Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Uvjeren sam da će Siniša Bjeković kroz profesionalan i nepristrasan rad u okviru svog predstojećeg mandata dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks čestitajući Bjekoviću novi mandat ombudsmana.
Odluku Skupštine da imenuje Bjekovića, kako navodi na mreži Iks (X), pozdravlja kao važan korak ka jačanju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda, povjerenja građana u institucije, kao i ukupne demokratske stabilnosti Crne Gore.
- Posebno očekujem snažan fokus na zaštitu najranjivijih grupa, borbu protiv diskriminacije, unapređenje položaja djece i mladih, te jačanje kulture poštovanja ljudskih prava u svim segmentima društva - naveo je Milatović.
Očekuje, kako dodaje, i punu saradnju svih državnih organa sa institucijom Zaštitnika, kao i otvoren dijalog sa civilnim društvom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se preporuke i nalazi ove institucije dosljedno uvažavali i sprovodili u praksi.
- Čestitam Bjekoviću na izboru i želim mu uspješan mandat, u interesu svih građanki i građana Crne Gore - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2005010124989927782%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Fiskalni savjet nije samo još jedno savjetodavno tijelo: on je korektiv, sigurnosni mehanizam i jedan od stubova fiskalne stabilnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obrazloživši danas u Skupštini prijedloge za izbor člana Fiskalnog savjeta i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
On je, kako se navodi u saopštenju, podsjetio da je višegodišnje kašnjenje u njegovom formiranju suštinski fiskalni i institucionalni problem.
Govoreći o ekonomskoj slici, Milatović je ukazao na potrebu za jačim fiskalnim pravilima i realnim projekcijama.
- Danas živimo paradoks: ekonomija raste 2 odsto, a inflacija je 5 odsto, a trebalo bi da bude obrnuto - kazao je Milatović.&nbsp;
Rekao je da Fiskalni savjet mora biti „prva profesionalna linija odbrane od populizma i neodrživih odluka“.
Predsjednik je predložio Stevana Gajevića za člana Fiskalnog savjeta, nakon transparentnog i stručnog postupka, ističući njegov dugogodišnji rad u finansijskom sektoru i sudsko-vještačku praksu kao garanciju profesionalne nezavisnosti i integriteta.
Istovremeno je Skupštini predložio da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda imenuje mr Sinišu Bjekovića, uz podsjećanje na povjerenje javnosti i kontinuitet rezultata institucije Zaštitnika u prethodnom mandatu. „Izbor Zaštitnika nije formalnost, već odluka o snazi institucije koja treba da bude prva adresa građaninu kada osjeti nepravdu.“.
Osvrćući se na zagađenje vazduha u Pljevljima, Milatović je kazao da je riječ o jednoj od najozbiljnijih ekoloških i zdravstvenih prijetnji u Crnoj Gori, te da su nadležni morali pokazati veću odgovornost kada je u pitanju rješenje situacije koja šteti zdravlju građana i građanki Pljevalja.&nbsp;
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče u Pljevljima više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila. Mi smo već danas morali da imamo u pljevljima makar 5 ministara koji zajedno sa donosiocima odluka u Elektroprivredi treba da vide kako da se sanira šteta. Nažalost nemamo ni jednog člana vlade u Pljevljima - zaključio je Spajić.&nbsp;

