Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Advokat Damir Lekić reagovao je na saopštenje Sindikata sudstva u kojem se navodi da je u incidentu koji se dogodio juče, tokom štrajka upozorenja u Osnovnom sudu u Podgorici, pokušao nasilno da uđe u prostorije suda, ali da do tuče nije došlo.
Njegoovo reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;
" Opet se javnost u Crnoj Gori pokušava dezavuisati iznošenjem neistinitih činjenica. Rekoh ja da će se od svega ovoga, a naročito zbog ovih plasiranih neistina koje se konstantno iznose na moj račun, napraviti serija u smislu “španske sapunice” sa više epizoda, što ja svakako ne mogu da dozvolim nikako.
Nije istina da sam pokušao da nasilno uđem u prostorije Osnovnog suda u Podgorici i da sam se bahato i drsko ponašao na bilo koji način – naprotiv. Ovdje se od strane ovog sindikata pokušava pružiti zaštita i opravdanje za postupanje jednog od svojih štrajkača, kao i za jednog policajca koji nije radio svoj posao iz nekog razloga, uz namjernu zamjenu teza.
Inače, jedan sam od prvih advokata koji je podržao štrajk zaposlenih u sudovima, što se lako može provjeriti uvidom u moju javnu izjavu datu na televiziji “PG” dana 6.10.2025. godine, i to na prvi dan kada je ovaj štrajk počeo. Link ove televizijske emisije nalazi se ovdje: <a href="https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC" target="_new">https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC</a>. 
 Pored ove izjave, u vezi sa ovom temom i podrškom štrajkačima, postoji još nekoliko mojih javnih istupa, ali ova je, po mom mišljenju, značajna jer se radi o prvoj javnoj podršci datoj od strane advokata, i to na dan početka štrajka.
Kao osoba koja itekako podržava štrajk, jer sam i sam skoro sedam godina bio zaposlen u sudu – i to u Osnovnom sudu u Podgorici – kada sam se suočavao sa izuzetno lošim i teškim uslovima rada i izrazito niskim i ponižavajućim zaradama, posebno sam osjetljiv, oprezan i obazriv prema ovoj temi, štrajkačima i njihovim zahtjevima, koji su u svemu opravdani.
Međutim, to zapravo nije suština problema. Ovdje nije riječ o kršenju pravila štrajka, kako se to neosnovano pokušava predstaviti, već o zaštiti i prikrivanju nedoličnog i nezakonitog postupanja određenog štrajkača, kao i o neradu i nepostupanju određenog policijskog službenika koji je svjedočio svemu, ali nije reagovao niti preduzeo radnje na vrijeme. Sve je snimljeno i zabilježeno na video-nadzoru sa sigurnosnih kamera koje se nalaze na licu mjesta.
Od kada je počeo ovaj štrajk, ja se – kao i obično – zbog svog posla svakodnevno nalazim u sudovima, uglavnom u Višem sudu u Podgorici i Osnovnom sudu u Podgorici, pa čak i u periodima obustave rada pojedinog sudijskog kadra koji štrajkuje. U nekoliko rijetkih situacija u tom vremenu su se čak i održavala pojedina suđenja (npr. „okr Katnić“ i druga), a nigdje nije propisano, niti je usmeno ili pismeno dato bilo kakvo obavještenje da se u prostorijama sudova ne može boraviti tokom trajanja jednosatne obustave rada pojedinog sudijskog kadra.
Treba istaći da sudije ne štrajkuju, a nama advokatima i građanima su u ovom periodu već ranije zakazana ročišta. Htjeli mi to ili ne, ipak imamo obavezu da se na te zakazane termine, pa i tokom obustave rada, pojavimo, jer često nemamo informaciju da li će se suđenje održati ili ne. Tu je sudija glavni – sud kao institucija, niko drugi.
Zato je za mene „potpuno novo“ da se u ovom periodu ne može ući u zgradu suda, i to ne samo zato što sam prethodno redovno ulazio u tom vremenu radi raznih obaveza, već i zato što sam upravo izašao iz zgrade Višeg suda u Podgorici, gdje sam se neposredno nalazio tokom trajanja jednosatne obustave rada, i došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici. U konkretnom slučaju ne postoji nikakav pravni osnov na osnovu kojeg bi štrajkači mogli bilo kome da zabrane ulazak u zgradu suda – osim nezakonito. Sud nije njihovo privatno vlasništvo.
Dakle, mi moramo da se pojavimo u sudnici, moramo proći pored štrajkača, a onda po ulasku u sudnicu sudije daju obavještenje da li se suđenje odlaže ako njihov stručni kadar štrajkuje.
Ono što je u ovom slučaju posebno neprimjereno i degutantno jeste ponašanje jednog od štrajkača. Ja sam, bez ikakve namjere da ikoga uvrijedim, ometam ili omalovažavam, došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici u 11:57 časova – a obustava rada je trajala do 12:00 časova. Na prvi ulaz Osnovnog suda u Podgorici jedan od štrajkača mi je otvorio vrata (koja su inače bila otključana), prošao sam pored njega pozdravljajući ga srdačno i bez problema, da bih nakon nekoliko metara, na drugom ulazu, naišao na problem.
Taj problem sam, uz dužno poštovanje, puno uvažavanje, lijepe riječi, srdačan pozdrav i izraze podrške štrajku, pokušao da riješim, ali, nažalost, nisam uspio. Čak sam, pored prisutnog policajca koji se nalazio na dužnosti, doživio upotrebu sile u smislu onemogućavanja i zabrane ulaska, što je nedopustivo i nezakonito.
I ono što je u konkretnom slučaju ironično, imajući u vidu i prethodni tekst MUP-a i saopštenje sindikata, jeste to da sam zapravo ja bio taj koji je insistirao da se o ovom događaju, zbog nezakonitog postupanja štrajkača i nepostupanja prisutnog policajca, obavijesti policija i da se podnese prijava – na čemu sam i istrajavao".

