Stručna i laička javnost uskoro će biti u prilici da donesu sud o tome da li su jedanaest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici dorasli zadatku da konačno presude u predmetima iz oblasti ratnih zločina i organizovanog kriminala i korupcije koji su posljednjih godina tavorili u fiokama, piše Dan. U većini slučajeva radi se o postupcima u kojima status okrivljenih ima na desetine lica, o predmetima s velikom količinom dokaznog materijala u kojem kao primarni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, čiju pravnu valjanost advokati i dalje problematizuju. Advokat Borivoje Borović ističe da se uglavnom radi o već kontaminiranim dokazima i objašnjava da je u anglosaksonskom pravu svaki dokaz koji se objavi u javnosti prije nego što se iznese na glavnom pretresu kontaminiran i izdvaja se iz spisa predmeta. – Masovna je pojava i da se trguje "skaj" materijalom i dokazima koji su kontaminirani, a onda očekujemo da se o tome jednog dana raspravlja na sudu?! Mišljenja sam da crnogorsko pravosuđe neće imati kapaciteta da presudi sve ove predmete specijalne nadležnosti pa bi bilo bolje za samu državu da se uzimaju jemstva kao obavezan vid obezbjeđenja prisustva okrivljenog, istakao je Borović za "Dan".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280" data-rendition-name="original" width="718" height="477" loading="lazy" alt="Borivoje Borović"><figcaption>Borović(Photo: Vikipedija)</figcaption></figure>  On smatra da sudovi nisu spremni da sude u tim postupcima, da sudije "vrdaju" i da očigledno ne žele da se zamjere bilo kojoj vlasti koja u izvjesnoj mjeri, uslovno govoreći, kontroliše svaki od tih predmeta. – Ako kontrolišu predmete da bi se dokazali pred EK i EU da ima borbe protiv korupcije i kriminala, onda moraju da poštuju i evropske principe, a u svim tim predmetima posebno je pogođena Evropska konvencija o ljudskim pravima, ističe Borović. Advokat Zoran Piperović tvrdi da sudije Specijalnog odjeljenja imaju kapaciteta da presude u predmetima u kojima kao ključni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, ali je problem u tome što sudije neće sebi da postave logično pitanje koje je on davno problematizovao a glasi: "Šta je `skaj`, a nije mtn?" – Sva evropska krivično-pravna zakonodavstva poznaju mjere tajnog nadzora, a to je da se određeno lice po naredbi suda stavi na mjere u određenom vremenskom trajanju. Postoji i drugi problem koji je evidentan, a to je da se ovdje kao dokaz uzima i fakat da neko lice nije bilo ni učesnik komunikacije putem "skaja", već lice A i lice B pominju lice C, da je nešto uradilo, htjelo i imalo namjeru i to se uzima za relevantno i tačno. Postavlja se ključno krivično-pravno i logično pitanje: Kako sud može da utvrdi i kojim mehanizmom, kojim dokazima, da je to što je neko lice pominjano, tačno? Ne postoji način da se taj fakat utvrdi. Ako se taj fakat ne utvrdi, to lice ne može biti oglašeno krivim, objašnjava Piperović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"><figcaption>Zoran Piperović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, materijal sa "skaj" aplikacije koji se dostavlja našim organima je apsolutna nepoznanica, jer je to bio masovni nadzor ili, kolokvijalno rečeno, špijunaža na neodređenom broju lica. – To nije dokaz i to sudije znaju, jer nije pribavljen ni po našem ni po francuskom krivično-procesnom zakonodavstvu. Zakonodavac je upravo imao intenciju da se takvi dokazi pribavljaju po strogo određenoj proceduri i kaže se da dokazi nisu valjani ukoliko se ona ne ispoštuje – istakao je Piperović. <h2>Nije međunarodna pravna već poštanska pomoć</h2> Piperović ističe da u predmetima zasnovanim na "skaj" komunikaciji nema međunarodne pravne pomoći već je, kako navodi, u pitanju poštanska pomoć. – Međunarodna pravna pomoć postoji kada naši organi za određeno lice pošalju zamolnicu francuskom tužilaštvu da se, kolokvijalno rečeno "isprati" zbog osnovane sumnje da je počinio određeno krivično djelo, da se to lice stavi na mjere tajnog nadzora i da se takav materijal za konkretno lice dostavi našim organima, objašnjava Piperović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Advokati tvrde: "Skaj" je masovna špijunaža, a ne dokaz