Milatović: Fiskalni savjet je prva profesionalna linija odbrane od populizma

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog da mr Siniša Bjeković bude ponovo izabran za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
U obrazloženju predloga, Milatović je naveo da je postupio u skladu sa Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, prema kojem predsjednik države sprovodi konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Javni poziv za predlaganje kandidata bio je otvoren od 1. oktobra 2025. godine, nakon čega su nevladine organizacije predložile dva kandidata, među kojima i dosadašnjeg Ombudsmana Sinišu Bjekovića.
– Nakon održanih intervjua sa predloženim kandidatima i sprovedenih konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija, cijenim opravdanim da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore predložim mr Sinišu Bjekovića – naveo je Milatović u obrazloženju dostavljenom Skupštini.
<h3>Biografija kandidata</h3>
Siniša Bjeković rođen je 12. aprila 1963. godine u Pljevljima. Pravni fakultet završio je u Podgorici, gdje je stekao i zvanje magistra, dok je od 2016. doktorand na Univerzitetu Donja Gorica.
Karijeru je započeo u državnoj upravi, a od 2001. godine profesionalno je posvećen zaštiti ljudskih prava kroz djelovanje u Centru za ljudska prava Univerziteta Crne Gore. Od 2015. do 2019. bio je zamjenik Zaštitnika, a na funkciju Zaštitnika imenovan je u decembru 2019. godine.
Tokom njegovog mandata, kako se navodi u obrazloženju, rad institucije postao je vidljiviji i efikasniji, uz visok stepen rješavanja predmeta (80–90%) i unaprijeđenu saradnju sa državnim organima, medijima, civilnim sektorom i međunarodnim organizacijama.
Evropska komisija je u izvještajima o napretku isticala da je institucija Ombudsmana jedna od najpouzdanijih u očima građana.
Uspostavio je i Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje primjene UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, u saradnji sa nevladinim sektorom.
Posebno se ističe njegova dugogodišnja međunarodna ekspertiza u okviru tijela Savjeta Evrope, gdje je radio na borbi protiv rasizma i netolerancije, te angažman u pregovaračkim radnim grupama za pristupanje EU.
<h3>Podrška civilnog sektora</h3>
Predsjednik je naglasio da je tokom konsultacija sa NVO sektorom potvrđeno da je Bjeković „opravdao povjerenje i standarde funkcije koju obavlja“, te da je izgradio visok stepen povjerenja kod organizacija koje zastupaju najranjivije društvene grupe.
Istaknuto je i da je njegovu kandidaturu iniciralo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku još 23 organizacije civilnog društva.
– Sve navedeno smatram snažnim argumentom u prilog odluci da mr Siniša Bjeković bude ponovo imenovan – zaključio je Milatović.

Milatović predložio Bjekovića za novi mandat Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

