Evropska unija se sprema da dodatno pooštri vizna pravila za ruske građane, ukidajući u većini slučajeva izdavanje šengenskih dozvola za više ulazaka, rekla su tri evropska zvaničnika Politiku.
Ovaj potez, koji predstavlja još jedan korak u naporima EU da kazni Moskvu zbog rata u Ukrajini, značiće da će Rusi uglavnom dobijati vize za jedan ulazak, uz neke izuzetke iz humanitarnih razloga ili za pojedince koji imaju i državljanstvo EU.
Brisel je već otežao i poskupeo Rusima dobijanje viza, suspendujući sporazum o olakšavanju viznog režima sa Moskvom krajem 2022. godine, a neke članice, poput baltičkih država, otišle su još dalje - zabranjujući ili maksimalno ograničavajući Rusima da potpuno kroče na njihovo tlo.
Međutim, izdavanje viza ostaje u nacionalnoj nadležnosti, što znači da, iako Evropska komisija može otežati proces, ne može nametnuti potpunu, sveobuhvatnu zabranu ruskim državljanima.
Prema podacima Evropske komisije, 2024. godine više od pola miliona Rusa dobilo je šengenske vize, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. godinu, iako je i dalje daleko ispod predratnog nivoa, kada je 2019. izdato više od četiri miliona viza.
Mađarska, Francuska, Španija i Italija nastavljaju da bez većih problema odobravaju turističke vize ruskim državljanima.
Očekuje se da će nova, stroža pravila, koja su dio paketa mjera namijenjenih smanjenju broja Rusa koji ulaze u EU, biti formalno usvojena ove nedjelje.
Odvojeno od toga, EU planira da ograniči i kretanje ruskih diplomata, zahtijevajući od njih da unaprijed obavijeste države ako putuju preko Šengenskog prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU pooštrava vizna pravila za Ruse: Kraj višestrukih ulazaka u Šengen

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, učestvovao je danas na ceremoniji povodom obilježavanja 40. godišnjice potpisivanja Šengenskog sporazuma, održanoj u mjestu Šengen u Luksemburgu, gdje je 1985. godine započet proces stvaranja prostora slobodnog kretanja unutar Evrope.
Tom prilikom ministar Ibrahimović je poručio da Crna Gora, kao lider evropskih integracija u regionu, ostaje snažno posvećena evropskim vrijednostima, s jasnim ciljem članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine. Podsjetio je na punu usklađenost crnogorske spoljne politike sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i na kontinuirani napredak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
- Crna Gora nastavlja da sprovodi reforme koje nas približavaju članstvu u EU, uključujući i postepeno usklađivanje sa viznom politikom Unije. U tom kontekstu, Šengen prepoznajemo kao simbol zajedničkih vrijednosti – slobode, bezbjednosti, solidarnosti i povjerenja među evropskim narodima - poručio je Ibrahimović.
Ministar je naglasio da četiri decenije uspješne primjene Šengenskog sporazuma predstavljaju snažan temelj za još integrisaniju i otporniju Evropu. „Ne postoji uspješna evropska priča bez država Zapadnog Balkana“, istakao je Ibrahimović, ocjenjujući da proširenje EU postaje sve značajnije u kontekstu promijenjenih geopolitičkih okolnosti.
Tokom ceremonije, pažnja je bila usmjerena i na aktuelne izazove sa kojima se suočava šengenski prostor, među kojima su upravljanje spoljnim granicama, borba protiv ilegalnih migracija i očuvanje visokog nivoa unutrašnje bezbjednosti.
U okviru obilježavanja jubileja, upriličena je svečana inauguracija obnovljenog Evropskog muzeja Šengen, kao i broda Princesse Marie-Astrid Europa, na kojem je 1985. godine potpisan istorijski sporazum.

Ibrahimović na obilježavanju 40 godina Šengenskog sporazuma: Šengen je simbol zajedničkih evropskih vrijednosti

Nakon 13 godina Bugarska i Rumunija pristupaju od srijede u cjelosti prostoru slobodnog kretanja, na kopnu kao i u vazduhu, što je važan korak za dvije istočnoevropske zemlje.
U martu 2024. ukinute su bile kontrole u vazdušnim i pomorskim lukama, a sredinom decembra Bugarska i Rumunija dobile su pristanak svojih evropskih partnera za ukidanje kontrola i na kopnenim graničnim prjelazima.
Dvije zemlje ispunjavaju kriterijume od 2011. godine, ali svaki put države članice imale su prigovore, podsjetio je analitičar Valentin Naumesku.
Taj problem postao je s godinama "izvor frustracija koje su iskorićavale protivevropske stranke kritikujući nepravedan tretman Rumunije, rekao je za AFP, kao na nedavnim predsjedničkim izborima na kojima je neočekivano pobijedio kandidat krajnje desnice, da bi izbori naposljetku bili poništeni.
Pristupanjem Šengenu, "taj osjećaj da ste građanin drugog reda" nestaje, ocijenio je stručnjak.
Čelnici dviju zemalja pozdravili su "istorijsku odluku", istaknuvši da je riječ o "ključnom cilju" od njihovog ulaska u EU 2007.
Šengenski prostor, uspostavljen 1985. godine, sada obuhvaća 25 od 27 država članica EU-a te pridružene zemlje Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Obuhvata više od 400 miliona ljudi.
Puno pristupanje Bugarske i Rumunije omogućila je Austrija ukinuvši veto. Beč je strahovao od velikog priliva tražilaca azila, ali na kraju je ocijenio da su mjere preduzete posljednjih mjeseci omogućile "veliko smanjenje prelazaka" granice.
Po dogovoru predstavljenom u novembru u Budimpešti, privremene kontrole biće na snazi "početno razdoblje od šest mjeseci kako bi se smanjilo potencijalne promjene migracijskih ruta".
Biće pojačan i nadzor bugarsko-turske granice, koja postaje vanjska granica šengenskog prostora.

Bugarska i Rumunija od ponoći u potpunosti u Šengenu

Nakon što Holandija od 9. decembra počne s ponovnom kontrolom pasoša na svojim granicama biće to osma država članica Evropske unije, odnosno deveta članica Šengena koja primjenjuje kontrolu svojih granica, prenosi Al Jazeera Balkans.
Naime, kontrolu prelaska svojih granica u Evropskoj uniji primjenjuju Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Švedska, Slovenija i Italija. Osim njih, kontrolu na svojim granicama vratila je privremeno i Norveška koja je članica Šengena.
Kao razloge ponovnog uvođenja kontrole na svojim granicama države članice EU-a, odnosno Šengena navele su visok nivo neregularnih migracija, krijumčarenje migranata i znatno povećane sekundarne migracijske tokove.
<h2>Porast incidenata</h2>
Među razlozima su i veliki i kumulativni pritisak na migracioni sistem, posebno za prihvat azilanata. Navodi se kao razlog i porast kriminalnih incidenata u prihvatnim centrima.
Novo uvođenje kontrole na granicama prema šengenskim pravilima ne može biti duže od šest mjeseci u kontinuitetu, pa države članice EU-a, odnosno Šengena odluke o prolongiranju donose svakih pola godine.
U skladu s tim, većina članica EU-a, odnosno Šengena, koje su vratile kontrole na svojim granicama učinile su to do prve polovine 2025. godine.

Od decembra ponovo kontrole pasoša u devet članica Šengena

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: sengen