Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužioci odbili da postupe po nalogu Suda, nakon toga Radonjić pročitao ko su korisnici pinova u skaj porukama

Komunikacije sa Skaj i Viber aplikacija, koju je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima ukazuju nedvosmisleno da je bezbjednosni sektor bivšeg režima uvozio kriminalne kasape iz regiona u svrhu očuvanja vlasti - poručili su u Pokretu Evropa sad (PES).
Zato, kažu, za početak očekuju od DPS-a i Evropskog saveza da ne ćute.
- Već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti - dodali su oni.&nbsp;
Ovo je, navode oni, prilika da se makar jedan dio sadašnje opozicije, a nekadašnje vladajuće strukture, koji se predstavlja kao reformisan, sada i zvanično distancira od dokazanih kriminalnih aktivnosti tadašnjeg bezbjednosnog sektora.
- Koji je očigledno bio instaliran za regrutaciju kriminalaca iz Srbije, kako bi pomogli očuvanju vlasti na čelu sa DPS-om - dodali su oni.
Pogotovo je, ističu, ovaj aspekt važan.
- Jer sadašnja opozicija konstantno ukazuje na rizike štetnog uticaja iz regiona, pa je razlog za prekid glasnog ćutanja dodatno veći. &nbsp;Podsjećamo, opozicija je za procesuiranje osumnjičenih za razne kriminalne aktivnosti imala stav da se radi o političkom revanšizmu, a specijalnog državnog tužioca su maliciozno nazivali "skaj tužiocem" - zaključili su u PES-u.

Portal ETV

PES: DPS i Evropski savez da ne ćute, već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti

Bivši visoki funkcioner Uprave policije Milovan Pavićević, početkom mjeseca, iz medija je saznao da je kavački klan još 2022. godine planirao njegovu likvidaciju. Dan kasnije, 4. aprila, obratio se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
<h2>OPASNA PORUKA</h2>
Do danas odgovor nije dobio. Ono što se do sada zna je da je policija u sprovedenoj proceduri dobila informaciju od Europola, te da u momentu saznanja o pripremanju teškog krivičnog djela nije blagovremeno i zakonito reagovala po službenoj dužnosti - iako je bila u obavezi da to uradi.&nbsp;
Vasilije Rafailović u poruci šefu klana Radoju Zviceru, kazao je da planira da ubije Pavićevića.
,,Brate, neka me zovu Bajram a ne kako mi je ime, ne vratim li ovo, eto neću pitati smijem li ili ne, jer ovo što meni rade je nedopustivo… Ja nikad nikog nisam prvi dirao, niti uvaljivao, ni prevario, ni nikad ništa u životu nečasno nisam uradio i preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš”, napisao je Rafailović.
<h2>ĆUTANJE POLICIJE</h2>
Ni ovako monstruozna, direktna poruka, nije izazvala reakciju u redovima policije. Neko iz bezbjednosnog sektora je, očigedno sa namjerom, četiri godine ćutao o informaciji da su životi njihovog dugogodišnjeg kolege i njegove porodice u opasnosti.
<blockquote>Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.</blockquote>
Nije bilo reakcije čak ni zbog činjenice da se radi o vrhunskom profesionalcu koji je obavljao najodgovornije funkcije u policijskom sistemu sistemu zemlje. Preko svega se prećutno prešlo iako policija ima jasne i precizno definisane procedure u sličnim slučajevima.
Naime, prema pravilima i važećim propisima policija je bila dužna da upozna Pavićevića sa saznanjima i preduzme mjere preventivne zaštite do momenta eliminisanja konkretne opasnosti po njega i njegovu porodicu. Takođe i da upozna nadležno tužilaštvo kako bi se sproveo istražni postupak i prikupili dokazi radi krivično pravnog procesuiranja odgovornih ili zatvaranja predmeta ukoliko nema opasnosti po život potencijalno oštećenog.
<h2>MIMO ZAKONA I ETIKE</h2>
Odgovorni u Upravi policije bili su u zakonskoj, profesionalnoj i etičkoj obavezi da iniciraju postupak izrade procjene ugrožavanja bezbjednosti u realnom vremenu i u momentu saznanja za prijetnje prema svom zaposlenom službeniku i izvrše procjenu potrebe bezbjednosne zaštite i da u tom postupku sarađuju sa ANB i razmjenjuju potrebne informacije.
Ništa u slučaju prijetnji Milovanu Pavićeviću nije urađeno u skladu sa procedurama. Međutim, ovakvo flagrantno kršenje pravila i propisa dovoljno je da se pokrene postupak utvrđivanja zloupotrebe službenog položaja ovlašćenih službenika policije koje je dovelo u opasnost živote Milovana Pavićevića i njegove porodice.
Dodatnu sumnju u namjere pojedinih pripadnika Uprave policije podgrijava i činjenica da se već 24 dana od kada mu se Pavićević zvanično obratio ne oglašava ni ministar Danilo Šaranović.
<h2>KAD ANB ,,PRECRTA”</h2>
Sa druge strane, Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja se tek u posljednje vrijeme, dolaskom Ivice Janovića, ogradila od prljave akcije kompromitovanja profesionalaca u policiji i formiranje partijske vojske Demokrata pod dirigentskom palicom Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića, reagovala je brzo.
Četiri dana nakon upita ANB je, kako piše portal Standard, uputila odgovor, ali je on Pavićeviću uručen tek deset dana kasnije. I to u otvorenoj koverti iako je službena pošta bila naslovljena na njega lično.
Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.
Akcija protiv Pavićevića, koji je jedan od bivših visokih policijskih funkcionera protiv kojih su pokrenuti postupci na osnovu fingiranih procjena ANB, samo pokazuje na šta je sve spreman vrh bezbjednosnog sektora, kojim nezvanično rukovodi ideolog Demokrata i najbliži saradnik Alekse Bečića - Boris Bogdanović, kako bi uspostavio sistem poslušnika u bezbjednosnom sektoru kao zalog za očuvanje uticaja koji odavno nema izborni ekvivalent.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

