imaju jednake šanse za uspjeh, bez obzira na njihove socijalne okolnosti, gradske vlasti će, navodi Čirgić, uspostaviti program podrške socijalno ugroženim porodicama sa djecom sportistima, koji će obuhvatati subvencije za članstvo u sportskim klubovima i kupovinu sportske opreme.&nbsp;
- Program će takođe omogućiti besplatno ili subvencionisano učešće u sportskim kampovima i pokrivati troškove putovanja na takmičenja. Djeca koja pokažu izuzetne rezultate dobiće i stipendije - dodao je on.
Čirgić ističe i da će Podgorica biti jedan od rijetkih gradova u regionu koji će realizovati program besplatnih užina za djecu iz ranjivih porodica.&nbsp;
- Ova inicijativa smanjuje pritisak na porodice, doprinosi stabilizaciji domaćinstava i prevenciji socijalne isključenosti. Osnivanje detox centra i centra za podršku maloljetnicima pogođenim bolestima direktno će uticati na smanjenje broja osoba koje koriste psihoaktivne supstance. Javna ustanova „Kakaritska Agora“ postaće ustanova za primjer, potpuno posvećena svojim pacijentima i njihovoj rehabilitaciji, uz najviši nivo stručnosti i brige. Naš cilj je da „Kakaritska gora“ postane simbol izvrsnosti u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji gdje će svaki pacijent imati podršku i uslove za uspješan oporavak. U saradnji sa zdravstvenim ustanovama uspostavićemo centar za psihološko savjetovanje koji će biti finansiran od strane glavnog grada. Radićemo na podizanju svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja kao važnog faktora za stabilan i miran život svih članova zajednice. Pružanje preventivnih i informativnih programa i kontinuiranih medicinskih kampanja sa posebnim akcentom na potencijalne žrtve nasilja koje žive u prigradskim naseljima i ruralnom području Podgorice - objašnjava Čirgić.&nbsp;
U planu je, kako je najavio Čirgić, povećanje broja specijalizovanih servisa za pomoć, podršku i zaštitu žrtava, otvaranje lako dostupnih kriznih centara za slučajeve nasilja i centara za žrtve seksualnog nasilja.&nbsp;
- Uvođenje programa za preventivne intervencije i programa za rad sa počiniocima nasilja. Planiramo takođe intenziviranje saradnje sa Crvenim krstom, relevantnim državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i lokalnim udruženjima koja se bave pitanjima RE populacije. Fokusiraćemo se na oblasti kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna inkluzija i stambeno zbrinjavanje, uz istovremeno podizanje svijesti i smanjenje diskriminacije. Jačaćemo servis personalnih asistenata za nezavisno življenje, koji će biti namijenjen osobama sa invaliditetom, kako bi im se omogućio veći stepen samostalnosti i kvalitet života - zaključio je Čirgić.

Čigrić: Uvešćemo socijalne penzije, pokrenuti servis „Bebisiting“, program besplatnih užina za djecu...

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: sead-cirgic