500x500

Lekić: Pokušavaju da me prikažu nasilnim, a ja sam prvi podržao štrajk

Sindikat sudstva Crne Gore saopštio je da je incident koji se dogodio tokom štrajka upozorenja u Osnovnom sudu u Podgorici 10. oktobra pogrešno predstavljen u medijima, ističući da je riječ o nepoštovanju štrajkačkih pravila, a ne o fizičkom obračunu.
Povodom objava koje su se pojavile u medijima u vezi sa incidentom u Osnovnom sudu u Podgorici, iz Sindikata sudstva ističu da je događaj pogrešno predstavljen u svim medijima.
U saopštenju Sindikata sudstva koji potpisuje predsjednik Dejan Đukić navodi se da je 10.10.2025.godine u svim sudovima u Crnoj Gori, kao i Osnovnom sudu bio u toku štrajk upozorenja u trajanju od 11.00h do 12.00h o čemu su korisnici suda bili pravovremeno obaviješteni, kako putem medija, tako i putem pisanih obavještenja istaknutih na ulazu u zgradu, a tokom trajanja štrajka upozorenja, ulazak u prostorije suda nije bio dozvoljen.
- Uprkos tome, advokat Damir Lekić je i pored vidnog upozorenja i usmenog objašnjenja članova štrajkačkog odbora Željka Radulovića i Nikole Berilaža, pokušao nasilno da udje u prostorije suda, pri čemu je rekao istom "Skoni se, ko si ti", pri čemu je isti zaustavljen od strane člana štrajkačkog odbora Željka Radulovića. Dakle, nije riječ o medjusobnom fizičkom obračunu, već o incidentu izazvanom nepoštovanjem štrajka i pravila koja su tada bila na snazi - ističe se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, važno je napomenuti da u ovom momentu dok se bore za svoja prava i bolji standard svih u sudskoj administraciji, koji je, kako se navodi, ispod svih standarda, da im je potrebna podrška advokata da bi se ostvarili njihove zahtjeve i od njih očekuju da imaju najviše razumijevanja.
- Štrajkački odbor osuđuje svaki oblik nasilja, ali ističe da se mora poštovati pravo zaposlenih na štrajk i obustavu rada u skladu sa zakonom. Molimo gradjane na razumijevanje - poručuje se u saopštenju.

Sindikat sudstva: Nije bilo fizičkog obračuna u Osnovnom sudu

Već duže vrijeme zaposleni u sudstvu ukazuju na veoma loš materijalni status. Zato traže od Vlade da se ispravi nepravda napravljena izuzimanjem sudija iz Granskog kolektivnog ugovora, ističe predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
- Sindikat ukazuje na nezadovoljstvo zarada sudija, sekretara, savjetnika, samostalnih referenata, jer sudstvo funkcioniše kao jedinstvena cjelina i svi zaposleni su podjednako važni za funkcionisanje sudstva - kazao je Đukić.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da Vlada radi na pronalasku privremenog, ali i trajnog rješenja za sudije.
Ističe da je neophodno poboljšati materijalni status nosilaca pravosudnih funkcija.
- Radna grupa, odnosno radni tim je započeo rad, blizu smo određenog nacrta i nadamo se da ćemo nastaviti jednakom ili još i većom dinamikom. Pokušavamo da nađemo i prelazno rješenje i želim da istaknem da ta spremnost i volja da ova pitanja rješimo se oslikala i kroz usvajanje zakona u budžetu - naveo je Božović za Radio Crne Gore.
Prije nekoliko dana, kako podsjeća Božović, otvoren je novi dijalog Vlade i Sindikata pravosuđa i sudstva, koji će, kako napominje, biti nastavljen.
- Mi, apsolutno, imamo puno povjerenje u nastavak i dijaloga i komunikacije i sa Vrhovnim sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom. Nadam se da ćemo uskoro imati i prelazno, ali i dugoročno rješenje za bolji status svih sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori, a isto tako, uporedo sa tim, radimo i na poboljšanju materijalnog statusa i za sve ostale zaposlene u pravosuđu - rekao je ministar pravde.&nbsp;
I Đukić vjeruje da će se uz dijalog, odnosno zajedničkim naporima, postići cilj.
- Sindikat sudstva Crne Gore aktivno radi na poboljšanju materijalnog statusa svih zaposlenih u sudovima Crne Gore. U prethodnom periodu intenzivni je dijalog Sindikata sudstva sa Ministarstvom pravde za izradu novog, granskog kvalitetnog ugovora za oblast sudstva - ističe Đukić.&nbsp;
Ranije je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila dopis predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću povodom potrebe za hitnim privremenim rješenjem po pitanju zarada sudija.

1250x600

1084x550

Božović: Nadam se skorijem rješenju za bolji status sudija i državnih tužilaca

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: sindikat-sudstva