"Dani Zaštitnika" održani su u Danilovgradu, u cilju približavanja institucije građanima/kama, promociji nadležnosti i razmjene informacija sa rukovodstvom opštine o stanju ljudskih prava i sloboda, a institucija u kontinuitetu bilježi mali broj pritužbi koje se odnose na rad lokalnih organa i službi.
- Tokom dana 'otvorenih vrata' evidentirane su samo dvije pritužbe, dok se veći broj obraćanja odnosio na pružanje infomacija o mogućnostima ostvarivanja prava iz pravosudne nadležnosti, kao i ostvarivanja socijalne i zdravstvene zaštite. Od ukupnog broja pritužbi na godišnjem nivou najveći broj se odnosi na rad Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koja se nalazi na teritoriji ove opštine, odnosno prava lica lišenih slobode, kao i prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje - navodi Ombudsman.
Ombudsman Siniša Bjeković sastao se sa predsjednikom Opštine Danilovgrad Aleksandrom Grgurovićem, kao i predsjednikom Skupštine Opštine Predragom Pajovićem, sa kojima je razgovarao o ostvarivanju prava građana u lokalnoj zajednici, posebno kroz prizmu prava na dobru upravu i evropskih standarda u toj oblasti.
Bjeković i Grgurović saglasni da mali broj obraćanja građana Zaštitniku ne mora nužno značiti da problema nema, već prije ukazuje na mogući nedostatak znanja građana o načinima zaštite svojih prava, kao i o nadležnostima Ombudsmana.
U tom kontekstu, ukazano je na potrebu dodatnog ohrabrivanja građana da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika, jer je samo kroz otvorenu komunikaciju i prijavljivanje problema moguće unapređivati kvalitet lokalne uprave i javnih usluga.
- Obostrano je izražena spremnost za dalju saradnju i zajedničko djelovanje u cilju efikasnog rješavanja konkretnih pritužbi građana, kao i preventivnog djelovanja kroz edukaciju i jačanje povjerenja u institucije. Institucija Ombudsmana pohvaljuje pristup Opštine Danilovgrad koja je na svim svojim platformama komunikacije najavila održavanje 'Dana Zaštitnika' i time pokazala transparentnost u radu i spremnost za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poseban segment razgovora bio je, kako je saopšteno, posvećen ulozi lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija, gdje je istaknuto da opštine moraju imati jači glas u donošenju odluka koje ih direktno pogađaju.
Grgurović je ukazao na izazove koji se javljaju kada se zakonska rješenja i odluke na državnom nivou donose bez prethodnog konsultovanja lokalnih vlasti, što može izazvati organizacione, finansijske i operativne poteškoće u njihovoj primjeni.
U kontekstu evropskih direktiva i standarda dobre uprave, prepoznata je, kako navode, potreba za snažnijim uključivanjem lokalnih zajednica u proces donošenja odluka, čime se istovremeno jača participacija građana, odgovornost vlasti i povjerenje u institucije. S tim u vezi, predstavnici lokalne samouprave Danilovgrada predstavili su dobre primjere iz prakse u vezi sa afirmacijom rada mjesnih zajednica.
- Aktivno učešće građana i zainteresovanost za procese na lokalnom nivou, kao i nužnost međuinstitucionalne saradnje na svim nivoima vlasti, neophodni su u cilju izgradnje transparentne, odgovorne i inkluzivne uprave, što je jedan od ključnih zahtjeva na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji - rekao je zaštitnik.
On je ukazao da je obrazloženost odluka organa javne vlasti jedan od ključnih elemenata principa dobre uprave, i jedan od čestih obraćanja građana instituciji, generalno posmatrano.
Razgovarano je i o realizacijii infarstrukturnih planova, problemu vodosnadbijevanja u pojedinim djelovima tokom ljetnjih mjeseci, saradnji sa nevladinim organizacijama i sportskim klubovima, kao i servisiranju usluga socijalne i dječje zaštite iz domena nadležnosti Opštine.
Tokom razgovora akcenat je stavljen na važnost jačanja društvene kohezije na lokalnom nivou. Sagovornici su se saglasili da lokalna zajednica mora biti prostor međusobnog uvažavanja, solidarnosti i zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke, etničke ili druge razlike.
- Prevazilaženje podjela i njegovanje kulture dijaloga ključni su preduslovi za stabilan društveni razvoj i stvaranje ambijenta u kojem se građani osjećaju uključeno i ravnopravno - naveo je Grgurović.
Takođe, posebno je naglašena potreba za usmjeravanjem napora ka stvaranju uslova za ostanak mladih u manjim sredinama, kao i njihov povratak iz većih centara ili inostranstva. To uključuje unapređenje lokalne infrastrukture, otvaranje prostora za obrazovanje, zapošljavanje i društveni aktivizam mladih, kao i aktivnu ulogu lokalnih institucija u osnaživanju mladih kao nosilaca budućih promjena.
Sa predsjednikom Skupštine Opštine zaštitnik je razgovarao o pitanjima od značaja za ostvarivanje prava građana/ki na nivou lokalnih zajednica i s tim u vezi planovima za dalji razvoj i realizaciju brojnih aktivnosti.

Bjeković sa Grgurovićem: Potrebno dodatno ohrabriti građane da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 94. sjednici razmatrala više kadrovskih pitanja, a pet imenovanja je označeno oznakom ''interno''.
Ombudsman Siniša Bjeković imenovan je za člana Savjeta za vladavinu prava.
Vlada je razriješila pa ponovo imenovala članove Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ – Podgorica u sastavu Nermin Škretović, Maksim Vučinić i Đorđije Ostojić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde imenovana je Jasna Jovović, &nbsp;dok je Isadu Kurpejoviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Za vršioca dužnosti rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore određen je Ranko Andrijašević, dok je Slavica Leković razriješena pozicije zamjenice Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - Kancelarija u Podgorici. Na tu poziciju imenovana je Sandra Filipović.
Milica Musović određena je za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoj, dok je Božidaru Pavloviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u ranijem Ministarstvu energetike.

