Koncert pijaniste Sima Šiševića, jednog od najistaknutijih mladih crnogorskih umjetnika, biće održan u četvrtka, 20. novembra, u 20 sati, u Zetskom domu na Cetinju. Koncert se realizuje u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić.
Program obuhvata raznolik repertoar koji povezuje evropsku muzičku tradiciju od romantizma do 20. vijeka. Publika će imati priliku da čuje djela Šuberta, Metnera, Bartoka, Mokranjca, de Falje, Mompoua, Albeniza i Lista, što čini uzbudljivo muzičko putovanje kroz različite epohe i izraze klavirske umjetnosti.
Simo Šišević (Podgorica, 1999) diplomirao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu, a trenutno pohađa postdiplomske studije na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu i Akademiji del Ridoto u Italiji. Laureat je međunarodnih takmičenja Carles &amp; Sofia (Španija), Orbetello Piano Competition (Italija) i Međunarodnog pijanističkog takmičenja u Tivtu, a za sezonu 2024/2025. stipendista je Fondacije Miloš Karadaglić.
Svojim zrelim muzičkim izrazom i tehničkom preciznošću, Šišević potvrđuje reputaciju umjetnika čije interpretacije spajaju emociju, intelekt i virtuoznost.
Program:
Franc Šubert – Mađarska melodija
Nikolaj Karlovič Metner – Bajka op. 26 br. 3
Bela Bartok – Rumunski ples op. 8 br. 1
Vasilije Mokranjac – Tema i varijacije
Manuel de Falja – Obredni ples vatre iz baleta Ljubav čarobnica
Federiko Mompou – Pjesma i igra br. 8, 6 i 3
Isak Albeniz (arr. Leopold Godovski) – Tango
Ferenc List – Poloneza br. 2 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koncert Sima Šiševića u Zetskom domu

Mladi crnogorski pijanista, Simo Šišević nastupiće u Centru za kulturu u Beranama u utorak, 18. novembra u 19 časova.
Repertoar sa kojim će se Šišević predstaviti beranskoj publici obuhvata djela Franca Šuberta, Nikolaja Karloviča Metnera, Bele Bartoka, Vasilija Mokranjca, Manuela de Falje, Federika Mompoua, Isaka Albeniza i Ferenca Lista, povezana nadahnućem folklorima različitih kultura.
Šišević je rođen u Podgorici 1999. godine gdje je završio Umjetničku školu za muziku i balet „Vasa Pavić“. Diplomirao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu. Trenutno pohađa postdiplomske studije na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu u klasi Tatjane Sarkisove, a istovremeno studira i kod Borisa Bermana na Akademiji del Ridoto u Italiji.
Kao solista nastupao je sa Crnogorskim sinfonijskim orkestrom i Festivalskim orkestrom KotorArta.Održao je resitale na brojnim festivalima u našoj zemlji i regionu, a nastupao je u brojnim koncertnim dvoranama širom Evrope.
Koncert se organizuje u saradnji sa fondacijom „Miloš Karadaglić“, koja je Šiševiću dodijelila stipendiju za školovanje iz oblasti klasične muzike na međunarodnom konkursu fondacije za 2024/2025. godinu, realizovanom u saradnji sa partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i crnogorskom Elektroprivredom.
Ulaz je slobodan. 
&nbsp;

Pijanista Simo Šišević nastupa u Beranama, na repertoaru djela Šuberta, Metnera, Bartoka, Mokranjca...

Klasičnu muzika treba njegovati od najranijeg djetinjstva, zato što je to kompleksnija forma koja ima moć da dodirne dubine ljudske duše - rekao je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, pijanista Simo Šišević.
Klasična muzika je, kaže Šišević, kroz istoriju bila vezana za određeni stalež koji je slušao, preferirao i volio iz različitih razloga.
- Čini mi se da se situacija nije promijenila, ne vjerujem ni da će se ikad promijeniti, zato što je uvijek bitisala u tom malom krugu ljudi koji vole tu vrstu umjetničkog izražaja i samim tim &nbsp;nijesam siguran da li mi kao društvo, ili pojedinci možemo nešto posebno da uradimo po tom pitanju. Sva vrsta ljubavi ka tom umjetničkom izražaju i tom vidu umjetnosti počinje u ranom djetinjstvu, osnovnoj školi, samim tim gradimo buduću publiku, a kasnije kroz muzičke škole ako ne izvanredne izvođače, mi kroz taj sistem obrazovanja stvaramo buduću publiku za ljude kao što sam ja i moje kolege - rekao je Šišević.
I dalje živimo u predrasudi da je klasična muzika predodređena za određeni stalež, a muzika ne podrazumijeva ništa drugo do, kako kaže, ukus koji preferiraju slušaoci.&nbsp;
Volio bi, poručuje pijanista, da izvođači dopru do što više ljudi, jer je važno dati šansu da svako čuje i nađe svoj ukus.
- Muzika ne podrazumijeva ni status u društvu, ni nivo obrazovanja, ja barem ne bih rekao, to samo odražava ukus svakog pojedinca. Naravno da klasična muzika jeste nešto što treba od ranijeg doba da se njeguje, zato što je kompleksnija forma i sadržaj, i način na koji ona dodiruje dubine ljudske duše, samim tim i mi kao izvođači imamo veću odgovornost da to prenesemo - zaključio je Šišević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGelTe-6RQ-U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šišević: Klasična muzika uvijek bitisala u malom krugu ljudi koji vole tu vrstu umjetničkog izražaja

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: simo-sisevic