Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

Vladajuća Socijalistička stranka Španije (PSOE), već pogođena nizom korupcijskih afera, sada se suočava s optužbama da je ignorisala seksualno neprimjereno ponašanje visokopozicioniranih članova. Kriza dovodi u pitanje feminističke principe stranke, a premijer Pedro Sančez našao se pod pritiskom, piše The Guardian.
Kada je Sančez 2018. godine postao premijer, imenovao je 11 žena i šest muškaraca u svoj kabinet, ističući predanost jednakosti. Sedam godina kasnije, niz optužbi za seksualno uznemiravanje i način na koji je stranka reagovala podstaknuo je članice da zatraže hitnu akciju.
Ignorisane pritužbe i „kompjuterska greška“
 
 Problemi su počeli u julu kada je Fransisko Salazar, zadužen za institucionalnu koordinaciju u premijerovom uredu, podnio ostavku nakon optužbi za seksualno uznemiravanje objavljenih na portalu elDiario.es. Interna pritužba dvije članice stranke bila je ignorisana pet mjeseci, što je stranka pravdala ''kompjuterskom greškom“.
Proteklog vikenda Sančez je otpustio i Salazarovu bivšu desnu ruku, Antonija Ernandeza, zbog navodnog zataškavanja. Ernandez je odbacio sve optužbe, dok je Salazar rekao da se ne sjeća neprimjerenih interakcija.
Širenje skandala
 
 U srijedu je ostavku podnio Hoze Tome, visokopozicionirani političar PSOE-a, kojeg su takođe optužile žene. Tome tvrdi da je žrtva „namještaljke“. Ugled stranke narušen je i tokom ljeta, kada su se pojavile snimke bivšeg ministra saobraćaja Hozea Luisa Abalosa i njegovog pomoćnika Kolda Garsije Izagirea u razgovoru o seksualnim radnicama. Policijska analiza sugeriše da snimke nisu lažirane.
Pritisak iznutra i kritike opozicije
 
 Tri visokopozicionirane članice zatražile su u autorskom tekstu za El País „duboke transformacije za stvarnu jednakost“. Bivša zamjenica glavnog tajnika stranke, Adriana Lastra, pozvala je da se detalji slučaja Salazar predaju tužiteljstvu.
Sančez je preuzeo ličnu odgovornost i obećao podršku navodnim žrtvama ukoliko podnesu kaznenu prijavu. Opozicione stranke, uključujući konzervativni PP i krajnje desni Vox, iskoristile su skandal da kritikuju vladajuće.
Sančez uzvraća
 
 Premijer je odgovorio da se njegova vlada bori za žene i jednakost, te da PP podržava reakcionarne stavove Voxa. „Feminizam daje lekcije svima, a meni prije svega. Razlika između nas i PP-a je u tome što preuzimamo odgovornost za svoje pogreške“, rekao je Sančez.
Istog dana, visokopozicionirani član PP-a, Hoze Ignasio Landaluče, najavio je privremeno povlačenje s mjesta čelnika lokalnog ogranka zbog kaznene prijave koju je PSOE podnio protiv njega zbog zloupotrebe javnih sredstava, trgovanja uticajem i seksualnog napada. Landaluče ostaje senator i gradonačelnik Algesirasa, tvrdeći da je „apsolutno nevin“.

1250x600

1084x550

Španija: Vladajuću partiju potresaju optužbe za seksualno zlostavljanje

Sud u Južnoj Koreji je daas osudio 33-godišnjeg muškarca na doživotni zatvor za organizovanje onlajn lanca ucjenjivanja, u okviru kojeg je seksualno eksploatisana ili zlostavljana 261 osoba, uključujući više od 10 maloljetnih koje je on silovao ili napao.
Sud u Seulu je saopštio da težina zločina, koje je Kim Nok-van počinio tokom četvorogodišnjeg perioda, opravdava njegovu "trajnu izolaciju od društva". Uz Kima, uhapšenog u januaru, sud je osudio i njegovih 10 saučesnika, na zatvorske kazne od dvije do četiri godine.
Na meti Kima su od avgusta 2020. bile žene koje su objavljivale seksualno sugestivan sadržaj na društvenim mrežama, kao i muškarci koji su pokušavali da se pridruže tajnim čet grupama na aplikaciji Telegram radi dijeljenja digitalno manipulisanih seksualnih slika poznanika.
Pod prijetnjom da će objaviti video zapise i slike sa njihovim likom, Kim ih je prisiljavao da regrutuju nove žrtve, formirajući piramidalni lanac ucjena, uz dijeljenje slika žrtava, pretežno maloljetnih, otkriveno je tokom sudskog procesa.
Kim je silovao ili napao 16 žrtava, uključujući 14 maloljetnih, i pravio video zapise tih zločina u 13 slučajeva. Napravio je oko 1.700 slika ili video zapisa uperenih protiv 70 žrtava, i dijelio ih je onlajn kako bi prijetio onima koji su odbili da sarađuju. Sud je naveo da je pokušao da ucijeni i neke od članova porodica žrtava i njihovih kolega sa posla.
Ostali osuđeni, među kojima je pet maloljetnika, znali su da će žrtve, koje su regrutovali uz prijetnju objavljivanjem video zapisa i slika, biti suočene sa istom seksualnom eksploatacijom koju su i oni pretrpjeli, ali su ipak izvršili ta djela kako bi spriječili kruženje sopstvenih slika, naveo je sud.
Otkrivanje Kimovih zločina nakon hapšenja u januaru šokiralo je južnokorejsku javnost i izazvalo zabrinutost zbog rastućeg rizika od seksualnog nasilja koje omogućavaju digitalne tehnologije.
Sud u Seulu je prije pet godina izrekao kaznu od 40 godina zatvora Čo Džu-binu, osuđenom da je putem ucjena primorao desetine žena, uključujući maloljetne, da snimaju seksualno eksplicitne video zapise radi prodaje.