Kadrovska rješenja Vlade: Pet imenovanja pod oznakom ''interno'', Bjeković član Savjeta za vladavinu prava

Roditelji učenika i učenica škole The British Academy, kojoj je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) 5. septembra privremeno zabranilo rad jer je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom, obratili su se Ombudsmanu Siniši Bjekoviću otvorenim pismom apelujući na njega da reaguje da bi se nastava u toj ustanovi nastavila što prije.
- Ovim presedanom uskraćeno je redovno obrazovanje za oko 200 djece ove škole. Ovaj apel, koji potpisuju roditelji više od 160 učenika i učenica ove škole, odnosi se prije svega na kontinuitet obrazovanja djece, koji je nažalost prekinut ad-hoc odlukom usljed administrativnih propusta, a da pritom nije ponuđeno rješenje za djecu koja su upisana i pohađaju redovnu nastavu - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremena-zabrana-rada-obrazovnom-centru-the-british-academy&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećaju da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čiji članovi 28, 29 i 2 garantuju pravo svakog djeteta na obrazovanje, razvoj ličnosti i zabranu diskriminacije.
- Isto potvrđuju i domaći propisi - Ustav Crne Gore (član 75 o pravu na obrazovanje), Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (član 2a o dostupnosti i član 4 o obaveznosti osnovnog obrazovanja), Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju (član 9 o jednakosti) i Porodični zakon (član 65 o pravu djeteta na obrazovanje u skladu sa sposobnostima) - ukazali su roditelji.
Ove odredbe, kako su kazali, jasno propisuju da obrazovanje ne smije biti uskraćeno ni direktno ni indirektno, te da kontinuitet obrazovanja mora biti obezbijeđen kao osnovno pravo svakog djeteta.
- Teško je povjerovati da nije postojao način da se administrativni propusti riješe tako da se ne ugrozi pravo djece na kontinuirano obrazovanje - decidni su oni.
Vjeruju, kažu, da je kontinuitet i kvalitet obrazovanja zajednički cilj svih - roditelja, škole i nadležnih institucija.
- Istovremeno, svjesni smo i da škola mora ispuniti sve zakonske i administrativne kriterijume - jer kvalitet podrazumijeva odgovornost na svim poljima. Vjerujemo da se to može i mora obezbijediti, ali bez uskraćivanja djetetu onoga što mu pripada po pravu - kontinuiranog obrazovanja. Bez pretenzija da arbitriramo u postupcima koji su u toku, dužni smo da kao roditelji djece koja pohađaju ovu školu jasno istaknemo: kvalitet obrazovne usluge u ovoj školi je izvanredan - naveli su roditelji u otvorenom pismu Bjekoviću.
Sa djecom se, cijene oni, radi ozbiljno, posvećeno i odgovorno.&nbsp;
- Nastavnici i učitelji podstiču njihovu znatiželju, kreativnost i ljubav prema znanju. Oni im pružaju savremeno obrazovanje koje zaslužuju, i koje je u skladu sa onim što roditelji žele i očekuju - istakli su oni.
Naglasili su da ovaj apel potpisuju roditelji više od 160 đaka ove škole.&nbsp;
- Škola je jedinstvena po superiornom Kembridžovom programu po kojem se odvija nastava, a čije ime samo po sebi govori o visokim standardima obrazovanja koje otvara vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta - naveli su roditelji.
&nbsp;Smatraju, kako su kazali, da niko nema pravo da njihovoj djeci uskraćuje mogućnost da se u Crnoj Gori obrazuju po mjeri građana svijeta, u skladu sa konceptom globalnog obrazovanja koje je usmjereno na cjelokupan razvoj ljudske ličnosti i jačanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- Zato apelujemo da urgentno reagujete kako bi nadležne institucije hitno pronašle rješenje koje će omogućiti da škola nastavi sa radom, uz istrajavanje na ispunjenju svih zakonom propisanih uslova. Djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja - jasni su roditelji.
Njihovo obrazovanje i njihovo djetinjstvo dešavaju se, kako su kazali, sada - iz dana u dan.
- Stoga Vas pozivamo da u skladu sa Konvencijom UN o pravu djeteta, Ustavom Crne Gore kao i relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, reagujete iz domena Vaše nadležnosti kako bi doprinijeli hitnom obezbjeđenju kontinuiteta obrazovanja djece u ovoj školi - poručili su roditelji.
Vjeruju, kako su zaključili, da će se Bjeković u donošenju odluke voditi sviješću da je očuvanje kontinuiteta obrazovanja djece iznad svega i da svaka prepreka tome ostavlja dubok trag, ne samo na njima, već i na cijelom društvu.

Roditelji đaka The British Academy pisali Bjekoviću: Urgentno reagujte, djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: sinisa-bjekovic