Dešavanja koja su se odigrala prethodnih dana u Podgorici ne predstavljaju samo prvorazredni diplomatski skandal, gdje je jedan izolovani incident privatnog karaktera uslovio odluku Vlade Crne Gore koja je kontraproduktivna po državne interese iz više aspekata. Iza takvog nepromišljenog čina Vlade želi zataškati ono što je evidentno: da se naši državni organi nalaze u stanju teške institucionalne krize, a naročito bezbjedonosni i pravosudni sektor.
To su ocijenili u Matici crnogorskoj nakon odluke Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je njih dvoje privedeno zbog ranjavanja Podgoričanina na Zabjelu, a još 45 zbog drugih incidenata. Okupljena masa je nakon toga, i sinoć, podgoričkim ulicama skandirala „Turci napolje“. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6732%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-u-siti-kvartu-grupa-mladica-uzvikuje-turci-napolje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Očigledno je da u ružnim slikama Podgorice koje je vidio cijeli svijet nema nikakve spontanosti, već je rulja instruisana shodno interesima stranih službi, uz podršku domaćih političkih i parapolitičkih struktura, kao i uz sasluživanje kriminogenih likova, neometano vršila nasilje nad tjelesnim integritetom i imovinom stranih državljanja - ocijenili su oni. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5882%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosmoro-uhapsenih-zbog-izazivanja-nacionalne-i-vjerske-mrznje-i-nasilja-policija-ce-kamerama-i-dronovima-snimati-javna-okupljanja-i-kretanja-u-grupama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Umjesto onog što nalaže zakon, a to je individualizacija svakog protivpravnog ponašanja, i njegovog sankcionisanja, državni organi Crne Gore tj. njihovi rukovodioci bježe, ukazuju u Matici, od subjektivne i objektivne odgovornosti.
- Dopuštajući da se fašističke poruke šire Crnom Gorom, pa na taj način nasilje dobija legitimitet i postaje svakodnevica života u Crnoj Gori - ukazali su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.8263%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsavic-bezvizni-rezim-i-turska-iskorisceni-za-politicku-manipulaciju-i-konsolidaciju-birackog-tijela&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Matica crnogorska: Organi bježe od odgovornosti dopuštajući širenje fašističkih poruka, država mora sankcionisati nasilnike i spriječiti ksenofobiju

Dvije noći zaredom Podgorica liči na grad pod opsadom u kojem je svaka sigurnost upitna i ugrožena. Razočaravajuće djeluju slike uniformisane policije koja naporno i sa mukom pokušava da uspostavi javni red i mir za sve građane Podgorice - ocijenili su u Stranci Evropskog progresa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6732%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-u-siti-kvartu-grupa-mladica-uzvikuje-turci-napolje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok su šokirani građani sa svojom djecom bježali u stanove policija se, kažu oni, pridružila patroliranju onih koji su odlučili da preuzmu ulogu policije i institucija pravde.
- Što je nedopustivo. Njen apel za smirenost je u stvari priznanje nemoći i da je država izgubila kontrolu. Policija čeka instrukcije ministra i Vlade, a građani vide da danas u Crnoj Gori nema ni ministara kojima je red i bezbjednost posao i obaveza, ni Vlade koja je odgovorna za unutrašnju i vanjsku politiku - naveli su u SEP.
Istakli su da je u sjenci ovih događaja u nikšićkoj bolnici, prema tvrdnjama porodice, nemarom zdravstvenog sistema preminula &nbsp;zdrava beba.
- Ovi, a i mnogi drugi događaji kojima svjedočimo ovih dana, potvrda su potpunog kolapsa institucija gdje niko ne odgovara a ljudski životi ništa ne vrijede. Umjesto hitne sjednice Vlade i mjera utvrđivanja odgovornosti kqo i mjera koje će obezbijediti stabilan javni red i mir i sigurnost svakom građaninu ona na telefonskoj sjednici uvodi zemlju u novu krizu i međunarodne konflikte - naveli su u SEP.
Crna Gora danas, cijene oni, nije sigurna, nije pravedna i nije uređena zemlja.
- Na ulicama su palice onih koji ne smiju da ih nose i patrole nemoćne policije umjesto vladavine zakona. Ova Vlada nema više autoritet. Nema povjerenja, nema odgovornosti, nema reda. I zato Vlada mora podnijeti ostavku - zaključili su u SEP.