Doživotni zatvor za Južnokorejca: Seksualno zlostavljao stotine ljudi

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kaćuša Krsmanović

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.
Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.
- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.
Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.
- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.
U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.
Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.
Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

U više navrata sam govorio da registar pedofila, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - kazao je edukator o bezbjednosti djece na internetu i društvenim mrežama Bojan Jušković.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, poručio da je najvažniji odnos roditelja i djeteta.
- Jer su najčešća meta predatora na internetu djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku pažnju. To su djeca kojoj nedostaje pažnja, i upravo predatori najviše ciljaju tu djecu, djecu koja nemaju izgrađen odnos baziran na povjerenju sa svojim roditeljima. To su idealne mete za takve predatore. Mnogi roditelji nijesu svjesni kako u virtuelnom, tako i u realnom svijetu, da su meta predatora, u tom prvom naletu, ipak oni, jer preko njih predatori ciljaju njihovu djecu, ispitujući njih o odnosu sa svojom djecom, i prateći, prije svega, njihov odnos sa djecom, predatori dobijaju dosta informacija koliko roditelji imaju izgrađen taj odnos baziran na povjerenju - naveo je on.
Istraživanja koje su radile njegove kolege iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i Hrvatskoj pokazalo je, kaže, da su roditelji čak na petom mjestu kod djece kad odlučuju da li će kome ispričati što im se dešava u životu.
- Što je stvarno poražavajuća činjenica, i iskreno mislim da Crna Gora ne odstupa ni pedalj od ovih istraživanja, štaviše, mišljenja sam, iako sam neko ko je dosta kritičan u tom dijelu, mišljenja sam da je kod nas stanje još gore, nego što je to u Hrvatskoj, i u Srbiji - rekao je Jušković.
Ukazao je da je užasavajući sami broj od 103 lica koja su u registru pedofila, ali i to što istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano na određeni način.
- Brojka od 103 učinioca ove vrste krivičnih djela, mogu reći slobodno da je i minimalna, pogotovo ako znamo mi koji se bavimo ovim stvarima, da je procenat otkrivanja ovakvih slučajeva ispod 10 posto, znači da imamo preko 90 procenata neotkrivenih slučajeva, što samo po sebi govori da je učestalost ove problematike u daleko većem broju, i da otkriveni slučajevi su jako mali - naveo je on.
Procenat otkrivanja u Crnoj Gori, ubijeđen je Jušković, je još manji nego na globalnom nivou.
- Mislim da smo u mnogo većem problemu nego što smo zaista svjesni, nego što je društvo svjesno problematike u kojoj se nalazimo trenutno, jer problem seksualnog zlostavljanja djece je jedan ogroman problem, sa čim je krenula da se bavi, da kažem, kompletna svjetska populacija - istakao je on.
Evropa je, kaže, krenula u takozvani krstaški rat protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece.
- Ne želim namjerno da upotrijebim termin dječje pornografije, jer smatram da taj termin nije adekvatan, iako je opšte prihvaćen, jer djeca nijesu sposobna da daju pristanak za tako nešto, a pornografija, znamo svi, da je sporazumni odnos dvoje ili više ljudi, u proizvodnji određenog materijala. Apelovao bih i na medije, i na sve, da se termin dječje pornografije ne koristi, već da se koristi seksualno zlostavljanje djece, što je, po meni, daleko ispravniji termin - poručio je Jušković.
U regionu je uspostavljena praksa, kaže Jušković, da registrovani pedafili imaju obavezu svakodnevnog javljanja - i ukoliko napuštaju teritoriju grada, dodaje on, dužni su da se jave policiji i kada izlaze, i kada se vraćaju u grad.
- U više navrata sam govorio da ovakav registar, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - podvukao je Jušković.
Kaže da sudska praksa ide ka tome da ih obaveže na neke stvari, ali to, kako je rekao, još niko ne radi - jer se čekaju podzakonski akti.
- I dok se to čeka nama prolazi vrijeme, imamo gomilu predatora na ulici, imamo gomilu nezaštićene djece, na kraju krajeva. Ima gomila ljudi za koje mi ne znamo ko su, šta su, čime se bave, a možda neki od njih rade sa našom djecom, tako da je to jako veliki problem. Ja sam uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Ministarstvu pravde, da jedan ovakav registar &nbsp;pređe pod kontrolu Uprave policije, jer je to neophodno, ukoliko stvarno želimo da vršimo adekvatnu kontrolu nad ovim licima. Jedan takav registar mora u svakom trenutku da bude pod kontrolom policije, 24 sata, sedam dana u nedjelji - zaključio je Jušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jušković: Globalni podaci pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: seksualno-zlostavljanje