Privatna televizija iz Hrvatske Z1 objavila je prije nekoliko dana, da bi se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao naći pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, zbog navodnih suspektnih poruka iz Skaj aplikacije, koje je američka bezbjednosna služba dostavila SDT-u.
Tragom priče hrvatske televizije portal Standard je pitao SDT da potvrdi istinitost ove informacije, kao i da li su u posjedu takvih poruka, te da li su pokrenuli istragu.
No, tri dana nakon što su poslali pitanja iz SDT-a ćute i ne odgovaraju.
SDT je, s obzirom da Andrija Mandić obnaša jednu od najvažnijih državnih funkcija, bilo dužno da obavijesti crnogorsku javnost da li je od američkih službi dobilo Skaj prepisku u kojoj se navodno kompromitujuće pominje predsjednik Parlamenta, te šta preduzimaju po tom pitanju.
Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - navodi se u prilogu emitovanom unutar emisije ,,Bujica“.&nbsp;
Prema pisanju medija još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.
Kako su mediji objavili Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama.

Standard: SDT ćuti - da li Tužilaštvo posjeduje Skaj prepisku u kojoj se navodno pominje Andrija Mandić?

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv šest okrivljenih za kriviča djela stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje, ocjenjujući, pored ostalog, da se prepiska sa Skaj aplikacije smatra pravno valjanim dokazom, navodi se u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je precizirano, Vijeće Višeg suda je 8. oktobra potvrdilo optužnicu podignutu 15. avgusta protiv M. R, R. R, M. S, M. M, M. V. i J. M.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih tokom istrage utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je optuženi M. R. 2020. organizovao kriminalnu organizaciju čiji su članovi postali ostali optuženi, a koja je djelovala tokom te i naredne godine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini sa ciljem krijumčarenja cigareta, tako što su se prenosile preko carinske linije uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, a potom prodavale, rasturale i prikrivale na teritoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine radi sticanja nezakonite dobiti i moći - podsjećaju iz Specijalnog državnog tužilaštva.
&nbsp;Vijeće je, kako navode, između ostalog, potvrđujući optužnicu navelo da sada dekriptovanu komunikaciju sa Skaj (SKY ECC) aplikacije, „za razliku od odbrane, smatra pravno valjanim dokazom“.
- Jer je pribavljen „primjenom materijalnih i procesnih odredbi zakona Republike Francuske“ i na osnovu naredbe „sudija za istragu više francuskih sudova“, „a usklađenost tih odredbi sa ustavom Francuske, posebno u pogledu zaštite prava na privatnost i prava odbrane u krivičnim postupcima, ispitalo je Ustavno vijeće te zemlje“ - kazali su iz SDT-a.
Vijeće je, kako dodaju, posebno dalje navelo da je: „...u odluci Ustavnog savjeta Republike Francuske broj 2022-987 QPC od 8. aprila 2022. konstatovano da je postupanje francuskih državnih organa u navedenom dijelu bilo u skladu sa Ustavom te države, da shodno sistemu uzajamnog priznavanja, države Evropske unije ne ispituju sadržinu dokaza koji je pribavljen od strane nadležnog organa države članice, a po ocjeni ovog suda ne postoje smetnje da i sudovi u Crnoj Gori prihvate tako pribavljeni dokaz, budući da isti nije u suprotnosti ni sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava".&nbsp;
- Ovo posebno pri činjenici što u konkretnom slučaju Republika Francuska nije preduzimala istražne radnje i prikupljala dokaze po zamolnici Crne Gore, kada bi Crna Gora &nbsp;i mogla postaviti određene zahtjeve u pogledu načina prikupljanja dokaza i primjene određenih procesnih pravila, već je po zamolnici Crne Gore dostavila dokaze &nbsp;koje je već imala u posjedu i koje je prethodno pribavila u skladu sa svojim zakonodavstvom - ocijenili su iz Vijeća Višeg suda.