SEP: Država na koljenima, Vlada mora podnijeti ostavku

Osam osoba juče je uhapšeno zbog krivičnih djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i nasilja. P.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je na Instagramu i Fejsbuku objavio poruku prijetećeg i uvredljivog sadržaja usmjerenu prema turskim državljanima sa boravkom u Crnoj Gori, kojom se podstiče mržnja i netrpeljivost na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Njemu se na teret, kako su naglasili u policiji, stavlja izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Zbog sumnje na nasilničko ponašanje prema tri turska državljanina, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšeni su B.S. (26), F.Đ. (25) i M.P. (31) iz Podgorice.
- Oni su, kako se sumnja, sinoć, 27.10.2025. godine, u naselju Zabjelo fizički napali turske državljane, zadajući im udarce šakama, nogama i palicama, koji su ovom prilikom zadobili tjelesne povrede. Kod njih su u vozilu pregledom pronađene i oduzete baklje i fantomke - kazali su u policiji.
Zbog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru, na štetu turskog državljanina, uhapšeni su T.B. (24), B.B. (22) i F.J. (18). Oni su, kako se sumnja, u naselju Zabjelo sinoć fizički napali turskog državljanina.
- Identifikovan je i uhapšen i V.D. (27) iz Podgorice zbog počinjenih prekršaja iz člana 7 i člana 10 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva državljanina Azerbejdžana. On je, na javnom mjestu, u jednom objektu na području Podgorice, fizički napao oštećena lica, prema kojima se prethodno drsko ponašao, grubo ih vrijeđao i omalovažavao - naglasili su u policiji.
Saopštili su da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja ili povezano sa prethodnim događajima, dokumentovati putem službenih kamera, mobilnih uređaja i dronova, radi nadzora i preduzimanja mjera na zaštiti lične i imovinske sigurnosti svih građana. Uprava policije poručuje građanima i da se uzdrže od bilo kakvih oblika nasilja i upozorava ih na nezakonistost preduzimanja “pravde u svoje ruke”.&nbsp;
- Organi za sprovođenje zakona će, u skladu sa zakonom, preduzimati sve potrebne mjere i radnje koje se odnose na očuvanje javnog reda i mira, sprječavanje izvršenja krivičnih djela i prekršaja, te zaštitu unutrašnje i nacionalne bezbjednosti države - naveli su oni.
Podvlače da će svako nezakonito ponašanje biti prepoznato i procesuirano bez selektivnosti, a odgovorni sankcionisani u skladu sa zakonom.
Podsjećamo i uvjeravaju građane Crne Gore da se restriktivne mjere preduzimaju prema stranim državljanima koji krše zakone na teritoriji naše države, te da će biti sankcionisani u skladu sa zakonom.
- S tim u vezi, juče su službenici Sektora granične policije - inspektori za strance, preduzeli 55 mjera prema stranim državljanima - naveli su u policiji.
Tokom sprovedenih aktivnosti na teritoriju Podgorice, izdato je 30 prekršajnih naloga.
- Dva lica su prinudno udaljena, dva su protjerana iz zemlje, dok je trojici stranih državljana otkazan boravak. Takođe, za pet lica je iniciran prestanak privremenog boravka, a donijeto je sedam rješenja o povratku stranih državljana - kazali su u policiji.
Ove aktivnosti će, kažu, predstavljati kontinuiranu praksu Uprave policije.
- Čime se šalje jasna poruka da će strani državljani koji počine krivična djela biti procesuirani i lišeni slobode, dok će oni koji nezakonito borave na teritoriji Crne Gore biti protjerani u skladu sa zakonom - zaključili su u policiji.

Osmoro uhapšenih zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i nasilja, policija će kamerama i dronovima snimati javna okupljanja i kretanja u grupama

Mađarski državljanin &nbsp;I.K. (40) uhapšen je zbog sumnje da je na društvenoj mreži TikTok vrijeđao pripadnike svoje nacije i jednog manjinskog naroda izazivajući time uznemirenost javnosti.
I.K. se sumnjiči da je navedeno krivično djelo počinilo u decembru 2024. godine u Podgorici tokom prenosa uživo na društvenoj mreži TikTok, vrijeđajući na nacionalnoj i rasnoj osnovi pripadnike dva naroda.
- Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali I.K. (40), državljanina Mađarske koji je prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore zaustavljen i predat na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica. Nakon dalje kriminalističke obrade, u konsultaciji sa Višim državnim tužilastvom u Podgorici, I.K. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Državljanin Mađarske uhapšen jer je na TikToku vrijeđao na nacionalnoj i rasnoj osnovi

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: sirenje-mrznje