ANB neće da procjenjuje ugroženost Milovana Pavićevića

Pravda treba da bude uspostavljena. Ako nije uspostavljena zakonito, nije pravda.
30.12.
9:45h
Najbolji odgovor šta je SKY aplikacija dao je jučerašnji tekst na jednom portalu o tome kako je Saša Čađenović prisluškivao sudiju Gorana Šćepanovića.
Goran je i dalje sudija.
Što znači da ništa "čuli" nijesu. Ako su slušali.
Za to je, koliko vidimo, u tekstu trebala naredba o mjerama tajnog nadzora uz predhodnu proceduru po ZKP.
Pitam, onako.&nbsp;
Da su ga slušali "onako", bez MTN, pa ga "ulovili" da li bi bio procesuiran?
Ne bi.&nbsp;
Ili bi bio oslobođen od optužbe jer takav dokaz ne bi bio po zakonu pribavljen. Dao bi ostavku.
E, sada.
Zašto mi moramo u Crnoj Gori da slušamo po ZKP-u i MTN-u, a kad dođe iz Francuske može da se sluša bilo kako.
Da li bi sudija Šćepanović, da ga negdje slučajno ima na SKY-u iz Francuske bio uhapšen? Naravno, da.
Stoga jedno prosto pitanje oko kojeg se prave okrugli stolovi, zovu vanzemaljski pravnici, priznati advokati, u svim TV studijima po Crnoj Gori, pa se samo o tome pričalo...
Šta je SKY, ako nije MTN?
A?
Šta je SKY, ako nije MTN?
Sluša se po naredbi suda u Parizu Žan Pjer i Žan Pol, a "upecaju" se usput Đuro i Pero u Virpazaru.
Đuro i Pero, naravno, završe u pritvoru.
Ili je možda, komentarišući sličan moj primjer, jedan specijalni tužilac bio u pravu kada je rekao ničim izazvan osim mojim primjerom "To je slučajni (sic) dokaz", a sudija to isto ponovio za njim. Na glas.
Slučajno može da se pronađe pištolj kojim je izvršeno ubistvo, a organi bezbjednosti već digli ruke od traženja.
Slučajno, ubijenog čovjeka mogu ribari iz mora u mreži da izvade.
Igrom slučaja okidač može da se povuče i metak bude ispaljen.
Dokaz koji se dobija ili traži posebnom procedurom VRLO JE CILJAN I NAMJERAN.
I u lovu na njega svi procesni zakoni svijeta, pa i naš, propisuju formu koja je condicio sine qua non za validnost.
Sud vidi da se nešto dogodilo u stvarnom životu ne može to da se dokaže ako se bude poštovala zakonska procedura. Ali, ako moraju...
Nemaju namjeru da je ispoštuju i tu sila boga ne moli.
I šta je paradoks.&nbsp;
To zagovaraju najviše oni, kojima je krajnji cilj uspostavljanje pravde - NVO, mediji, svaki normalni građanin i naši bistri političari.
Pravda treba da bude uspostavljena. Ako nije uspostavljena zakonito, nije pravda.
Švercuje li neko kokain, cigarete?
Je li bog dao da se dokaže sve to. I da se ti ljudi osude. Ali ne kako neki traže, već samo u proceduri kako zakon nalaže.
Zbilja, šta je SKY ako nije MTN?
Pitam onako.
Jer znam da svi znaju pravi odgovor.&nbsp;
P.S. I kad smo kod zakonite međunarodne - pravne pomoći između Francuske i Crne Gore.
P.S.2 Postoji li akt iz Crne Gore kojim se traži da se Đuro, Pero, Janko i Marko, zbog osnovane sumnje da su izvršili to i to krivično djelo stave na slušne aparate Republike Francuske?
Ne!
Pa u čemu nam to Francuzi pomažu i šta je sadržaj te međunarodne pravne pomoći.
Evo u čemu.&nbsp;
Molimo vas dostavite nam sve što ste čuli a odnosi se na građane Crne Gore, o čemu imamo saznanja od vas.
A onda ćemo mi po tome da formirano predmete.
I da sudimo, naravno.
P.S.3 A mi se branioci pozivamo na odluke suda u Beču, Parizu, Berlinu.
Buronjama.
Umjesto da pravno uprostimo, prostu, normiranu pravnu stvar.
P.S.4 Sudiće se na osnovu slučajnih dokaza, kako rekoše u sudnici.
Znam, znam, mnogo pričam.
Srećna Nova godina.

Šta je SKY ako nije mjera tajnog nadzora

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: skaj