Viši sud potvrdio optužnicu SDT-a: Prepiska sa Skaj aplikacije se smatra pravno valjanim dokazom

Iz presude Osnovnog suda u Podgorici K 575/2018, koja se nalazi u javno dostupnoj bazi, vidi se da je 17. decembra 2021. godine sudija Rade Ćetković donio presudu da je Nikola Vujotić kriv zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materijala iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da ga zbog toga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Optužnicu protiv Vujotića zastupao je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice, danas specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Isti sudija je odbio optužbu da je Nikola Vujotić tokom 2017. godine zajedno sa Milošem Vidmarom neovlašćeno izradio i držao eksplozivno oružje – improvizovanu eksplozivnu napravu. U obrazloženju presude se navodi da je Radonjić odustao od optužbe u ovom dijelu jer „svim izvedenim dokazima na glavnom pretresu osnovana sumnja potrebna za podizanje optužnice nije prerasla u izvjesnost da bi okrivljeni N.V. bio osuđen za krivično djelo učinjeno sa osuđenim M.V.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0" data-rendition-name="original" width="1220" height="1933" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5" data-rendition-name="original" width="1220" height="1570" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva presuda do u slovo „nacrtana“ je u SKY ECC komunikacijama jednog od vodećih ljudi kavačkog klana Milana Vujotića i policajca Gorana Stojanovića, koji se sumnjiči za saradnju sa ovom organizovanom kriminalnom grupom. SKY ECC razgovor Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27) o krivičnom predmetu protiv Nikole Vujotića (šifra K417D9) počinje 1. marta 2021. godine Vujotićevim pitanjem „Đe nam je tužioc?“, nakon čega ga Stojanović obavještava da se čuju svaki dan. Vujotić potom objašnjava za šta se tereti njegov brat, a Stojanović obećava da će već sjutra vidjeti tužioca i dogovoriti se sa njim. Čitavu konverzaciju za Stojanovićem Milan Vujotić nakon nekoliko minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli. Četiri dana kasnije, 5. marta 2021. godine, Stojanović obavještava Vujotića da je bio kod tužioca, prenosi pozdrave i detaljne instrukcije šta treba da uradi Vujotićev advokat kako bi predmet bio završen kako su planirali. U toj SKY ECC komunikaciji prvi put se pominje ime tužioca Vukasa Radonjića, kada Stojanović prenosi instrukcije da Vujotićev advokat treba da pošalje mejl na adresu suda i Radonjića, kako bi tužilac mogao sa tim mejlom da ode kod svog tada pretpostavljenog Nikole Boričića i traži da zaduži predmet, te da „Neće bit sumnjivo ništa nikome“. Dalje instrukcije koje je Stojanović, kako tvrdi, dobio od Radonjića kažu da „Sa sudijom koji mu je drug moći će da zakaže suđenje u odsustvu. I to neće trajat dugo možda jedno ročište ili dva“. U istoj komunikaciji Vujotić i Stojanović razmjenjuju informacije o mogućem krajnjem ishodu ovakvog suđenja: Vujotić: "Poslaće mail. I ovaj sudija će ga osuditi za municiju ovo što je ležao već u Španiju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Pošto su te promjene u tužilastvo zato niko to ne zadužuje. Ovako mail direktno njemu i on će imat osnova da trazi predmet itd".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d" data-rendition-name="original" width="357" height="357" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305" data-rendition-name="original" width="361" height="524" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Potom Milan Vujotić prosljeđuje sve ove poruke svom bratu Nikoli i napominje mu u posebnoj poruci „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“. Da nema dileme da je riječ o Vukasu Radonjiću govore i fotografije koje Stojanović šalje Vujotiću, a na kojima je i Radonjić u društvu Stojanovića, ali i drugih lica osumnjičenih u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića. Upravo zbog tih fotografija iz SKY ECC aplikacije Radonjić je 7. avgusta 2023. godine saslušavan u svojstvu svjedoka pred kolegama u Specijalnom državnom tužilaštvu. U tom svjedočkom iskazu Radonjić je potvrdio da je u ODT-u zadužio predmet Nikole Vujotića, ali da se to praktično dogodilo slučajno, nakon što je Boričića upoznao sa mejlom Vujotićevog advokata koji je, prema Radonjićevim riječima, stigao 15-ak dana nakon njegovog razgovora sa Stojanovićem. „Na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mi baš ovaj predmet kako bih nastavio postupanje“, kazao je on kolegama koje su ga saslušavale u SDT. Radonjić se prisjetio i da se Stojanović raspitivao za taj predmet navodno zbog toga što mu je Nikola Vujotić bitan kao doušnik. Osim neuobičajene ažurnosti ODT-a u raspodjeli predmeta koji se do tada razvlačio gotovo tri godine, upečatljiva je i ažurnost Osnovnog suda. Vujotić i Stojanović razgovarali su 5. marta 2021. godine o tome da advokat treba da pošalje mejl sa upitom na Radonjićevu adresu, a prema Radonjićevim riječima on je stigao 15-ak dana kasnije, što znači da je on zadužio predmet Nikole Vujotića krajem marta ili početkom aprila 2021. godine. Osnovni sud je već 16. aprila 2021. godine donio rješenje Kv. br. 336/21 kojim je usvojen prijedlog ODT-a da se Nikoli Vujotiću sudi u odsustvu, što je zabilježeno i u obrazloženju presude kojom je Vujotić osuđen na šest mjeseci zatvora. U obrazloženju sudije Rada Ćetkovića je zapisano i da je Radonjić na glavnom pretresu promijenio optužni prijedlog protiv Vujotića koji je ranije vodila njegova koleginica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8" data-rendition-name="original" width="1130" height="1127" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva ažurnost je najavljena i u SKY ECC prepiskama Stojanovića i Milana Vujotića. - Sudija ovaj će zakazati suđenje on i oće da se to rešava. Nismo mi dobri sa sudijom ništa nego sudija upire da se završi. On kaže nema dokaza nizašta a smeta mu neriješeni predmet" i "Sudija baš traži da se riješi predmet jer oće da skida predmete i da napreduje. Pa da pomognemo sudiji da napreduje :) - neke su od poruka koje je pripadnik kavačkog klana Milan Vujotić slao policajcu Goranu Stojanoviću tokom dogovora i prenošenja poruka kako da se najbeznolnije završi krivični predmet protiv Nikole Vujotića.&nbsp;

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda protiv Darka Janjića kojom je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge, a koja je zasnovana na Skaj komunikacijama.
Ovo je druga osuđujuća presuda koja je bila zasnovana na kriptovanim konverzacijama.
- Prvostepeni sud je, pored ostalih bitnih povreda, počinio bitnu povredu odredaba krivičnog zakona na način što je svoju odluku o prihvatanju SKY ECC komunikacije zasnovao na sadržini odluke Francuske broj 2022-987 QPC od 08.04.2022.godine, a da pri tom u istu nije izvršio uvid, što je u suprotnosti sa odredbom čl.370 st.1 ZKP-a, koja obavezuje sud da presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na glavnom pretresu ili su sadržani u zapisnicima, odnosno drugim materijalima, koji su u skladu sa ovim zakonikom na glavnom pretresu pročitani i na odgovarajući način izneseni – podvukli su u Apelacionom sudu.
Oni su predmet vratili Višem sudu na ponovno suđenje.
- S obzirom da je prvostepena presuda ukinuta, o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, izjavljenoj zbog odluke o kazni, nije odlučivano – dodali su u Apelacionom sudu.
Specijalno državno tužilaštvo je protiv prvostepene presude Višeg suda izjavilo žalbu sa prijedlogom da se Janjiću izrekne stroža kazna, a njegov branilac da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
-Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi, prvostepeni sud je počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku, jer je izreka prvostepene presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude – ocijenili su oni.
Dodali su i da prvostepena presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su predmet dokazivanja.
- A dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – smatraju u Apelacionom sudu.
Zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepena presuda se za sada ne može sa sigurnošću ispitati, a ni prihvatiti činjenični i pravni zaključci prvostepenog suda. Zbog čega je, kako su ukazali, ukidanje bilo nužno.
Ocijenjeno je i da je prilikom određivanja pravne kvalifikacije produženog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, povrijeđen Krivični zakonik na štetu Janjića.
Janjiću je posebnim rješenjem produžen pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi ukoliko bi se našao na slobodi, ponovio krivično djelo.

Anja Ivanović

Apelacioni sud: Prihvatanjem Skaj komunikacije u slučaju Janjića povrijeđene odredbe Krivičnog zakona

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Tag: skaj-aplikacija